Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Počela privatizacija Jat ervejza
Agencija za privatizaciju objavila je prospekt za Jat ervejz i pozvala investitore da dostave pismo o zainteresovanosti.

Prema podacima iz Prospekta Jat je na kraju 2007. godine imao imovinu od 162,64 miliona evra, 3,6 miliona evra manje nego 2006. godine i 247,39 miliona evra dugova, 15,8 miliona evra manje nego u prethodnoj godini. Podaci nisu prošli kroz nezavisnu reviziju.

Tender za prodaju Jat ervejza biće raspisan u četvrtak, a rok za dostavljanje ponuda isteći će najkasnije početkom oktobra, najavio je državni sekretar Ministarstva ekonomije Srbije Nebojša Ćirić.

On je kazao da će investitori moći da dostave ponude za kupovinu najmanje 51 odsto, a najviše 70 odsto srpskog avioprevoznika. Zainteresovanim investitorima će za dostavljanje obavezujućih ponuda biti ostavljen rok od približno dva meseca, do kraja septembra ili početka oktobra, rekao je Ćirić.

Vlada Srbije je na sednici u ponedeljak 21. jula usvojila informaciju o Strategiji privatizacije Jata, koju je izradio privatizacioni savetnik Rotšild, odluku o pretvaranju Jat ervejza u zatvoreno akcionarsko društvo i odluku o konverziji dugova Jata u državni kapital.

Jat je time pretvoren u zatvoreno akcionarsko društvo, pa se u Prospektu vodi kao Akcionarsko društvo za vazdušni saobraćaj Jat ervejz. Jedini akcionar je država Srbija, kapital je upisan 30. juna 2008. godine i iznosi 185,7 miliona evra.

Prema podacima iz privatizacionog prospekta, Jat je prošlu godinu završio u minusu pošto su poslovni prihodi bili 165,19 miliona evra, a rashodi 174,4 miliona evra. Jat je 2006. godine imao 156,73 miliona evra prihoda i 175,5 miliona evra poslovnih rashoda.

Prema Sporazumu o otvorenom nebu, većinski vlasnik Jata ne mogu da budu kompanije koje nisu registrovane u Evropskoj uniji ili u Srbiji, tako da je kontrola vlasničke strukture neophodna ukoliko Srbija želi da omogući kompanijama iz celog sveta da učestvuju na tenderu.

Srpski avioprevoznik ima devet Boingovih (Boeing) aviona 737, koji su aktivirani izmedju 1985. i 1988. godine i tri ATR 72 koji se koriste od 1990. i 1991. godine, kao i 31 avion "cesna" i "pajper" u Pilotskoj akademiji i 24 aviona u Privrednoj avijaciji.

Do sredine jula ove godine Jat evejz je, kako je saopštio, prevezao više od 700 hiljada putnika.
 
Jat ima 76.931 kvadratnih metara zgrada, od čega 8.590 kvadratnih metara čini poslovni centar u Bulevaru umetnosti na Novom Beogradu, a 815 kvadratnih metara poslovni prostor u centru Beograda u ulici Kralja Milana.

Ima i Saobraćajno tehnički centar od 3.468 kvadrata, školski centar od 3.736 kvadratnih metara i zgradu letačke operative od 2.224 kvadrata, navodi se u Prospektu.

Jat poseduje 3,82 miliona kvadratnih metara zemljišta, od čega 3,5 miliona građevinskog i broji 1.838 zaposlenih od kojih 486 ima fakultetsku diplomu.

Inače prema ranijim najavama ministarstva finansija vrednost 100 odsto imovine Jata iznosi 150 milona evra, dok će početna cena na tenderu biti određena prema procentu udela koji će biti prodat 51, odnosno 75 odsto kapitala.

Državni sekretar Nebojša Ćirić kazao je ranije agenciji Beta da su do sada interesovanje izražavali Aeroflot, Er Island i Er Berlin, ali da nije izvesno da li će se te kompanije javiti na tender.

Kako su objasnili predstavnici Ministarstva ekonomije, radnici Jata neće dobiti akcije tog preduzeća već novčanu naknadu, a Jat neće biti na berzi jer bi to onemogućilo da se kontroliše vlasnička struktura tog preduzeća.


ČEZ se širi po Balkanu i Srbiji
Najveća češka energetska grupacija ČEZ planira dalju ekspanziju na Balkanu, a naročito velike mogućnosti za investiranje vidi, pre svega, u Srbiji.

"Vlada Srbije planira proširenje elektrane Kolubara, koju je svojevremeno izgradila Čehoslovačka, a priprema i gradnju energetskog izvora Nikola Tesla, a govori se i o atomskoj elektrani na hrvatsko-srpskoj granici", pišu češki mediji.

"U Srbiji vidimo šansu, uglavnom, u gradnji izvora energije", izjavio je za dnevnik E15 šef srpskog predstavništva kompanije ČEZ Aleksandar Obradović.

ČEZ, prema njegovim rečima, s obzirom na neka ranija nepovoljna iskustva, sada nije spreman da ima samo manjinsko učešće u nekim budućim zajedničkim preduzećima. Češki dnevnik piše da zemlje u regionu još razmišljaju da li da prodaju državne energetske firme i konstatuje da na tom prostoru i dalje vlada "glad za električnom energijom".

ČEZ, upravo iz tog razloga, vidi šansu da se angažuje i u modernizaciji i gradnji kombinovanih energetskih postrojenja za toplotnu energiju i struju, ali bi u te projekte išli sa svojim partnerom, mađarskom kompanijom MOL, koja je, takođe, već angažovana na Balkanu. ČEZ i MOL su nedavno osnovali zajedničko preduzeće upravo radi realizacije ovakvih projekata u regionu.

ČEZ već duže vreme nastoji da se probije i na Kosovo, gde se našao u užem krugu kompanija na tenderu za gradnju dve termoelektrane u Prištini, ukazuje E15.

Grupacija ČEZ poseduje u Rumuniji distributivnu kompaniju Elektrika Oltenija, a navodno, pokazuje interesovanje i za privatizaciju rudnika uglja u središnjem delu te zemlje.

Najviše teškoća,međutim, ČEZ ima u Bugarskoj, gde poseduje ne samo distributivnu kuću, već i elektranu u Varni, ali sada vodi sudski spor s bugarskom državom u vezi sa regulacijom cena struje, objavio je dnevnik E15.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta