Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prodaja Geneksove imovine u Beogradu
Maksimalna cena bi mogla da bude do 200 miliona evra
Javno nadmetanje za prodaju Geneksove imovine u Beogradu biće održano danas, a maksimalna cena bi, prema procenama upućenih, mogla da dostigne od 150 do 200 miliona evra.
 
Za kupovinu celine Blok 20 , kao dela imovine kompanije Internacional CG , prijavila su se tri učesnika - kompanija Starvud , holandski Interkontinental i španska kompanija Barselo hoteli . Finansijske ponude biće otvorene na početku javnog nadmetanja, s tim što će najviša ponuđena cena biti ujedno i početna cena na javnom nadmetanju. Minimalna cena koju su svi ponuđači bili obavezni da prihvate je 85 miliona evra, a licitacioni korak će iznositi tri miliona evra. Beogradska celina imovine obuhvata nekadašnji hotel Interkontinental , koji nosi novo ime Kontinental , apartmane i poslovni prostor, poznate kao Geneks apartmani , tenisku halu i energanu, ukupne površine 72.225 kvadrata. Hotel Kontinental zauzima 6.041 kvadrat zemljišta i ima površinu od 31.453 kvadrata. Geneks apartmani prostiru se na površini od 31.877 kvadrata, obuhvataju rezidencijalne stanove i kancelarijski prostor i imaju 4.759 kvadrata zemljišta. Poslovni prostor, poznat i kao Mala kula , nalazi se na 937 kvadrata zemljišta i ima 9.892 kvadrata. Kada je reč o kupcima, kompanija Starvud hotel menadžment upravlja mnogim hotelskim lancima, između ostalih lancima hotela Šeratono , Meridijan i Vestin . Ta grupacija na tenderu za Geneks nastupa u konzorcijumu sa firmom Armini enterprajses kompani sa Kipra i grčkom Lampsom . U konzorcijumu predvođenom španskim Barselo hotelima nastupa Aida Aset Asocijejšn iz Linhtenštajna i Global ril estejt iz Beograda. Treći konzorcijum predvođen je kompanijom za upravljanje hotelima IHG menadžment iz Holandije. Ta kompanija upravlja mnogim hotelskim lancima, između ostalih i Interkontinental , Krovn Plaza i Holidej in i na tenderu za "Geneks" nastupa zajedno sa firmom NBGP Propertis iz Beograda. Iza firme NBGP Propertis , kako je potvrđeno beogradskim medijima, stoji kompanija Delta vlasnika Miroslava Miškovića. Prema nekim procenama, najozbiljniji kandidat za kupovinu Geneksa je grčka Lampsa , koja nastupa sa kompanijom za upravljanje hotelskim lancima Starvud .
Predstavnici ove firme jedini su od tri učesnika koji su objavili svoje investicione planove u slučaju da postanu vlasnici. Ta kompanija saopštila je da je, u slučaju da pobedi na tenderskom nadmetanju, spremna da u Geneksovov kompleks u Beogradu uloži oko stotinu miliona evra.


Transnafta: Sporazum u aprilu
Sporazum o osnivanju zajedničke kompanije za razvoj Panevropskog naftovoda (PEOP) biće potpisan u aprilu, najalvjuje Transnafta.

Panevropski naftovod trebalo bi da prolazi kroz Rumuniju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju do Italije
Direktor javnog preduzeća Transnafta Nebojša Lemajić rekao je agenciji Beta da bi sporazum trebalo da bude potpisan na sastanku Međudržavnog komiteta u Bukureštu, od 14. do 18. aprila, kao i da je u poslednjih mesec dana intenzivno rađeno na usaglasavanju teksta Sporazuma akcionara za osnivanje kompanije za razvoj PEOP projekta.

Do pomeranja datuma zakazivanja Međudrzavnog komiteta, kako je dodao, došlo je zbog vremena koje je bilo potrebno da se usaglasi tekst sporazuma, koji je složen međunarodni dokument.

Lemajić je naglasio da PEOP nije doveden u pitanje i da će se, prema poslednjim informacijama, nesmetano nastaviti sa daljim razvojem tog naftovoda.

Panevropski naftovod, dužine 1.400 kilometara i godišnjeg kapaciteta od 60 do 90 miliona tona nafte, trebalo bi da prolazi kroz Rumuniju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju do Italije. Naftovodom bi se transpotovala nafta iz istočne zone Crnog mora ka evropskom tržištu.

Izgradnja naftovoda na trasi Konstanca-Pančevo-Omišalj-Trst prema nekim procenama trebala bi da košta oko 3,5 milijarde dolara.


U Srbiji 1.300 firmi zrelo za stečaj
U Srbiji je, po nekim procenama, preko 1.300 preduzeća “zrelo” za stečaj ili je on već pokrenut. Samo Centar za stečaj Agencije za privatizaciju trenutno vodi 464 stečajna postupka za koje su imenovani stečajni upravnici.

Malo stečajeva bude završeno za godinu- dve, dok većina traje od pet do petnaest godina. Istovremeno preduzeća u stečaju, prema zvaničnim procenama, broje oko 400.000 zaposlenih i svakodnevno proizvode nove troškove kao da posluju normalno, iako su odavno insolventna. Na taj način stvaraju nove dugove i smanjuju vrednost svoje imovine. Ukoliko neka od njih i prežive bankrostvo čeka ih privatizacija, za koju je najavljeno da će se završiti do kraja godine.

Na kraju, kada se i “dočeka” kraj stečaja, prvo se namiruju poverioci i često se ispostavi da čak ni za njih nema dovoljno novca, odnosno da do njega dođu oni ili najveštiji ili najbliži stečajnom upravniku. Onda se namire stečajni upravnici, a njihova primanja su povelika jer im to omogućava Pravilnik koji je usvojen 2005. godine i pre nekolio dana promenjen dodatnom zaradom.

Kada se podvuče crta ispostavi se da za radnike i sva dugovanja koje je preduzeće imalo prema njima nema novaca i oni, mada se već nalaze na birou rada, po pravilu ne dobiju ni ono što su zaradili, a o otpremini nema ni reči. Naravno, nadležni su iz ranije prakse znali da se upravo to događa i da su na kraju radnici koji su decenijama radili u preduzeću dvostruko oštećeni: ostaju bez posla, ali i bez plata, koje mesecima i godinama nisu dobijali.

Kada se to već znalo bilo je logično da država pronađe “recept” prema kojem radnici ne bi bili poslednja rupa na svirali, odnosno čekali da se namire svi pre njih, a da njima sleduje samo ono što preostane, jer po pravilu ostatka nigde i nema. Umesto da se to na neki drugi način, a u korist radnika reši, jedino što je država predložila i zakonski regulisala je Fond solidarnosti koji pokušava da radnicima vrati barem deo novca koji im je poslodavac ostao dužan. Naime, radnici iz firmi koje odu u stečaj imaju pravo da deo novca koji im je poslodavac ostao dužan naplate iz državnog Fonda solidarnosti, ali pod uslovom da u stečajnoj masi nema novca za njihovo obeštećenje.

Fond solidarnosti postoji dve i po godina, ali veliki broj radnika preduzeća u stečaju nije upoznat s pravima, pa mu se zbog toga i ne obraća. U isto vreme ni direktori preduzeća, kada radnicima uručuju otkaze ugovora o radu zbog stečaja, ne upućuju ih da se obrate Fondu solidarnosti, mada bi to trebali da čine uz napomenu da postoji zakonski rok od 15 dana da se to učini kako se ne bi izgubilo pravo na novac iz Fonda solidarnosti. Inače, radnici od Fonda solidarnosti mogu da traže neisplaćene zarade za poslednjih devet meseci pre pokretanja stečaja, zatim naknadu za bolovanje, neiskorišćen godišnji odmor, otpremninu za odlazak u penziju, kao i naknadu zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.


Veterinarski zavod kupio beogradsku Optiku
Od šest pristiglih ponuda, najbolju cenu za 60 odsto akcija društvenog kapitala beogradske Optike dao je konzorcijum Veterinarskog zavoda iz Zemuna i konsalting kuće Beta ITH PBB iz Beograda, saopštila je tenderska komisija.
 
Pobednički konzorcijum spreman da plati 7,5 miliona evra za paket akcija i da kroz investicioni program uloži oko 900.000 evra. Dragan Đurić, vlasnik Veterinarskog zavoda (i modne kuće Zekstra), tvrdi za Danas da će ulaganja biti znatno veća i da će premašiti iznos od pet miliona evra.
- Iako je preduzeće Optika u veoma zapuštenom stanju, ima zastarelu opremu i oronule maloprodajne objekte, reč je o veoma unosnom biznisu. U osavremenjavanje i razvoj spremni smo da uložimo dosta novca. Optika ima više od 50 prodavnica (samo u Beogradu oko 30) koje se nalaze na prometnim mestima, nekoliko njih i na atraktivnim lokacijama, ali reč je o objektima koji nisu pogodni za druge sadržaje, jer raspolažu prostorom od 15 do 20 kvadrata. Ipak, takva struktura maloprodaje omogućiće nam da etapno ulažemo planirana sredstva, kako ne bismo pravili zastoj u poslovanju. Očekujem da će najviše za dva meseca biti sklopljen i kupoprodajni ugovor sa Agencijom za privatizaciju i mislim da tu neće biti spornih tačaka. Treba imati na umu da Optika ima zanemarljiv broj prekobrojnih radnika, za koje neće biti problema da budu raspoređeni, u skladu sa Zakonom o radu, u neke druge poslovne celine naše kompanije - rekao je Đurić.
Preduzeće Optika bilo je u centru pažnje i pre dve godine, kada su tri inostrane firme objavile ponudu za preuzimanje državnog paketa akcija, a u nadmetanje su se uključile i dve domaće kompanije (među kojima je takođe bio i Veterinarski zavod iz Zemuna). Najpovoljniju ponudu dostavio je tada Midhol investment sa Sejšelskih ostrva, ali je Agencija za privatizaciju odustala od prodaje paketa koji se nalazio u portfelju Akcijskog fonda, tako da ta akvizicija nije bila realizovana.
Na tenderu koji je sada u toku, država je ponudila svoj paket akcija, odnosno 49,9 odsto iz portfelja Akcijskog fonda i deset odsto iz Fonda PIO. Preostalih 40 odsto akcija nalazi se u posedu malih akcionara, a njihova trenutna vrednost na Beogradskoj berzi kreće se oko 7.000 dinara, dok je maksimalna iznosila do 10.000 dinara.
 
Osim Veterinarskog zavoda, za kupovinu većinskog paketa akcija Optike, bili su zainteresovani i beogradski Grossoptik, zatim konzorcijum beogradskih firmi Lili drogerije i Fins trejd, subotička Fidelinka, italijanska kompanija Salmoirađi end Vigano i švajcarski Hom art end sales servises, Filipa Jankovića Ceptera. M. N. Stevanović


U Novom Bečeju grade najveću farmu goveda u Evropi
U Novom Bečeju je potpisan ugovor o izgradnji farme goveda vredne 35 miliona evra, za koju se veruje da sa oko 4.000 grla biti najveća u Evropi.

Kako prenosi RTV, ugovor su potpisali predsednik novobečejske opštine Milivoj Vrebalov i predsednik upravnog odbora kanadske firme BD Agro Đura Obradović u prisustvu kanadskog ambasadora Roberta Makdugala.
Farma će u početku zapošljavati pedesetak radnika, a po završetku izgradnje 2009. godine imaće oko 200 zaposlenih.
"Ova kompanija je već bitan snabdevač mleka u Srbiji, Beogradu daje 20 odsto sirovog mleka, a ovom investicijom ćemo pomoći da se napravi najveća kompanija sirovog mleka u Evropi", rekao je Makdugal.
"Naša očekivanja su velika, jer je Novi Bečej dobra opština za saradnju, ima izuzetno stručnu upravu. Kupili smo parcelu od 2.150 hektara i na jesen ćemo predati tehničku dokumentaciju za izgradnju moderne farme koja će, nadam se, biti gotova do kraja 2009", rekao je Obradović.
"Ovo je plod 20-mesečnog rada lokalne uprave i velika stvar za Novi Bečej. BD Agro je prva kompanija koja će investirati tako veliki novac, a posredi je samo početak plana da se investicijama zaposli oko 1.000 ljudi u najkraćem mogućem roku", rekao je Vrebalov.


Budget is balanced, says finance minister
BELGRADE -- Finance Minister Mirko Cvetković said today that the state budget is balanced.

Cvetković, however, added that although the budget is realized according to plan, "there is no money for additional wishes, unless savings are made elsewhere".

"There was a slight surplus in the budget in the first two months [of 2008] – lower, calculated according to international methodology, higher, according to ours. I would like to remind you that the planned annual deficit is RSD 14bn, which means that the monthly deficit allowed is at just over one billion dinars," the outgoing finance minister told the daily Glas Javnosti.

The state account on March 26 showed income in the amount of RSD 50.3bn, while spending was at RSD 48.6bn, he added.

As for the income from privatizations, Cvetković said it was somewhat lower this year, and generated mostly from the sale of insurer DDOR, although this money was split with Vojvodina.

As for the RK Beograd department stores and RTB Bor copper basin, income from these sales in expected to arrive in a couple of months' time, once creditors, the state being one of the most important, have been paid.

Cvetković reminded that the state this year slated RSD 42.7bn for Kosovo, and added that this cannot be increased without a rebalancing of the budget, "unless some institutions with jurisdiction over Kosmet, or any other institution in Serbia, makes savings, and then redirect this money to the southern province".

Some 33,000 pensioners, 22,000 workers, and 33,000 welfare beneficiaries in Kosovo are currently paid from the budget.

"I have recently sent a letter to 113 budget users in Serbia, so that they would ascertain whether they have extra demands or savings, and asked them to answer by March 31."

Judging by the response, Cvetković said, there are neither new demands nor savings.

"Therefore, in order to preserve the microeconomic stability, we must go for the so-called zero-sum principle", the minister concluded.


Stockmarket suffers slight dip
BELGRADE -- Both Belgrade stock indexes fell today—the BELEX15 by 0.02 percent to 1704.66 points, and the BELEXLine 0.19 percent to 3,041.82.

Overall trading from the day’s 434 transactions was worth over EUR 2.87mn, almost three times more than the previous day.

The day’s biggest riser was Simpo [SMPO], whose shares rose 12 percent returning to them to level of the previous day, when they had slumped 9.3 percent.

Politika [PLTK] shares jumped over 9 percent, the Subotica Veterinary Institute [VZAS] over five percent, and Ikarbus [IKRB] more than four percent.

Meanwhile, the day’s biggest losers were Iritel [IRTL], whose shares fell 7.3 percent, and Tigar [TIGR] from Pirot whose stocks lost 6.3 percent of their value. Tigar shares now stand at RSD 1450, only RSD 10 above their lowest value in the last year, recorded in the middle of last month.

The highest turnover of EUR 1.22mn was registered by Baninija [BNNI] from Kikinda, as its share price reached EUR 491, 2.5 percent up on the previous day.

Foreign investor participation in trading was around 42 percent—22 percent in purchases, 63 percent in sales.


Telekom: Bruto dobit 19,3 mlrd. RSD
Telekom Srbije planira da u ovoj godini poveća bruto dobit za 50 odsto, na 19,3 milijardi dinara, kaću u toj kompaniji.

Đorđević: Planirane investicije u mobilnu telefoniju su u visini od 8,2 milijarde dinara
Direktorka sektora za budžet i kontrolu u Telekomu Srbije Aleksandra Đorđević kaže da je poslovnom planu tog preduzeća predviđen ukupan prihod od 87,5 milijardi dinara u ovoj godini, odnosno rast prihoda od 13 odsto u odnosu na 2007.

Ukupni troškovi preduzeća u 2008. planirani su na nivou od 68,2 milijarde dinara, što je rast od četiri odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Planirani prihod u fiksnoj telefoniji i internetu je 48,9 milijardi dinara, sa očekivanim rastom od 11 odsto u odnosu na prethodnu godinu, istakla je Đorđevićeva i dodala da bi sa planiranim uključenjem oko 110.000 novih korisnika u ovoj godini, broj korisnika fiksne telefonije trebalo da dostigne tri miliona korisnika.

Predviđen je i intenzivan razvoj interneta, pa se planira prodaja 190.000 novih ADSL priključaka i na taj način "Telekom Srbija" imao bi oko 330.000 korisnika ADSL-a na kraju godine, navela je ona.

U mobilnoj telefoniji planirano je uključenje novih 540.000 korisnika, a procentualno posmatrano, veći rast očekuje se u delu povećanja biznis korisnika. Prema njenim rečima, planirano je da na kraju godine "Telekom Srbije" dostigne 5,8 miliona korisnika mobilne telefonije.

Đorđevićeva je rekla da se u ovoj godini od mobilne telefonije očekuje prihod od 36,1 milijarde dinara i rast u narednoj godini veći od 20 odsto.

Ona je navela da u 2008. "Telekom" planira da investira u poslovnu aktivnost oko 25,5 milijardi dinara i da nisu predviđena dalja širenja u regionu, ali će, prema njenim rečima, svaka mogućnost, koja se pojavi u narednom periodu biti poslovno razmotrena.

Đorđevićeva je napomenula da su očekivana ulaganja u fiksnu mrežu 17,4 milijardi dinara. "I u 2008. godini nastavlja se implementacija najsavremenijih tehnoloških rešenja za mrežu sledeće generacije preko koje ćemo biti u mogućnosti da obezbedimo napredne korisničke servise".

Planirano je i uvođenje bežične telefonske mreže (CDMA) za zadovoljenje telekomunikacionih potreba, pre svega stanovništva u ruralnim područjima, koja će omogućiti istovremeni servis telefoniranja i pristup Internetu.

I u 2008. naglasak je na daljem razvoju širokopojasnog interneta i u fiksnoj i u mobilnoj telefoniji. "Telekom Srbija" planira puštanje IPTV usluge, koja će kroz telefonsku paricu, obezbediti pristup Internetu i televizijski priključak, kao i mogućnost kućnog videa. U ovoj godini planirana je i usluga satelitske distribucije TV i radio programa.

Prema njenim rečima, ulaganja su planirana kako bi se povećao broj korisnika, teritorijalna pokrivenosti signalom MTS, poboljšao kvalitet usluga, dalji razvoj mobilne GSM mreže uz prelazak na IP tehnologiju, kao i proširenje i unapređenje komercijalne 3G mreže.


"Eko-tank" počeo proizvodnju bio goriva u Šapcu - posao za 70 radnika
Beogradska firma "Eko-tank" počela je izgradnju pogona za proizvodnju bio goriva u Šapcu.

Ona je iz stečaja kupila fabriku PVC koja je radila u okviru "Zorke". U prvoj fazi, planirana je proizvodnja od 50.000 tona bio goriva a nakon kompletne izgradnje, kapacitet će biti udvostručen.

Deo opreme bivše fabrike PVC i skladišni kapaciteti biće preusmereni za novu tehnologiju. U fabrici bio goriva posao će dobiti 70 radnika. Inače, fabrika PVC rađena je po američkoj tehnologiji, ali od sredine devedesetih godina je stala sa proizvodnjom. Za bio gorivo je osiguran plasman na tržištu, a ne očekuju se ni problemi sa sirovinama.

U Mačvanskom okrugu, od oko 50.000 hektara, najveći deo ovog proleća biće zasejan kukuruzom.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta