Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ne postoje dobri i loši kapitalisti
Nisam na strani moćnih ljudi u Srbiji, ko god oni bili, kazao Božo Drašković, rukovodilac projekta procene vrednosti imovine Luke Beograd, poredeći male akcionare sa „ljutim piljaricama”
 
 
 
Negodovanje akcionara Luke Beograd koji još od kraja 2005. godine protestuju kako su deonice mogli da prodaju za mnogo veće pare dr Božo Drašković iz Instituta ekonomskih nauka objašnjava poređenjem sa trgovinom na pijaci. To bi bilo isto, kaže on, kao kada bi posle suše i skoka cena paradajza piljarica počela da proganja kupce i da im traži mnogo veći novac za robu koju je prodala pre mesec dana.

Iako se projekat kojim je rukovodio dr Drašković nebrojeno puta provlačio po štampi, prvi put posle dve i po godine ćutanja, on je tek juče odlučio da progovori. Izveštaj Saveta za borbu protiv korupcije, u kome se Luka Beograd optužuje da ima monopol nad slobodnim gradskim građevinskim zemljištem, bio je povod da Drašković reaguje:

– Savet i mali akcionari se pozivaju na naš projekat samo u onom segmentu u kome im odgovara. Nas niko nije nazvao da pita čime smo se mi zapravo bavili. Nismo bili toliko ludi da se prihvatimo određivanja vrednosti akcija. To može samo tržište. Mi smo se bavili procenom vrednosti nekretnina, postrojenja i opreme. To je ono što zajedničkim imenom može da se nazove neto imovina – istakao je Drašković.

Prema njegovim rečima, kao krajnji rezultat svog istraživanja, stručnjaci iz Instituta su dobili četiri sume, ali su se akcionari stalno pozivali na onu koja je njima najviše odgovarala. Naravno, najvišu.

Tačno je, kaže naš sagovornik, da je kapital na bazi procene vrednosti imovine 1. januara 2005. godine iznosio 7,38 milijardi dinara (odnosno 93 miliona evra), što podeljeno sa brojem akcija iznosi 1.730 dinara. Podsetimo, „Vorldfin”, iza koga, nezvanično, stoje Miroslav Mišković i Milan Beko, deonice je preuzeo po gotovo duplo nižoj ceni od 800 dinara. A procena prinosne vrednosti kapitala, odnosno kakve ekonomske efekte neka imovina može da donese, znatno se razlikuje od one za koju su se akcionari „uhvatili” i iznosi 1,46 milijardi dinara, što po akciji iznosi 342,24 dinara.

Drašković napominje da su krajem devedesetih mali akcionari u privatizaciji akcije kupovali po ceni od 300 dinara, a da to nigde javno nisu spomenuli. Takođe, računicom se preko knjigovodstvene vrednosti kapitala (2,1 milijarda dinara) dolazi do sume od 494,07 dinara koja se i našla u ponudi za preuzimanje.

– Akcionari takođe prećutkuju da je i ta suma „okrnjena”, jer su u septembru podelili dobit. To znači da je knjigovodstvena vrednost bila još manja – objasnio je Drašković.

Na pitanje da li je svestan da se iznošenjem ovakvih stavova stavlja na stranu možda najmoćnijih ljudi u Srbiji (Mišković i Beko) naš sagovornik odgovara negativno.

– Neutralan sam u ovoj priči, ne stojim na strani vlasnika, ko god oni bili. Zastupam stanovište slobodnog tržišta i zakone ponude i tražnje. Ako je tadašnja uprava javno u ponudi za preuzimanje savetovala akcionarima da sačekaju poslednji dan za prodaju akcija i ako su im objasnili da se knjigovodstvena vrednost razlikuje od procene vrednosti nekretnina, postrojenja i opreme, onda tu niko nikoga nije prisilio ni na šta – kazao je Drašković i dodao da se „sit ismejao dok je čitao izveštaj Saveta za borbu protiv korupcije”.

Iznenađuje ga, kaže, što članovi ovog vladinog tela „liju krokodilske suze” za liberalizmom, koji i sami zagovaraju.

– Istina je da su prećutali sume od 300, 342 i 494 dinara po akciji, a pozivali se samo na onu višu od 1.700 dinara. Kod nas važi stanovište da su strani investitori super, a da su domaći loši. Da razbijemo tu famu, sa stanovišta radnika koji žele višu platu: loši su i jedni i drugi. I ne kupuju oni preduzeća zarad dobra, već zarad profita – zaključio je Drašković.


Opasno povoljno za ulaganje
Cene su blizu dna pa Slovenci savetuju da treba kupovati „blu čip” akcije srpskih preduzeća
 
 
Nestabilna politička situacija u Srbiji ne treba da bude prepreka za ulaganja iz Slovenije i Hrvatske na Beogradskoj berzi.

Berzanski analitičari i brokeri iz susednih država smatraju da je upravo činjenica da je Beograd postao „opasno” mesto za ulaganje razlog za kupovinu domaćih „blu čip” akcija.

U poslednjem broju slovenačkog poslovnog magazina „Finance” anketirani finansijski stručnjaci jednoglasno su ocenili da je srpsko finansijsko tržište pravo mesto za investiranje.

Jedina razmimoilaženja su da li odmah ulagati ili sačekati da se smiri politička situacija.

Kao razlog za ovu poslovnu odluku navode da su sad cene deonica vodećih srpskih kompanija veoma povoljne i da je malo verovatno da će dalje padati. Očekuju da će uskoro biti rešen spor Srbije sa Evropskom unijom, nastao zbog slanja njene misije u južnu srpsku pokrajinu.

Sve anketirane slovenačke brokerske kuće i fondovi već posluju na Beogradskoj berzi, a za ulaganje preporučuju „blu čipove”, banke i kompanije iz građevinske i prehrambene industrije.

Cene su blizu dna, a Beogradska berza nije reagovala previše burno na aktuelna politička dešavanja, osim što je trpeo promet.

Doduše, približavanje Srbije EU neće biti brzo, pa savet o pravom trenutku za ulaganje važi za investitore na dugi rok.

– Naša investiciona kompanija kupila je više akcija Privredne banke, Metals banke, Energoprojekt holdinga, „Energomontaže” i „Sojaproteina” – tvrdi Aleš Škerlak iz „Publikuma”.

Milan Marinković, direktor „Fima investa”, kaže da je optimista ako bi savet zasnivao isključivo na pokazateljima i analizama ekonomskih dešavanja. Problem je što su ti pokazatelji u zemlji investitorima primarni samo ako je politička situacija stabilna.

Odluku o tome da li da investiraju na Beogradskoj berzi trebalo bi prepustiti investitorima, odnosno njihovoj percepciji rizika i prognozi daljeg razvoja događaja na političkoj sceni.

– Optimisti smo da sadašnja politička kriza neće narušiti smer dobrih ekonomskih kretanja ostvarenih u prethodnih osam godina. Smatramo da, uz pozitivan razvoj događaja, investitor koji kupuje akcije na berzi ima velike šanse za ostvarivanje atraktivnih stopa prinosa na investirani kapital – ističe Marinković.

On podseća na to da je Beogradska berza lane proglašena za jednu od TOP 5 investicionih destinacija u svetu imajući u vidu potencijal tržišta kao i projekte koji su planirani na polju infrastrukture.

Aleksej Misailović, direktor Društva za upravljanje fondom „Fokus invest”, naglasio je da su realni ekonomski rizici i „kosovsko pitanje” već ukalkulisani u berzanske cene, odnosno da su uticali na njihov pad.

– Ukoliko okruženje doprinosi investiranju utoliko treba kupovati, ali ukoliko nemate jasnu situaciju utoliko ćete, kao veći investitor koji nije sklon preteranom riziku, verovatno još sačekati, za razliku od investitora koji su skloniji riziku i koji bi u svakom slučaju trebalo da razmišljaju o investiranju – kaže on.


Jelašić: Oštrije mere za suzbijanje inflacije
Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić najavio je mogućnost zaoštravanja postojećih mera za održavanje stabilnosti cena, ukoliko to bude potrebno.
 
 
NBS će sve preduzeti da se bazna inflacija zadrži na predviđenom godišnjem nivou (od tri do šest odsto), rekao je on novosadskom "Dnevniku", napominjući da, ukoliko se pokaže da donete mere nisu dovoljne, sledeci korak bi mogao da bude povećanje obavezne rezerve banaka.

Jelašić je istakao da supervizija banaka, koja bi trebalo da počne od 1. jula i o kojoj se ovih dana dosta govori, "nikako nije mogla da iznenadi bankare" jer se sve o tome znalo još pre pola godine.
"Dobar deo restriktivnih mera sproveden je i bez bilo kakvog uticaja Narodne banke Srbije", rekao je on i dodao da je međunarodno finansijsko tržište postalo znatno opreznije prema celom regionu pa i prema Srbiji.
Politički izazovi poput Kosova i našeg odnosa prema EU takođe deluju u istom smeru a "za nas to znači manje direktnih stranih investicija i skuplje zaduživanje u inostrastvu" naglasio je Jelašić, napomenuvši da se sve to uzima u obzir prilikom kreiranja monetarne politike na srednji rok.


Soja protein uvećao dobit za 90 %
Soja protein ostvarila je u prošloj godini dobit od 1,25 miliona dinara, što je 90 odsto više nego u 2006.
 
 
Bečejska kompanija Soja protein zabeležila je u 2007. godini rast prihoda od prodaje od 17,8 procenata na 14,2 milijarde dinara i ostvarila rekordan profit od 1,25 milijardi dinara, koji je za skoro 90 procenata veći nego u prethodnoj godini.

Akcijama Soja proteina trguje se na Beogradskoj berzi i ove hartije bile su jedne od prvih koje su se pojavile na domaćem sekundarnom tržištu.

Soja protein je od kraja oktobra 2007. godine postala i član A listinga Beogradske berze, a protekle sedmice cena akcija te kompanije se spustila na nivo od 3.050 dinar,a što je najniža vrednost ove akcije u poslednjih godinu dana.

Kompanija je nedavno objavila upis i prodaju nove emisije od 650.000 akcija, po ceni od 3.100 dinara za pravo preče kupovine.

Novac od dokapitalizacije biće upotrebljen za izgradnju fabrike sojinih proteinskih izolata i koncentrata, kapaciteta 15.000 tona godišnje, koja će izvoziti više od 90 odsto proizvodnje.


"Bambi-Banat" ulaže u proizodnju
Koncern "Bambi-Banat" AD će u ovoj godini investirati više od 10 miliona evra u proizvodnju.
 
 
Veći deo tih sredstava biće uložen u fabriku u Vršcu, gde će se proizvoditi najkvalitetnija čokolada u Srbiji, izjavio je Tanjugu generalni direktor Koncerna Miroslav Miletić. Krajem prošle godine "Bambi - Banat" je usvojio srednjoročnu Strategiju razvoja od 2008. do 2010. godine, koja predviđa rast po stopi od najmanje 15 odsto godišnje, naveo je Miletić.

On je dodao da bi to konkretno značilo da se u 2008. godini očekuje prodaja oko 31.000 tona proizvoda, u 2009. oko 35.000 tona, a u 2010. oko 41.000 tona.

Investicije od preko 10 miliona evra biće usmerene u razvoj novih proizvoda, a prema rečima predsednika "Salforda" Judžina Džefrija, 2008. godina će za "Bambi - Banat" biti "godina čokolade", naveo je Miletić i objasnio da će više od polovine investicija biti usmereno na fabriku u Vršcu, gde će se proizvoditi najkvalitetnija čokolada na ovim prostorima.

Plan "Bambija" je nastavak trenda rasta produktivnosti koji je proteklih godina iznosio 20 odsto godišnje, rekao je on i naveo da su modernizacija proizvodnog procesa i optimizacija broja zaposlenih već duže prisutni i da će se nastaviti i u 2008.

"Bambi" i "Banat" su imali zajedno oko 2.000 zaposlenih, a posle stimulativnog programa uz otpremnine, koncern sada ima oko 1.200 radnika.

Miletić je nagovestio da se u prvoj polovini 2009. očekuje da "Bambi - Banat" pređe iz ruku investicionog fonda "Salford", kao većinskog akcionara, u vlasništvo neke od velikih multinacionalnih kompanija, koja bi pomogla da proizvodi te domaće kompanije naprave prodor na tržista širom sveta.

Miletić je 2007. godinu označio kao najuspešniju po poslovnim rezultatima u istoriji "Bambija", jer je prodaja zabeležila rast od 16 odsto, dok je izvoz povećan za 17,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu i naveo da je prošle godine Koncern proizveo oko 28.000 tona raznih konditorskih proizvoda.

Od ukupne proizvodnje "Bambi - Banat" je oko dve trećine plasirao na domaće tržište, a trećinu izvezao, i to najviše u zemlje regiona, rekao je Miletić i dodao da je u prošloj godini zabeležen ukupan prihod od preko 70 miliona evra, a od izvoza je ostvarena zarada od oko 20 miliona evra.

"Bambi - Banat" je prošle godine obeležio 40. godišnjicu postojanja i to liderskom pozicijom na srpskom tržištu konditorskih proizvoda, sa udelom od 25 odsto, od čega je samo u proizvodnji keksa udeo bio čak 40 odsto.

Miletić je podsetio da je u grani konditorske proizvodnje na srpskom tržištu prosečni rast u protekle tri godine bio od pet do sedam odsto, a "Bambi - Banata" od 15 do 17 odsto i napomenuo da su očekivanja menadžmenta i vlasnika koncerna da on preraste u "mini multinacionalnu kompaniju".

Govoreći o brojnim domaćim i međunarodnim nagradama, Miletić je rekao da je njemu najznačajnije priznanje časopisa "Biznis" za višegodišnje uspešno upravljanje kompanijom, jer su ga dodelili novinari, a od nagrada samoj kompaniji izdvojio je prošlogodišnju, sa Novosadskog sajma, kad su deca ocenila da "Bambi - Banat" "pravi slatkiše bolje nego njihove bake".


„Njegoš“ prodat za 15 miliona evra
Preduzeće „Njegoš“ iz Lovćenca u stečaju prodato je danas preduzeću DTD Fud (Food) iz Novog Sada za 1,23 milijarde dinara.
Agencija za privatizaciju Srbije prodala je danas novosadskoj firmi DTD Fud imovinu preduzeća „Njegoš“ iz Lovćenca u stečaju za 1,23 milijardi dinara, navodi se u saopštenju Agencije.

Preduzeće raspolaže sa 2.300 hektara zemlje u društvenoj svojini koju su kupovali radnici, 1.200 hektara državnih oranica, farmom goveda sa 500 grla, farmom ovaca od 600 grla i farmom sa 9.000 kokošaka.

Stečaj u preduzeće je uveden pre godinu dana, zbog, kako su tada tvrdili radnici, duga od sedam miliona dinara i za svega nekoliko dana.

Radnicima su tada isticali da im nije jasno zašto je stečaj uveden jer je preduzeće u poslednje dve godine radilo.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta