Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
IMT prodat Cepteru za 121 milion €
Agencija za privatizaciju je saopštila da je potpisan Ugovor o prodaji 94,5 odsto ukupnog kapitala IMT-a sa prvorangiranim konzorcijumom "HASS-SIP".

Ugovor o kupovini Industrije mašina i traktora iz Beograda je potpisan sa ovlašćenim predstavnicima prvorangiranog ponuđača koji čine "Home Art & Sales Services" iz Švajcarske i "SIP Strojna industrija" iz Slovenije, saopštila je Agencija.

Podsetimo, konzorcijum iza koga se nalazi kapital Filipa Ceptera, je za IMT ponudio 121,1 milion evra i investicioni program od 10,2 miliona evra. To je od početka privatizacije bila najveća data ponuda za jednu firmu iz metalskog kompleksa.

Pored te ponude u Agenciji za privatizaciju su sredinom januara otvorene još dve ponude. Konzorcijum „Nevrfild limitid“ je ponudio cenu od 109,3 miliona evra i ulaganja od 13 miliona dinara, dok je trećeplasirani konzorcijum „Agri investments“ ponudio cenu od 76 miliona evra, ali nije bio spreman da odmah ponudi i investicioni program.

U vlasništvu IMT-a se nalazi plac na dobroj lokaciji na Novom Beogradu od 35 hektara, na kojem je nekoliko hala i poslovnih objekata, pa je direktor IMT-a Slobodan Petrović nakon otvaranja ponuda rekao da je atraktivna lokacija privukla ponuđače koji su poznati u oblasti nekretnina. On je dodao i da će budući kupac najverovatnije izmestiti fabriku na drugu lokaciju.

"Imajući u vidu lokaciju, koja je što se tiče poslovanja najelitnija u tom delu Novog Beograda, verovatno bi svako ko ima poslovnog smisla izmestio fabriku na periferiju. To nije ništa strašno, pogotovo što fabrika zahteva potpunu obnovu, imajući u vidu da su poslednja ulaganja bila sedamdesetih godina prošlog veka", rekao je tada Petrović.


Vlada odbila zahtev Ateka
Vlada Srbije na današnjoj sednici jednoglasno je odlučila da raskine ugovor o prodaji Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor austrijskom Ateku.

"Atek nije ispunio ugovorene obaveze i vlada je donela odluku da sa tom kompanijom raskine ugovor i o prodaji RTB-a započne pregovore sa drugorangiranim ponuđačem", rekao je na konferenciji za novinare ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Milan Marković.

Drugorangirani ponuđač na tenderu za prodaju RTB-a je ruska kompanija SMR, čiji je vlasnik Oleg Deripaska. Atek je u februaru ove godine slopio ugovor o kupovini RTB-a za 466 miliona dolara, a SMR je ponudio cenu od 370 miliona dolara.

Atek je uplatio 150 miliona dolara od ukupne cene i dobio dodatni rok za isplatu preostalog iznosa, do 4. aprila. Kako u tom roku nije ispunio obaveze, Atek je zatražio novi dodatni rok, odnosno da odmah uplati 260 miliona dolara, a ostatak od 86 miliona do 7. maja. Novi zahtev Ateka juče je odbio Odbor za nadzor i kontrolu sprovođenja restrukturiranja i privatizacije RTB-a i vladi predložio raskid ugovora sa tom kompanijom.

Marković je rekao da su se svi ministri založili da se mora očuvati kredibilitet države u procesu privatizacije, zbog čega je odbijen zahtev Ateka. "Ako bi se jednom dozvolilo da se ne poštuje rok koji je ugovoren pitanje je kako bi se takav kupac, kao i sledeći učesnici u privatizaciji, ponašao u ispunjavaju ostalih ugovorenih obaveza", istakao je Marković. On je naveo da vlada danas nije razmatrala izjave predstavnika Ateka da je dobio garancije Vlade Austrije za uplatu preostalih 86 miliona dolara.

"Nijedan investitor ne može imati beneficije u ispunjavanju svojih ugovorenih obaveza", rekao je Marković.

Na pitanje da li je vlada obaveštena da je ruski SMR ponudio nepovoljne uslove za kupovinu RTB-a, Marković je odgovorio da tek treba da se pregovara sa tom kompanijom i da se vidi kako će teći ti pregovori.


Profit Metals banke uvećan skoro tri puta
Novosadska Metals banka [MTBN] je u 2007. godini uvećala profit za skoro tri puta na milijardu dinara, a zarada po akciji je uvećana za pedeset odsto na tri hiljade dinara.

Najveća dobit ostvarena je od kamata i iznosila je 1,25 milijardi dinara, što je gotovo dva puta više nego 2006. godine, kada je iznosila 642,3 miliona dinara. Prihodi od kamata dostigli su 1,7 milijardi dinara a rashodi 459,4 miliona.

Aktiva banke udvostručena je 2007. godine na 18,5 milijardi 2007. godine, dok je 2006. iznosila 9,45 milijardi dinara. Obaveze su dostigle 11 milijardi dinara, a njihov udeo u pasivi povećan je na 59,6 odsto, dok je pre dve godine bio na nivou od 54,5 procenata. Kapital Metals banke tokom 2007. godine je uvećan za 3,17 milijardi dinara na 7,47 milijardi dinara.

Prema podacima sa berze, Metals banka ima 325.925 akcija kojima se trguje od decembra 2006. godine. Njihova cena na berzi 9. aprila iznosi 29.100, tri odsto manje nego prethodnog dana, a tržišna kapitalizacija preduzeća iznosi 9,48 milijardi dinara.

U prethodnih godinu dana, cena akcije Metals banke kretala se u rasponu od 29.000 dinara koliko je iznosila 18. marta 2008. do 65.000 iz aprila 2007.

Najveći akcionar Metals banke je osiguravajuće društvo DDOR iz Novog Sada sa 15,12 odsto akcija, a ostali akcionari imaju po manje od pet odsto, pokazuju podaci Centralnog registra za hartije od vrednosti.


MMF: Recesija u SAD koči globalni ekonomski rast
Svetska ekonomija će znatno usporiti ove godine, a SAD će ući u recesiju zbog kriza na finansijskom, kreditnom i sektoru nekretnina, prognozira Međunarodni monetarni fond.

U Fondu očekuju da globalna ekonomija ove godine poraste 3,7, a sledeće 3,8 odsto, posle 4,9 odsto 2007, navodi se u novim Svetskim ekonomskim perspektivama. Istovremeno, MMF upozorava da postoji rizici da sve bude još gore, odnosno da šanse da svetski rast padne na ili ispod tri odsto u 2008. i 2009. dostižu 25 odsto. Najveći rizik nose potencijalni veći gubici na finansijskom tržištu koji su još neotkriveni.

MMF je zabrinut i zbog rastućih inflatornih pritisaka. Inflacija raste širom sveta zbog skoka cena energenata i sirovina.

Prognozu ovogodišnjeg ekonomskog rasta SAD Fond je smanjio na samo pola procenta, odnosno do najniže stope za 17 godina, dok u 2009. očekuje tek nešto veći rast, od 0,6 odsto.

Prema procenama MMF, američka ekonomija, najveća svetska, ući će ove godine u blagu recesiju. Neki ekonomisti i američka javnost smatraju međutim da su SAD već u recesiji, prvoj od 2001.

Smatra se da je neka zemlja u recesiji ako njena ekonomija šest uzastopnih meseci beleži pad.


„Kraun plaza" u Beogradu 2010.
„Delta" će u renoviranje hotela uložiti između 30 i 35 miliona evra, a rekonstrukcija će početi po završetku Univerzijade naredne godine i trajaće do godinu dana
Hotel „Kontinental", koji je kao deo imovine „Geneksa" nedavno na javnom nadmetanju za 149 miliona evra kupila kompanija „Delta holding", svoj novi izgled i ime „Kraun plaza" dobiće na leto 2010. godine, kazao je juče Dejan Racić, direktor „Delta rilestejt", prilikom predstavljanja planova u vezi sa transformacijom ovog hotela.
 
„Delta holding" je, inače, potpisala ugovor s jednim od najvećih hotelskih lanaca „Interkontinental hotels grup" o otvaranju hotela „Kraun plaza" u Beogradu. Prema Racićevim rečima, „Delta" će u renoviranje hotela uložiti između 30 i 35 miliona evra, ističući da će rekonstrukcija početi po završetku Univerzijade naredne godine i da će trajati između deset meseci i godinu dana. Osvrćući se na medijske komentare o tome kako je imovina „Geneksa" kupljena po ceni od 2.000 evra po kvadratu, koliko u tom delu grada košta i kvadrat stambenog prostora, Racić je naglasio da se imovina hotela ne može upoređivati sa cenom stana, jer u tim transakcijama se ne kupuje samo korisna površina, već i propratne prostorije. Iako ceo kompleks ima više od 72.000 kvadrata, Racić je kazao da je reč o 41.000 kvadrata korisnog prostora, tako da je njegova prosečna cena oko 3.800 evra po kvadratu.

- Nakon planiranog ukupnog ulaganja od 40 miliona evra, cena kvadratnog metra na kraju će nas koštati oko 5.000 evra. Ipak, mi se ne bavimo takvim računicama već pre svega procenjujemo koliko ova transakcija može da nam donese. Smatramo da smo napravili dobar posao, ali sigurno je da on neće biti lak. Odmah po preuzimanju hotela, nakon odobrenja Antimonopolske komisije i plaćanja izlicitiranog iznosa, godinu dana ćemo koristiti hotel sa postojećom imovinom. Po završetku Univerzijade, pošto je „Kontinental" preuzeo obaveze smeštaja učesnika, zatvorićemo hotel na godinu dana zbog renoviranja i dovesti ga do ranga hotela u sastavu „Kraun plaze" - kazao je Racić.

On je naglasio da je ugovor sklopljen sa IHG moderan način na koji se hotelijerstvo u svetu razvija, jer hotelski menadžment kompanije uglavnom više nisu vlasnici nekretnina, već postoje specijalizovane kompanije za nekretnine koje razvijaju projekte, a menadžment kompanije donosi velike brendove, sistem rezervacija i praktično vodi posao za vlasnika. Racić je objasnio da je „Delta ril estejt" napravila ugovor sa IHG-om na više od 100 strana, kojim su jasno definisane obaveze.

- Naša je nekretnina, naš je biznis, a oni vode posao za nas i dobijaju naknadu za to. Povećanjem naknade stimulisani su da postižu bolje rezultate - rekao je Racić.

Potpredsednik kompanije IHG Piter Vermer istakao je da se Beograd nalazi u brzoj i kontinuiranoj fazi razvoja i ekonomskog prosperiteta koja podstiče potrebu za visoko kvalitetnim brendovima. On je predstavio poslovanje svoje kompanije, koja izdaje i daje u franšizing više od 3.800 hotela, 571.000 soba u skoro 100 zemalja sveta. Grupa poseduje nekoliko dobro organizovanih i pozicioniranih hotelskih brendova, među kojima i hotel „Interkontinental", „Kraun plaza", hotel „Indigo", „Holidej in", „Holidej in ekspres", „Stejbridž sjuts" i „Kendlvud sjuts". „Kraun plaza" je jedan od najvećih hotelskih lanaca na svetu, sa reputacijom visokog nivoa usluga, komfora i savremenog dizajna. Ima blizu 300 hotela ili 81.000 soba širom sveta i jedan je od najbrže rastućih hotelskih lanaca u svojoj klasi.


Solution promised for Magnohrom workers
Magnohrom workers, who blocked the streets of Belgrade in protest yesterday, have returned to Kraljevo with a promise that their demands will be met.

Infrastructure Minister Velimir Ilić promised the workers would be paid the EUR 5.5mn of wages still owed to them in three installment during April and May.

The proposal is to be discussed by the government. Ilić stated that a group of ministers would visit Kraljevo some time next week.

If their demands are not met, the workers from the refractory products company will hold their next protest in front of the presidency in Belgrade.

The lawyer representing the Magnohrom workers, Vladan Batić, said that the money would be paid if Minister Ilić was to be believed.

“I repeat, he gave his word that the first installment of EUR 18.3mn would be paid on April 18,” Batić said.

“If someone wants to lie to these people in front of witnesses and use this to their advantage, let them. There’s nothing I’d like to see more than for Mr. Ilić to keep his promise,” Magnohrom workers representative Milivoje Jakovljević said.

Economy Minister Mlađan Dinkić said earlier that the promises needed to be kept by those people that were making them.

He said that all the workers that wished to leave the company would be compensated.

“The solution with Magnohrom is not a one-off move, but a systematic solution. On the one hand, we can link employees’ length of service to taxes and contributions they’ve paid for all those that don’t have them; on the other hand, we can create a new pension plan. We can also do that,” Dinkić explained.

The workers stated that they were no longer sure who was promising what.

Yesterday, more than 500 workers blocked streets in Belgrade throughout the day.

The gendarmerie arrived in the afternoon, and the protesters left the streets of their own accord without any reported incidents or clashes.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta