Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Filip Cepter hoće i "Optiku"
Beograd -- Na tender za prodaju 59,9 odsto kapitala beogradske "Optike" stiglo je šest ponuda, saopštila je Agencija za privatizaciju.
 
 
Ponude za prodaju većinskog društvenog kapitala preduzeća za izradu i promet optičke robe "Optika" dostavile su kompanije „Houm art and sejls srvisis“ (Home Art & Sales Services) biznismena Filipa Ceptera, subotička "Fidelinka", "Grosoptik" iz Beograda i italijanski „Salmoirađi i Viđano“ (Salmoiraghi & Vigano S.p.a).

Za kupovinu Optike konkurišu i dva domaća konzorcijuma. Jedan koji čine “Veterinarski zavod Zemun” i “Beta ITH PBB” iz Beograda i drugi sastavljen od beogradskih firmi “Lili Drogerije” i “Fins Trejd”.

Na osnovu izvršene analize kvalifikacione i dodatne dokumentacije mišljenja savetnika Agencije za privatizaciju, Tenderska komisija je konstatovala da svi ponuđači ispunjavaju kvalifikacione uslove.

Tender za prodaju 59,9 odsto akcija preduzeća za izradu i promet optičke robe "Optika" objavljen je 28. septembra prošle godine.

Na prodaju je ponuđeno 50 odsto akcija koje su u vlasništvu Akcijskog fonda i deset odsto akcija u vlasništvu Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje, što je ukupno 34.073 akcije "Optike". Preostale akcije tog preduzeća su u vlasništvu malih akcionara.

Trenutna cena jedne akcije "Optike" na Beogradskoj berzi je 7.000 dinara, dok je najviša zabeležena bila 10.000 dinara.


Pravo učešća na tenderu imale su firme koje se najmanje tri poslednje godine bave istom delatnošću kao "Optika" i čiji je prihod u prošloj godini bio veći od četiri miliona evra, kao i investitori čija aktiva nije bila manja od 50 miliona evra, odnosno čiji je prihod bio veći od deset miliona evra.

Inače, "Optika" je bila u žiži javnosti krajem 2005. i početkom 2006. godine, kada su tri domaće i dve strane kompanije, od kojih je jedna bila iz Italije, a druga sa Sejšelskih ostrva, objavile ponudu za njeno preuzimanje.

Zainteresovani za "Optiku" bili su italijanska kompanija „Liepota okjali“, beogradska firma "Mega tabak", transportno preduzeće "Sani" iz Šapca, "Veterinarski zavod" iz Beograda i "Midhol investment" sa Sejšela

Postupak preuzimanja "Optike" nije sproveden do kraja jer je Agencija za privatizaciju odlučila da ne deponuje državni, većinski paket akcija tog preduzeća, a protiv prodaje su bili i mali akcionari koji drže 40,1 odsto akcija.

Optika zapošljava 327 radnika i ima 63 radnje u Srbiji, od toga 33 u Beogradu.


Umeren rast zaduženosti građana
Beograd -- Zaduženost građana po osnovu bankarskih kredita zabeležila je u prva dva meseca ove godine umereni rast od 3,9 odsto.
Vrednost odobrenih stambenih kredita u februaru je bila 111,4 milijardi dinara
U Udruženju banaka Srbije kažu da je zaduženost dostigla 306,6 milijardi dinara, što je za gotovo 12 milijardi dinara više nego na kraju prošle godine. Najveći rast od 8,8 odsto postigli su stambeni krediti, dok je kod potrošačkih kredita zabeležen pad od 6,2 odsto.

U ukupnim kreditima građanima najveći je udeo gotovinskih kredita - 133 milijarde, što je za oko šest milijardi više nego na kraju decembra 2007. godine. Vrednost odobrenih stambenih kredita u februaru je bila 111,4 milijardi i povećana je za devet milijardi dinara.

Zaduženost po osnovu potrošačkih kredita je 53,7 milijardi i za oko četiri milijarde dinara je manja nego u decembru prošle godine, dok je iznos ukupnih poljoprivrednih kredita 8,4 milijarde dinara i uvećan je za približno milijardu dinara.

Generalni sekretar udruženja Veroljub Dugalić objašnjava da je prosečan stambeni kredit po korisniku na kraju februara iznosio 36.750 evra, što je znatan rast u odnosu na kraj 2006. godine, kada je vrednost prosečnog stambenog kredita bila 24.600 evra.

Ukupna zaduženost 919 milijardi dinara

Dugalić je istakao da je na rast prosečne vrednosti stambenog kredita pre svega uticalo poskupljenje kvadratnog metra stana, ali i sve povoljniji uslovi za uzimanje stambenih kredita i povećanje kreditne sposobnosti građana usled rasta zarada.

Na kraju februara ukupan broj stambenih kredita u Srbiji bio je 37.614, a najveći broj korisnika stambenih kredita pripada stanovništvu od 31 do 40 godina - 41,4 odsto.

"Nedavno povećanje referentne kamatne stope sa 11,75 na 14,75 odsto još se nije odrazilo na cenu kredita jer je jaka konkurencija banaka i one troše svoje rezerve, pokušavajući da zadrže klijente", ukazao je Dugalić i dodao da će eventualno povećanje bankarskih kamatnih stopa prouzrokovati poskupljenje gotovinskih i potrošačkih kredita.
Ukupna zaduženost građana, pravnih lica i preduzetnika u februaru je bila nešto manja od 919 milijardi dinara, što je povećanje od šest odsto u odnosu na kraj prošle godine. Zaduženost pravnih lica krajem februara iznosila je 576,5 milijardi, dok su preduzetnici bankama dužni 35,9 milijardi.


Koštunica zove investitore da ulažu
Beograd -- Za dalji ekonomski napredak zemlje posebno su značajne direktne strane investicije, kaže Vojislav Koštunica.


Srbija je najbolje mesto za investiranje u regionu, poručio Koštunica investitorima
Predsednik odlazeće Vlade Srbije je izjavio u razgovoru sa predstavnicima Saveta stranih investitora u Srbiji da predstojeći parlamentrani izbori ne mogu ni na jedan način da umanje priliv stranih investicija u Srbiju.

On je pozvao strane investitore da "još više ulažu u Srbiju, jer se pokazalo da je Srbija najbolje mesto za investiranje u regionu i da je donošenjem novog Ustava i usvajanjem velikog broja sistemskih zakona zagarantovana puna pravna sigurnost za sve investitore".

Predsednik odlazeće Vlade je rekao i da će Srbija "još jače nastaviti svoju borbu za Kosovo i Metohiju i da povećanje stranih investicija iz svih država može samo da nam pomogne da na međunarodnom planu zaštitimo prava Srbije koja su zagarantovana Poveljom UN".

Predsednik Saveta stranih investitora Stajn Erik Velan je kazao da strani investitori imaju razumevanje za prilike sa kojima je Srbija suočena, i da su „ulažući u Srbiju preuzeli odgovornost da pomognu ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je dalji ekonomski razvoj Srbije“.

Velan je istakao da je za strane investitore koji posluju u Srbiji veoma značajno što im je još jednom potvrđeno jasno opredeljenje za stabilnost poslovne klime i za obezbeđivanje jednakih uslova za sve koji posluju.


Inđija pogodna za strane investicije
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić i predsednik opštine Inđija Goran Ješić istakli su danas da je Inđija dobar domaćin stranim investicijama, koje jedine mogu da obezbede radna mesta, povećanje izvoza i smanjenje siromaštva.

Đelić je na konferenciji za novinare u Inđiji, rekao da bi proevropska vlast, posle izbora 11. maja moralo da usvoji pakete propisa koji bi obezbedili fiskalnu i imovinsku decentralizaciju u Srbiji, što Ustav omogućava, ali je ostavljeno da se ta oblast reguliše zakonom.

Prema njegovim rečima, usvajanjem zakona o javnoj imovini napokon bi se dalo pravo lokalnoj samoupravi da raspolaže svojom imovinom.

Đelić smatra da bi trebalo menjati i regulative u domenu direktnih investicija, kako bi se dao dodatni podsticaj stranim investicijama.

Potpredsednik vlade je istakao neophodnost ubrzanja evropskih integracija, ocenivši da bi jedino proevropska vlada mogla posle 11. maja da obezbedi dobijanje statusa kandidata za ulazak u EU i bila garant boljeg života građana.

"Ukoliko se ne obezbedi politička stabilnost u zemlji, potencijalni investitori imaju na raspolaganju 210 zemalja i izbeći će zemlju koja je u konfrontaciji", rekao je Đelić.

Upitan da li bi budući funkcioneri i državnici pre preuzimanja funckije trebalo da podnesu imovinsku kartu, on je rekao da se zalaže u potpunosti za pristup takvim informacijama i da će sve što ima prvi prijaviti, dodavši da to što je stekao nema veze sa politikom.

Gradonačelnik Inđije Ješić je rekao da očekuje da građani na predstojećim izborima glasaju za sigurnost i ubrzane evropske integracije što će obezbediti nova strana ulaganja i bolji život građana.

Đelić je posetio opštinu Inđija i razgovarao sa Ješićem i rukovodstvom opštine. Tokom posete obišao je gradilišta kompanije Trejđunik i fabrike Teraprodakšn u industrijskoj zoni Inđije.


Milosavljević: Agrarni izvoz ove godine dve milijarde dolara
Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Srbije ove godine bi mogao da dostigne dve milijarde dolara, što bi bilo za oko 300 miliona dolara više nego lane, izjavio je ministar poljoprivrede Slobodan Milosavljević.

Opšte stanje useva za sada je dobro i ukoliko vremenski uslovi i dalje budu povoljni agrar bi ovu godinu trebalo da završi sa dovoljnim količinama za pokriće bilansnih potreba Srbije, ali i viškovima za izvoz, rekao je Milosavljević na konferenciji za novinare posvećenoj proizvodnji duvana u Srbiji.

Milosavljević je ocenio da se setveni radovi odvijaju predviđenom dinamikom i izrazio očekivanje da će u prolećnoj setvi biti zasejano znatno više površina od planiranog, čime bi se manajk zasada u jesenjoj setvi, posebno žita, nadomestio.


Folksvagen zainteresovan za Zastavu
Nemački gigant već je krajem 80-ih godina hteo Zastavu, ali nije uspeo, pošto je tadašnje poslovodstvo Zastave pregovaralo sa Fiatom i o formiranju zajedničke kompanije u Kragujevcu.

Posle Kineza, kargujevačku Zastavu posetila je delegacija Folksvagena (Volkswagena), najvećeg proizvođača putničkih vozila u Evropi. Oni su u sredu sa poslovodstvom kragujevačke fabrike i nadležnima u Ministarstvu ekonomije iza zatvorenih vrata razgovarali o predstojećoj privatizaciji Fabrike automobila. Posle upoznavanja sa uslovima tendera predstavnicima Folksvagena, saznaje list Danas, predstavljeni su proizvodni potencijali pogona (karoserija, lakirnica i montaža), ali i mehanička obrada i preseraj. Ovom posetom razrešena je misterija ko se krije iza "jedne velike evropske kompanije koja je zainteresovana za kupovinu Zastavine fabrike automobila".

Folksvagena se niko nije setio verovatno zbog izjave ministra Dinkića da je već o "velikoj svetskoj kompaniji koja nikada nije bila zainteresovana za Zastavu". To, međutim, nije tačno s obzirom na to da je Folksvagen, krajem 80-ih prošloga veka, privučen Zastavinim "poslom stoleća" (izvoz "juga" u Ameriku) bio zainteresovan za Zastavu. Folksvagen je tih godina bio spreman da od Zastave načini ono što je nešto docnije učinio sa češkom Škodom. U toj nameri, međutim, nije uspeo, pošto je tadašnje poslovodstvo Zastave pregovaralo sa Fiatom i o formiranju zajedničke kompanije u Kragujevcu.

Folksvagen je zato odlučio da ode u Češku gde je od Škode uspeo da napravi respektabilnog proizvođača automobila. Zastava i Fiat nikada nisu formirali zajedničku kompaniju jer je taj poslovni poduhvat na samom startu osujećen međunarodnim sankcijama SR Jugoslaviji. Ovoga puta odluka o eventualnom partnerstvu između Folksvagena i Zastave, neće zavisiti od stava poslovodstva Zastave, već isključivo od procene menadžmenta Folksvagena da li se isplati prihvatiti tenderske uslove prodaje Fabrike automobila.


SRBIJA NE SME DA IZGUBI KOSOVSKO TRŽIŠTE
UPR:PKS-CEFTA-KOSOVO Srbija ne sme da izgubi kosovsko tržište BEOGRAD, 19. marta (Tanjug) - Privredna komora Srbije se zalaže za apsolutno slobodan protok robe sa Kosovom i Metohijom, prema sporazumu CEFTA, jer Srbija ne sme da izgubi Kosovo kao tržište, što bi mnogi jedva dočekali, izjavio je danas direktor Biroa PKS za regionalnu saradnju Milivoje Miletić. Na sednici Odbora za hemijsku, farmaceutsku i gumarsku industriju, Miletić je podsetio da je UNMIK potpisnik sporazuma CEFTA u ime carinske teritorije Kosova, napominjući da je posle problema koji su nastali nelegitimnim proglašenjem Kosova, formiran radni tim sa zadatkom da uspostavi ekonomski suverenitet nad delovima Kosova koji Srbiju priznaju kao svoju državu. (Kraj)


Izrada Strategije razvoja trgovine Beograda
Ekonomski fakultet u Beogradu sklopio je ugovor s Gradskim sekretarijatom za privredu o izradi Strategije razvoja trgovine Beograda, koja će biti završena do kraja maja.


Na prezentaciji Inicijative za izmenu i dopunu zakonske regulative u oblasti trgovine, na sednici Odbora Udruženja trgovine u Privrednoj komori Beograda, profesor Ekonomskog fakulteta Stipe Lovreta istakao da je trgovina vodeći privredni sektor u glavnom gradu, u kom je najveći broj zaposlenih, i da je zato potrebna izrada moderne strategije.

"U njenoj izradi posebno smo se fokusirali na analizu uređenja trgovine u velikim evropskim gradovima sličnih Beogradu, kao što su Budimpešta, Beč, Prag, Solun, Bukurešt, Sofija i Minhhen", naveo je Lovreta i dodao da će se na taj način dobiti temeljna analiza kako su ti gradovi izradili modernu strukturu trgovine.

Lovreta je pojasnio da ni u Beogradu, niti u Srbiji, ne postoje tačni podaci o prodajnom prostoru po stanovniku. On je naglasio i da je informatička baza o tome na nivou Beograda loša i da se pri izradi strategije pristupilo "rudarenju", a uz pomoć Zavoda za informatiku i statistiku grada Beograda snimiće se stanje u trgovinskoj mreži.

Lovretra je objasnio da će narednih 10 dana biti anketirano oko 1.000 potrošača i da će anketa biti sprovedena i među trgovinskim firmama i proizvođačima.

Prema njegovim rečima, strategijom će biti predložen i upravljački model, gde će se Sekretarijatu za privredu i Skupštini grada preporučiti konkretne mere koje u toj oblasti treba da se sprovedu i šta treba da rade PKB i drugi učesnici na tržištu.


Cepter ponudio najmanje za Optiku
Beograd -- Najviše novca za Optiku ponudio Veterinarski zavod Zemun, dok najskromnija ponuda Flipa Ceptera iznosi 800.000 evra.
 
 
Veterinarski zavod Zemun, koji je u vlasništvu tekstilne firme „Zekstra“, ponudio je za kupovinu 59,9 odsto firme „Optika“ sedam miliona evra, sledi ponuda „Grosoptika“ od 5,5 miliona evra, dok je konzorcijum „Lili drogerije“ i firme „Fins trejd“ spreman da plati 5,2 miliona evra.

Ubedljivo najmanje novca ponudila je firma „Houm art and sejls srvisis“ (Home Art & Sales Services) Filipa Ceptera i to 800.000 evra, a više od njega nude i subotička „Fidelinka“ (4,3 miliona evra) i italijanski „Salmoirađi i Viđano“ (Salmoiraghi & Vigano S.p.a) (3,6 miliona evra).

Veterinarski zavod Zemun je nudeći sedam miliona evra ponudio 200 evra po akciji „Optike“, čija je trenutna cena na Beogradskoj berzi 7.500 dinara (89 evra). Knjigovodstvena vrednost akcije „Optike“ je 4.621 dinar.

Preduzeće za proizvodnju i trgovinu „Optika“ ima 63 lokala, ukupne površine 21.000 kvadratnih metara. Od toga su 33 u Beogradu, a jedan je i na početku glavnog beogradskog šetališta, u Knez MIhalovoj ulici, površine 66 kvadratnih metara.

U proteklih godinu dana, najveći kupci akcija „Optike“ na berzi po cenama između 7.000 i 10.000 dinara bili su „Delta broker“ sa 4.450 akcija i partner „Lili drogerije“, firma „Fins trejd“, sa 3.180 akcija. Neki biznismeni su kupovali akcije i na svoje ime, pa je tako Milija Babović sa 200 komada akcija na 17. mestu rang liste akcionara „Optike“.


Vlasnik „Zekstre“ Dragan Đurić kaže da „Optiku“ želi da kupi ne zbog njenih nekretnina, već zbog delatnosti.

„Naravno da ćemo da zadržimo delatnost. Ali ćemo je podići na mnogo viši nivo. Po ugledu na italijanske kompanije te vrste napravićemo od Optike dobar biznis. Da bi to uspeli, moramo da odmah u startu uložimo najmanje četiri-pet miliona evra“, navodi Đurić.

Tender za „Optiku“ je raspisan posle neuspele prodaje preko ponuda za preuzimanje 2006. godine. Tada su, uglavnom, konkurisali isti kupci, a sa spiska nedostaje samo „Delta maksi“. Država je tada odlučila da ne odgovori ni na jednu ponudu, s obrazloženjem da su ponuđene cene bile niske, tražeći i garancije da će kupac zadržati delatnosti preduzeća „Optika“.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta