Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vlada garantuje stabilnost svim ulagačima
Ekonomski deo Vlade Republike Srbije juče je poručio stranim i domaćim investitorima da će garantovati za bezbednost ljudi i imovine, da će obezbediti dinamiku ekonomskog rasta, a da rebalans budžeta neće značiti povećanje poreza, niti javne potrošnje. Takođe, ubuduće sva administracija, uključujući i članove Vlade Srbije, biće na raspolaganju svim potencijalnim ulagačima, poručio je Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Srbije.
 
Predstavnici domaćih i stranih kompanija juče su u Vladi Republike Srbije imali sastanak sa ekonomskim delom Vlade. Na konferenciji za štampu, koja je potom usledila, bilo je primetno da na tom razgovoru nisu učestovovali ministri Demokratske stranke Srbije iz ekonomskog resora. Na pitanje da li bi poruka ulagačima, koju su uputili članovi dela ekonomske vlade, bila jača da su im se pridružili i ministri iz redova DSS, Božidar Đelić, vicepremijer, odgovorio je:
- Kolege iz DSS-a nisu mogli da nam se pridruže, ali je Vlada apsolutno jedinstvena oko poruke da Srbija otvorena za investicije i da želi da obezbedi predvidivost i sigurnost u poslovanju svim invstitorima domaćim i inostranim.
Đelić je poručio investitorima da će Vlada obezbediti makroekonomsku stabilnost, bezbednost imovine, dinamizam u ekonomskom rastu i konkretno rešavanje prepreka u ulaganju. On je istakao da je Vlada jedinstvena oko te poruke, navodeći da su direktne strane investicije budućnost Srbije i da su inostrani investitori od 2000. godine uložili više od 15 milijardi dolara u srpsku privredu i zaposlili oko 100.000 ljudi.
- Vlada i dalje stoji iza svog ekonomskog cilja za 2008. godinu da rast bruto domaćeg proizvoda bude između šest i sedam odsto, da inflacija bude u tom rasponu, kao i da se nastavi rast industrijske proizvodnje. Ključ da bi se postigli ti ciljevi je privlačenje direktnih stranih investicija od najmanje tri milijarde evra u 2008. godini - rekao je Božidar Đelić.
Shodno međunarodnim pravu, kako je naglasio vicepremijer, biće nadoknađena materijalna šteta koja je učinjena stranim ambasadama tokom demonstracija u Beogradu, a nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosmeta. Da samo jaka Srbija može da bude stabilna i prosperitetna, ponovio je Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja.
- Srbiji su jednako potrebe i investicije domaćih i inostranih kompanija. Samo ekonomski jaka Srbije može da bude i stabilna i prosperitetna. Od 2000. godine do sada u Srbiji je investirano 13,5 milijarde dolara, a više od polovine u poslednje dve godine. Taj trend moramo da nastavimo jer su strane kompanije značajno uticale na povećanje izvoza i rast zaposlenosti - rekao je Dinkić.
Stein Erik Velan, predsednik Saveta stranih investitora, istakao je da su dobijene izuzetne povoljne poruke i garancije od Vlade, koje će preneti kako članstvu tako i potencijalnim investitorima.
I Dejan Cvetković, predsednik Američke privredne komore, rekao je da je održan „sjajan sastanak sa delom ekonomskog resora Vlade Srbije“.
- Dobili smo poruke koje se odnose na stabilnosti i predvidivosti kada je reč o stranim ulaganjima. Srbija je konkurentna i biće još konkurentnija i još inovativnija, a to je poruka našem članstvu i svetu - rekao je Cvetković.

Dozvola „Moskovskoj banci“
Radovan Jelašić, guverner NBS, najavio je da će centralna banka nastaviti da izdaje grinfild licence za rad stranih banaka u Srbiji, ukoliko bude interesa za to, ali je upozorio da će dozvole moći dobiti samo banke s odgovarajućim međunarodnim rejtingom. Jelašić je rekao da je NBS juče izdala preliminarnu dozvolu za rad „Moskovskoj banci“, koja je tražila grinfild licencu za formiranje sopstvene mreže filijala u Srbiji. Ministar finansija Mirko Cvetković najavio je da će u 2008. godini biti nastavljena privatizacija banaka i dodao da će vrlo brzo biti raspisan tender za privatizaciju kragujevačke „Kredi banke“.


Veliki interes za prodaju „Geneksa“
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je juče da su pristigla 22 zahteva za otkup tenderske dokumentacije u privatizaciji dela „Geneksove“ imovine u Bloku 20 u Beogradu, gde se nalaze hotel „Kontinental“ i „Geneks apartmani“.

Dinkić je kazao i da je za hotele na Kopaoniku zainteresovano pet potencijalnih kupaca i da su oni podneli zahtev za otkup tenderske dokumentacije. Do sada je učešće na tom tenderu obelodanila jedino grčka kompanija „Lampsa“, koja je nedavno kupila hotel „Ekscelzior“. Agencija za privatizaciju raspisala je 27. decembra dva odvojena tendera, jedan za prodaju hotela „Kontinetal“, „Geneks apartmana“, teniske hale i energane u Beogradu, po minimalnoj ceni od 85 miliona evra, a drugi za hotelski kompleks na Kopaoniku - „Grand“, „Konaci - Sunčani vrhovi“, restoran „Zvrk“ i stambene jedinice u Raškoj, po početnoj ceni od 45 miliona evra. Rok za dostavljanje ponuda je 24. mart, a prodaja delova „Geneksa“ biće održana 31. marta javnim nadmetanjem. Obaveza kupca je da u narednih 20 godina zadrži istu delatnost hotela i apartmana, odnosno da obezbedi nivo kvaliteta hotela od najmanje „četiri plus“ internacionalne zvezdice u roku od tri godine po preuzimanju, da posluje na međunarodnom tržištu i da ima zaštićeni znak.


Cvetković: Tri banke će biti privatizovane u 2008. godini
Ministar finansija Srbije Mirko Cvetković najavio je danas da će u 2008. biti privatizovane tri banke u Srbiji.

Doneta je odluka da se nastavi privatizacija Kredi banke, koja je imala jedan neuspešan tender, kazao je Cvetković nakon sastanka predstavnika Vlade sa čelnicima Saveta stranih investitora, Američke privredne komore i Privredne komore Srbije na kojem se razgovaralo o ekonomskim kretanjima u Srbiji. Cvetković je dodao da će tender biti raspisan za još dve banke čim se izabere privatizacioni savetnik.

On je u decembru 2007. kazao da je izvesno da država u skorije vreme neće prodavati udeo u Poštanskoj štedionici, kao i da toj banci neće biti pripojena Srpska banka, kako je bilo predviđeno.
Država je većinski vlasnik Poštanske štedionice, Srpske banke, Privredne banke Pančevo i Kredi banke, a ima manjinske udele u Agrobanci, Komercijalnoj i Čačanskoj banci.

Prema Cvetkovićevim rečima, izdavanje licenci za nove banke na srpskom tržištu ne utiče na privatizaciju jer banke koje se privatizuju već imaju mrežu.
Narodna banka Srbije danas je Moskovskoj banci izdala preliminarno odobrenje za osnivanje banke u Srbiji.
Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izrazio je uverenje da će interesovanje za srpske banke biti veliko i cena visoka, pogotovo ukoliko predstavnici Vlade budu slali poruku stranim investitorima da je Srbija dobro mesto za ulaganje, što su učinili danas na sastanku sa njima.
Jelašić je objasnio da je za dobijanje grinfild licence potrebno da banka ima rejting propisan podzakonskim aktom NBS i da zatraži licencu.


HSBC u 2007. uvećao dobit za 10%
Profit londonske bankarske grupacije HSBC u prošloj godini povećao se 10 odsto.
 
Uvećanje je usledilo uprkos otpisu od 17,2 milijarde dolara zbog američke krize drugorazrednih hipotekarnih kredita. Zahvaljujući velikoj dobiti na azijskom tržištu, najveća evropska banka je ostvarila rekordni godišnji profit pre oporezivanja od 24,2 milijarde dolara, u odnosu na 22,1 milijarde dolara zabeleženih godinu ranije.

Analitičari Rojtersa (Reutersa) prognozirali su da će dobit u 2007. iznositi 24,7 milijardi dolara. HSBC je loše rezultate na američkom tržištu nadoknadio pozitivnim poslovanjem na azijsko-pacifičkom i latinoameričkom tržištu te Bliskom istoku.

U Kini bankarska grupacija beleži dobit od 1 milijarde dolara, a investicioni odsek HSBC-a ostvario je petoodstotni rast godišnjeg profita na 6,1 milijardu dolara.

Čelnici londonske banke najavili su da će dividenda za prošlu godinu iznositi 39 centa po deonici, što je povećanje za 11 odsto u odnosu na 2006. godinu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta