Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Inflacija do kraja godine od tri do šest odsto
BEOGRAD, 13. marta 2008. (Beta) - Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izrazio je u četvrtak uveče uverenje da će NBS uspeti da obuzda cene i kurs dinara bez pomoći vlade koja je sada tehnička.

"Mi ćemo to svakako uraditi. Doneli smo danas restriktivnu meru i znatno povećali referentnu kamatnu stopu. Ići ćemo dalje, sve dotle dok ne budemo sigurni da će krajem godine bazna inflacija ponovo biti između tri i šest odsto", rekao je Jelašić.

Gostujući na Radio-televiziji Srbije, Jelašić je rekao da NBS ima pravo i obavezu da se koristi svim metodima da bi se uspostavila stabilnost cena, a jedna od njih je bila i povećanje referentne kamatne stope.

On je ocenio da će zbog povećanja političkog rizika nakon pada vlade poskupeti krediti u privredi na kraći vremenski period.


Interventan uvoz oko 200.000 tona pšenice
Vlada Srbije donela je danas Uredbu o interventnom uvozu oko 200.000 tona merkantilne pšenice da bi sprečila dalji rast cena brašna i hleba na srpskom tržištu, izjavio je ministar trgovine i usluga Predrag Bubalo.

Na konferenciji za novinare posle sednice Vlade, Bubalo je rekao da će polovina te količine biti namenjena robnim rezervama, kako bi se ublažile posledice eventualno loše žetve pšenice u ovoj i 2009. godini.

Bubalo je ocenio da je cena pšenice na srpskom tržištu dostigla rekordno visok nivo, ali da neće biti lako nabaviti pšenicu u zemljama u okruženju ili na drugim tržištima, pošto je i tamo cena relativno visoka.
Prema njegovoj oceni, posle najava o interventnom uvozu pšenice proizvođači i trgovci u Srbiji već su reagovali i cena pšenice je počela da stagnira.


Cena nafte premašila 110 dolara za barel
Sirova nafta je danas poskupela na novi rekord iznad 110 dolara za barel, što je posledica pada vrednosti dolara u odnosu na evro na najniži iznos u istoriji, a u odnosu na japanski jen na najniži iznos u poslednjih 12 godina.

Cena američke lake nafte za terminsku isporuku u aprilu je na Njujorškoj robnoj berzi danas porasla za 78 centi, na 110,70 dolara za barel, dok je istovremeno cena evropske "brent" nafte na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu porasla za 23 centa, na 106,50 dolara za barel, preneo je Rojters. Cena lož ulja je danas na Njujorškoj robnoj berzi neznatno porasla na 3,0321 dolara za galon (3,8 litara), dok je cena benzina pala za 1,06 centi, na 2,7180 dolara za galon. Istovremeno je prirodni gas poskupeo za 2,7 centi, na 10,038 dolara za 1.000 kubnih stopa.
Vrednost evra je danas na kratko porasla na čak 1,5625 dolara, da bi kasnije ipak nešto pala na 1,5592 dolara. U Aziji je dolar prvo pao na 99,75 jena, ali se kasnije oporavio na 100,27 jena. "Dolar će i dalje biti dominantan faktor u rastu cene nafte do sastanka američke Uprave saveznih rezervi, sledećeg utorka", smatra analitičar firme "Petromatriks" Olivije Žakob.
Cene nafte su juče na berzi u Njujorku prvo pale, pošto je statistička služba američkog ministarstva energetike (EIA) objavila izveštaj koji je pokazao rast zaliha nafte u SAD za 6,2 miliona barela prošle sedmice, tri puta veći od očekivanja analitičara. Međutim, kupci su brzo pohrlili na tržište, pa je nafta opet poskupela.
Izveštaj EIA je takođe pokazao da su zalihe benzina porasle za 1,7 miliona barela, dok su analitičari očekivali rast od 300.000 barela, dok su zalihe lož ulja i dizela pale za 1,2 miliona barela, što je ipak manje od prognoze analitičara od dva miliona barela.
Danas je i cena zlata postigla novi rekord od 1.000 dolara za uncu (31 gram) usled kombinacije faktora - od slabljenja dolara, velike tražnje od strane investitora, do straha od inflacije uzrokovanog rastom cene "crnog zlata". Cena je, ipak, kasnije pala na 997,70 dolara za uncu.
Poskupela je i nafta koju proizvode članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK). Barel OPEK-ove "korpe nafte" je juče poskupeo za 0,81 dolar, na rekordnih 101,38 dolara, saopštio je taj kartel.
Ministar energetike Katara, jedne od 13 članica OPEK-a, Abdulah al-Atijah je juče upozorio da bi nafta mogla da poskupi na čak 300 dolara za barel ukoliko SAD napadnu Iran, ali je ipak naveo da "isključuje takav scenario" jer je američkom predsedniku Džordžu Bušu ostalo malo vremena do isteka mandata.


„Zastava“ će naći partnera
Već je u proceduri izmena Uredbe o podeli besplatnih akcija. Tom dopunom, rekao je ministar Mlađan Dinkić, predviđena je mogućnost zamene takozvanih bezvrednih akcija koje su ranije dobijene, za vredne besplatne akcije najvećih državnih preduzeća. Takođe, biće moguće da besplatne akcije dobiju i poslovno nesposobna lica, koja će moći da se prijave preko svojih staratelja.

To znači da svi oni koji su do sada dobili akcije preduzeća, a nisu njima uopšte raspolagali jer su te akcije bezvredne, biće u situaciji posle usvajanja izmena da se prijave na šalterima pošte kao i svi ostali građani. Razlika je samo što pored lične karte treba da imaju i overenu izjavu o odricanju od bezvrednih akcija na obrascu koji će biti uskoro štampan i dostupan, a podrazumeva se da tim akcijama nije uopšte raspolagano na bilo koji način. Za lica lišena poslovne sposobnosti njihovi staratelji treba da, pored lične karte, donesu i pravosnažnu odluku suda o starateljskom pravu. Usvajanje dopuna očekuje se iduće nedelje ili najkasnije do kraja ovog meseca, a ticaće se, prema grubim procenama, oko 200.000 ljudi. Inače, do sada se za besplatne akcije prijavilo preko 2.100.000 građana i za sada sve teče prema planu, ocenio je Dinkić.
Govoreći o toku privatizacije u svetlu predstojećih izbora, Dinkić je sasvim precizno objasnio kakva je procedura.
- Ukupan postupak privatizacije na nivou države nastavlja se po utvrđenom planu, jer je to Vlada ranije usvojila. Znači, to je oko 60 aukcija mesečno. Primera radi, 11. aprila sledi aktraktivna i zanimljiva aukcija za imovinu bivšeg PTT ugostiteljstva, jer se prodaju hoteli „Srebrnac“ na Kopaoniku i „Zelenkada“ na Zlatiboru. Prva velika prodaja putem tendera odnosi se na „Geneks“, znači njihove hotele na Kopaoniku i objekte u Beogradu. Ubrzo idu i tenderi za oba sajma, beogradski i novosadski. Tender za prodaju JAT biće objavljen do kraja maja, a u početnoj fazi šest kompanija je pokazalo interes - saopštio je Dinkić.
Posebnu pažnju Dinkić je posvetio procesu prodaje „Zastave“, čija prva faza je u toku.
- Stigla je po snazi peta firma u svetu, kompanija „Fau“ iz Kine. Oni su prošle godine imali 22 milijarde dolara prihoda od prodaje vozila, što je polovina ukupnog srpskog godišnjeg društvenog proizvoda. Ili, to je dvostruko više od celokupnog našeg izvoza. Iduće nedelje zbog „Zastave“ dolazi i jedna od najvećih auto-kompanija u svetu. Kragujevac i našu auto-industriju, to je sigurno, čeka dobra perspektiva. Dakle, tenderi koji su raspisani biće privedeni kraju bez obzira na izbore, a svi novi idu u realizaciju tek nakon 11. maja, ocenio je ministar Dinkić.
On je najavio da „Telekom“ prvi kreće u proces prodaje akcija preko berze, krajem ove ili u prvom kvartalu naredne godine, a tu strategiju će usvojiti nova vlada. Posle toga u taj postupak ide „Galenika“.


NBS brani kurs
Narodna banka Srbije je posegnula za još strožijim monetarnim merama, kako bi se do kraja godine ostvarila projektovana inflacija, ali i da bi ublažila pritiske na slabljenje dinara. Referentna kamatna stopa juče je sa 11,5 odsto povećana na 14,5 odsto. Za očekivati je da će dinarski krediti biti skuplji, mada bankari kažu da o tom potezu za sada ne razmišljaju.

- Ovo je neuobičajeno visoko povećanje referente kamatne stope. što samo ukazuje da je reč o vanrednim prilikama. Mada u identičnim situacijama i centralne banke u svetu pribegavaju takvim odlukama. U Srbiji, vanredne prilike znače da drugih poluga kontrole inflatornih očekivanja nema, pa NBS poseže za posledično predoziranom restrikcijom - ističe dr Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Po mišljenju našeg sagovornika, više je faktora koji su uticali na pojačane inflatorne pritiske. Počev od političke nestabilnosti, koja je praćena neadekvatnom kordinacijom monetarne i fiskalne politike, a koja tek sada nije moguća, zbog ostavke Vlade. Takođe postoje uticaji, kako kaže prof. dr Đukić i zbog održavanja visoke cene nafte, skupljih kredita i nejasnih signala namera Evorpske unije u praktičom smislu.
- Uticaj su imale i realno visoke zarade, ali i nepreduzimanja češćih, a manjih uvećavanja referentne kamatne stope, jer se mnogo toga moglo predvideti krajem prošle godine - ukazuje prof. dr Đorđe Đukić.
Povećanjem referentne kamatne stope stiču se uslovi kako za povećanje cene dinarskih pozajmica, tako i dinarskih depozita.
Inače, promenom referentne kamatne stope upravljaju se i i druge kamatne stope i zato je ona veoma važna.
- Istovremeno, povećanjem referentne kamatne stope banke su motivisane da slobodna sredstva preusmeravaju u repo operacije koje se sada čine atraktivnijim od pozajmica građanima, što je izvesno i bila namera NBS - ističe Dejan Tešić, član Izvršnog odbora „Banka Inteza“.
Pod repo operacijama podrazumevaju se kupovine i prodaje hartija od vrednosti. Konkretno to znači da prodavac te hartije prodaje kupcu koji je saglasan da plati kupovnu cenu, a istovremeno kupac ima obavezu da će te kupljene hartije na tačno utvrđeni datum da ih proda. Prodavac je tada obavezan da za te hartije plati kupcu unapred utvrđenu reotkupnu cenu.
Za sada „Banka Inteza“ neće povećavati cene dinarskih pozajmica građanima, a da li će do toga doći u budućnosti u dobroj meri zavisiće od reakcije tržišta.
- Učesnici na deviznom tržištu sada više „težine“ daju političkom riziku tako da u ovom trenutku ne očekujem blago jačanje dinara. Kurs je gotovo od početka februara u intervalu od 83-84 i to ukazuje da će ključni faktor u koju će stranu krenuti biti pre svega rasplet u pogledu rasta ili pada političkog rizika - zaključuje Zoran Petrović.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta