Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Uvećana trgovina Srbije i Slovenije
Beograd -- Ukupna robna razmena Srbije i Slovenije u 2007. bila je 1,117 milijardi dolara što je za 52,6 odsto više nego 2006.
 
Prošlogodišnji izvoz iz Srbije u Sloveniju, prema podacima Privredene komore Srbije (PKS), bio je 411,3 miliona dolara što je rast od 61 odsto u odnosu na 2006. godinu, a iz Slovenije je uvezeno robe u vrednosti od 705,7 miliona dolara ili više za oko 48 odsto.

Srbija je iz Slovenije u prošloj godini najviše uvozila gotove lekove za malopriodaju 5,83 odsto, dok je učešće veš mašina bilo 1,84 odsto, novinske hartije u rolnama ili listovima 1,52 odsto, a delova uređaja za hlađenje i zamrzavanje 1,4 odsto.

Iz Slovenije, prema podacima PKS-a, uvozile su se i spoljne gume za autobuse i kamione 1,05 odsto, dok je učešće preparata za ručno pranje rublja i posuđa bilo 0,97 odsto.

Prema podacima PKS-a, u 2007. godini u srpskom izvozu u Sloveniju dominiraju pravougaoni proizvodi od legure aluminijuma debljine preko šest milimetara 11,47 odsto, dok je učešće ostalih livenih proizvoda bilo 3,17 odsto, delova za sedišta od ostalih materijala 2,53 odsto, a proizvoda od nelegiranog aluminijuma 2,43 odsto.

U Sloveniju se u prošloj godini izvozilo i sirovo ulje od soje, proizvodi u koturovima, polietilen, kao i lice za obuću od kože, čija je zastupljenost u izvozu bila po oko dva odsto.

Najveći uvoznici slovenačkih proizvoda u prošloj godini bili su: Gorenje Beograd, Krka farma iz Novog Sada, fabrika boja Jub iz Šimanovca, Livnica iz Kikinde, Impol Seval iz Sevojna, Gorenje Tiki iz Stare Pazove, DCB helios iz Beograda, Hipol iz Odžaka, kao i preduzeće Trimo inženjering iz Beograda i Deus sistem.

Najveći izvoznici iz Srbije u Sloveniju u 2007. godini prema podacima PKS-a bili su:Impol Seval iz sevojna, Ju es stil (U.S.Steel), Livnica Kikinda, Zastava tapacirnica iz Kragujevca, Metal iz Rume, HIP Petrohemija iz Pančeva, Elrad iz Vlasotinca, Gorenje iz Valjeva, fabrika ulja Mladost iz Šida, kao i konfekcija Lisca iz Babušnice.


FAS u opremu ulaže 7 miliona evra
Sombor -- FAS do juna završava planirana ulaganja u proizvodnju i izgradnju novih pogona u čiju je opremu uloženo sedam miliona evra.
 
 
 "Te investicije omogućiće nam proizvodnju akumulatora vrhunskog kvaliteta i povecahnje kapaciteta fabrike na dva miliona akumulatora i 100 hiljada trakcionih baterija za industrijski program", rekao je direktor Fabrike akumulatora Sombor (FAS) Radovan Mijailović.

Prošle godine somborska fabrika proizvela ja 600.000 akumulatora, ove godine plan je 1,2 miliona, a za 2009. godinu planirana je proizvodnja dva miliona akumulatora, rekao je on.

Kako je istakao, puštanjem u rad novih proizvodnih pogona fabrika će imati zaokruzen ciklus proizvodnje od proizvodnje plastike za akumulatore do olovnih legura i rafinisanog olova.

Mijailović je kazao da je izvoz povećan, te da je od početka ove godine dve trećine proizvodnje plasirano na inostrano tržišta.

Osim starih kupaca u Rusiji, bivšim jugoslovenskim republikama, Italiji i Kuvajtu, osvojena su tržišta Grčke, Ruminije, Mađarske, Češke, Slovačke, Litvanije, Austrije, Nemačke i Libije, a manje količine akumulatora krenule su u Senegal i Eavatorijalnu Gvineju, precizirao je on.

Prošle godine proizvođači akumulatora u svetu bili su suočeni sa rastom cena olova na berzama, a Mijailović je naveo da je prednost somborske fabrike u tome što može da omogući sopstvenu proizvodnju olova.

"Mi određene količine olova proizvodimo sami u Somboru, a koncern Farmakom MB iz Šapca, u čijem sastavu poslujemo i mi od 2006. godine, ima rudnik i topionicu u Zajači kod Loznice", rekao je direktor FAS-a.

U Zajači je, prema njegovim rečima, invesrirano više od tri miliona evra i u veliki pogon za separaciju i reciklažu starih akumulatora, a kada počne da radi moći će da preradi sve stare akumulatore u Srbiji i u zemljama u okruženju.

Strategija koncerna Farmakom MB je da u Zajači bude separacija, reciklaža i topionica olova, a u Somboru rafinacijski kapaciteti, rekao je Mijailović.


Matić: Ubrzati pregovore sa STO
Beograd -- Srbija bi do kraja godine mogla da privede kraju pregovore o pristupanju Svetskoj trgovinskoj organizaciji, kaže Jasna Matić.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Jasna Matić je izjavila da će rok pristupanja zavisiti od toga kojom brzinom je Srbija spremna da prilagođava regulativu pravilima STO i zahtevima članica STO o liberalizaciji spoljne trgovine.

Matićeva je istakla da je u tom procesu potrebno izmeniti ili doneti nova zakonska i podzakonska akta, a njih je okvirno preko 70, što znači da i vlada i skupština treba da funkcionišu normalno i taj obiman posao obave što pre, odnosno do kraja godine.

Ona je podsetila da je za početak maja predviđen peti sastanak Radne grupe za pristupanje Srbije STO, na osnovu pomaka koji su učinjeni promenom regulative tokom protekla tri meseca.

"Za nove pregovore, pogotovo one koji se odnose na liberalizaciju trgovine uslugama, potrebno je da vlada i skupština ponovo počnu da funkcionišu u svom punom kapacitetu i da usvoje dodatne izmene regulative", istakla je ona.

Matićeva je naglasila da članstvom u STO Srbija ulazi u "klub" u kome su skoro sve značajne zemlje sveta, koje odlučuju o pravilima međusobne trgovine konsenzusom i na njih otpada 97 odsto svetske trgovine.

U ovom trenutku STO ima 151 članicu, a još 28 zemalja i autonomnih carinskih teritorija vodi pregovore o članstvu, navela je ona.

Ukoliko se pregovori ne ubrzaju i ne okončaju do kraja godine, Srbija će verovatno biti jedina u regionu van sistema STO, istakla je Matićeva, navodeći da osim Srbije, status posmatrača imaju još samo Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Predviđa se da će Crna Gora završiti pregovore do kraja ove godine, a i Bosna i Hercegovina napreduje u ovom procesu, napomenula je ona.

Ukoliko pregovori ne budu ubrzani Srbija će morati da "plati veću cenu ulaska" u STO, jer okončanjem tekuće Doha runde pregovora o liberalizaciji, od zemalja u pristupanju će se zahtevati veći nivo liberalizacije, navela je Matićeva.

Prema njenim rečima, članstvom u STO Srbija obezbeđuje poziciju sa koje može da utiče na budući status Kosova i Mehotije u toj organizaciji, a članstvo u STO je i preduslov za članstvo u EU.

Krajnji rezultat članstva bi trebalo da bude efikasniji i racionalniji ekonomski sistem, veća konkurentnost proizvoda i usluga, rast izvoza, investicija, zaposlenosti, društvenog proizvoda, standarda stanovništva.


EU prvi spoljnotrgovinski partner
Beograd -- Prvi spoljnotrgovinski partner Srbije je EU, na čijem tržištu Srbija realizuje više od 50 odsto izvoza, kaže Predrag Bubalo.
 
 
Ministar trgovine i usluga je rekao i da "nema dileme da je u našoj spoljnotrgovinskoj razmeni partner broj jedan EU, koja je čak ispred zemalja potpisnica CEFTA, koje su u našem okruženju".

Po obimu spoljnotrgovinske saradnje slede tržišta zemalja potpisnica CEFTA, a zatim rusko tržište, koje je kao potencijal veoma značajno za Srbiju, rekao je Bubalo i istakao da je procenat rasta koji Srbija ostvaruje na ruskom tržištu, kada su u pitanju i uvoz i izvoz, veoma optimistički.

Na sednici Udruženja za trgovinu u PKS Bubalo je kazao da je trgovina značajno učestvovala u rastu bruto društvenog proizvoda u Srbiji, koji je u poslednje četiri godine rastao po prosečnoj stopi od oko sedam odsto.


Srbijagas podržava NETS projekat
Bukurešt -- Srbijagas će aktivno učestvovati u svim budućim aktivnostima vezanim za projekta "Novi evropski sistem prenosa - NETS".


Zajednička kompanij će upravljati integrisanom mrežom gasovoda u centralnoj i jugoistočnoj Evropi
Generalni direktor preduzeća Srbijagas Saša Ilić je, na prvom zajedničkom skupu regionalnih kompanija za prenos gasa održanom u Bukureštu, kazao da je NETS projekat i inicijativa za osnivanje nezavisne zajedničke kompanije za prenos gasa izuzetno privlačna i trebalo bi da poveća efikasnost postojećih kapaciteta.

"Sastanak u Bukureštu je potvrdio da će NETS koncept koji ima za cilj osnivanje nezavisne regionalne kompanije za prenos gasa, pomoći da se uveća efikasnost postojećih kapaciteta, da se ostvari korist koja bi svako od tržišta mogla učiniti pouzdanijim kada je reč o redovnom snabdevanju gasom i rastu samog tržišta", kazao je Ilić.

Prema njegovim rečima, NETS projekat je izvodljiv, ali će to biti dug i izazovan proces harmonizacije nacionalnih sistema za prenos gasa.

Na skupu su učestvovale, pored Srbijagasa, i kompanije OMV iz Austrije, BH- Gas iz Bosne i Hercegovine, Plinakro iz Hrvatske, Transgas iz Rumunije, Geoplin plinovodi iz Slovenije i MOL iz Mađarske.

U saopštenju MOL-a se naglašava da su se sve kompanije složile da započnu izradu studije izvodljivosti vezane za stvaranje NETS projekta, koji je pokrenut na inicijativu MOL-a sa ciljem osnivanja nove zajedničke kompanije za prenos gasa, koja će upravljati integrisanom mrežom gasovoda u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.

Prema ranijim najavama, nova zajednička kompanija za prenos gasa trebalo bi da ima jednu od najdužih mreža gasovoda u Evropi 27.000 kilometara i bila bi dobro pozicionirana i uticala na privlačenje kapitalnih investicija, a i potrošači bi od integrisanog sistema imali korist jer bi on garantovao opštu sigurnost u isporukama.


Veći udeo Jugoremedije u Luksolu
Beograd -- Farmaceutska kompanija Jugoremedija je preuzela još 14,6 odsto akcija zrenjaniskog Luksola [LUXL].


Trenutna cena akcija Luksolana Beogradskoj berzi je 1.799 dinara po komadu
Jugoremedija ja udeo platila ukupno 21,46 miliona dinara čime je povećala vlasnički udeo na 74,8 odsto kapitala te hemijske industrije. Ta kompanija je 14.306 akcija Luksola platila 1.500 dinara po komadu na osnovu ponude za preuzimanje koja je zatvorena 10. marta ove godine.

Pored Jugoremedije, akcije Luksola su vlasništvu malih akcionara i to 21 odsto kapitala, a 4,2 odsto je društveni kapital, navodi se na sajtu Centralnog registra za hartije od vrednosti.

Knjigovodstvena vrednost akcija hemijske fabrike iz Zrenjanina je 1.537,09 dinara, a trenutna cena u trgovanju na Beogradskoj berzi je 1.799 dinara po komadu.

Hemijska industrija Luksol osnovana je 1884. godine i bavi se proizvodnjom kozmetičkih preparata, sredstava za ličnu higijenu, tečnih deterdženata i sredstava za čišćenje, ekstrakata i prirodnih eteričnih ulja i mirisnih kompozicija za dalju proizvodnju.


Prodat paket akcija Poliestera
Beograd -- Slovenački konzorcijum kupio je državni paket od 39,62 odsto kapitala pribojskog Poliestera [POLP] za 1,33 miliona evra.


Akcijama Poliestera danas se na berzi trguje po ceni od 1.000 dinara
Kako se navodi u saopštenju Agencije za privatizaciju, ugovor o prodaji potpisali su predstavnci Agencije, Akcijskog fonda i konzorcijuma u čijem sastavu su slovenačka preduzeća Imgrad iz Ljutomera i Argo iz Horjula i fizičko lice Lenart Skok.

Slovenački konzorcijum je na tenderu za paket akcija proizvođača plastičnih masa Poliester ponudio 14,88 evra po akciji i prihvatio minimalne obaveze socijalnog programa.

Ponude su rangirane 31. januara 2008. godine, a drugorangirano je bilo preduzeće Kovinoplastika Piskar MP, takođe iz Slovenije, koje je ponudilo šest evra po akciji.

Akcijski fond će pozvati male akcionare, koji poseduju preostale akcije, da deponuju akcije radi prodaje.

Tender za prodaju 89.323 akcije Poliestera, nominalne vrednosti 1.350 dinara, raspisan je 11. oktobra 2007. godine. Akcijama Poliestera danas se na berzi trguje po ceni od 1.000 dinara.


Moguća setva suncokreta na oko 170.000 hektara
NOVI SAD, 15. marta 2008. (Beta) - Ove godine u Srbiji bi zbog visoke cene i dobrog prinosa u uslovima prošlogodišnje suše suncokret mogao biti zasejan na oko 170.000 hektara, izjavio je u subotu upravnik Odeljenja za uljane kulture Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu Vladimir Miklič.


Danas ugovor o izgradnji "Prokopa"?
Beograd -- Železnice Srbije trebalo bi sa Energoprojektom da potpišu finalni ugovor o izgradnji beogradske železničke stanice Prokop.


Ubrzo bi trebalo da počnu i radovi na Prokopu
Pravo gradnje u stanici "Prokop" povereno je krajem avgusta drugoplasiranom na tenderu, beogradskoj kompaniji "Energoprojekt holding".

Ugovor s prvoplasiranim kiparskim "Trigranitom" bio je potpisan u junu prošle godine, ali je, "zbog dodatnih zahteva koji su izlazili iz okvira tendera", ugovoreni posao raskinut, saopštile su tada "Železnice Srbije".

Prema uslovima tendera, posao izgradnje "Prokopa" procenjen je na oko 200 miliona evra, a prva faza radova obuhvata izgradnju 128.000 kvadratnih metara poslovno-stambenog prostora na betonskoj ploči iznad nove putničke železničke stanice i 10.000 kvadratnih metara komercijalnog prostora ispod ploče, kao i izgradnju infrastrukture koja će povezivati stanicu sa okolnim saobraćajnicama.

U drugoj fazi radova, u kompleksu "Prokopa" bilo bi izgrađeno još oko 170.000 kvadratnih metara poslovnog prostora, a vrednost čitavog posla je više milijardi dolara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta