Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li je Amerika bankrotirala?
Prema izveštajima agencija
Berlin, Vašington – Urušavanje američkog finansijskog sistema ove jeseni, nagnalo je poslovne ali i vojne krugove razvijenog sveta da javno računaju nastalu štetu, ali i moguće koristi po sopstvene interese, kako kod kuće tako i na međunarodnoj sceni. Nemačke banke, osiguravajuća društva, regionalne vlade, brodogradilišta ali i Bundesver izašli su ovih dana sa pedantnom računicom koliko ih košta trenutno posrtanje američkog Volstrita.

„Sjedinjene Američke Države su bankrotirale, tovareći sebi u ovom trenutku lavinu duga od preko 10.000 milijardi dolara. Prosečni Amerikanci suočiće se sa rastućim siromaštvom, usled usporavanja ekonomije, pada zarada i masovnih otkaza...”, procenjuje berlinski „Tagesšpil”.

Nemački bankari i osiguravajuća društva u analizi koju prenosi Rojters, ističu da 700 milijardi dolara – koliko su američki državni sekretar za finansije Henri Polson i guverner Centralne banke SAD Ben Bernanke zatražili od Kongresa za sanaciju finansijskog sistema – neće biti dovoljno. Prema proceni Nemačke federacije industrija, Americi će biti potrebno preko 1000 milijardi dolara za sanaciju štete nastale od rizičnih manipulacija na hipotekarnom tržištu SAD. „Svaki zaposleni Amerikanac moraće da priloži po najmanje 5000 dolara da bi se pokrili sadašnji gubici Volstrita”, kalkulaciju nemačkih industrijalaca prenose zapadne agencije.

Nemačke finansijere ovih dana posebno brine vest da Polson-Bernankeov sanacioni plan predviđa da će američki establišment – ukoliko odobri Plan – priteći u pomoć samo američkim institucijama koje su se uplele u rizične berzanske transakcije.

Mnoge strane institucije decenijama tesno sarađuju sa američkim finansijskim tržištem, nemali broj ima i svoje filijale na tlu SAD: da li će i one biti obuhvaćene sanacionim programom, pitaju se u Berlinu. Prema sadašnjim procenama, strane finansijske institucije i kompanije sa filijalama u SAD, pretrpele su, poslujući na onoj strani Atlantika, štetu od najmanje 400 milijardi dolara. Ko će njima pomoći?

U Nemačkoj rastu zebnje i zbog neizvesne sudbine mnogobrojnih domaćih kompanija i institucija koje su godinama poslovale sa tesnim krakom veza na Volstritu. Krah američkog hipotekarnog tržišta, bankrot brojnih banaka SAD sa kojima su nemačke finansijske institucije održavale odličnu saradnju, izazvaće na primer zastoj u razvoju regije Šlezvig–Holštajn, neizvesnu sudbinu brodogradilišta u Kilu...

Urušavanje Volstrita izazvaće obaranje nemačkog privrednog rasta na skromnih 0,5 odsto, umesto donedavno očekivanih dva posto ove godine, upozorava nemačka štampa. Ljuljanje temelja Volstrita izazvaće za nemačke finansijske institucije ukupan gubitak od nekoliko hiljada milijardi američkih dolara. Sa stanovišta nemačkih stratega, lavina poražavajućih vesti sa američkog finansijskog tržišta mogla bi imati sasvim drugu konotaciju. „Amerika je na kolenima. Došao je kraj američkom stoleću, čak i na vojnom polju”, ističe septembarsko izdanje Nemačkog magazina za bezbednost.

„Od pre nekoliko godina Amerika gubi na značaju, i na mogućnosti nezavisne akcije. Nekadašnja hegemonistička sila gubi ulogu svetskog lidera. Danas više nijedan problem ne može biti rešen političkim ili vojnim sredstvima samo jedne sile... ”, navodi magazin Bundesvera.

Da li tekuća američka finansijska kriza snaži spoljnopolitičke i vojne ambicije drugih država?


Nafta pojeftinila, nakon rekordnog rasta kotacija
Sirova nafta je danas na svetskim berzama pojeftinila dva dolara po barelu, usled neizvesnosti oko realizacije 700 milijardi dolara vrednog plana američke vlade za spasavanje ugroženih domaćih banaka i drugih finansijskih institucija, nakon što su investitori ostvarili profit posle jučerašnjeg naglog i rekordnog dnevnog poskupljenja osnovne energetske sirovine.

Cena američke "lake" nafte za terminsku isporuku u novembru je danas na Njujorškoj robnoj berzi pala za 2,02 dolara, na 107,35 dolara za barel, nakon jučerašnjeg rekordnog jednodnevnog poskupljenja na 120, 92 dolara za barel, dok je evropska "brent" nafta istovremeno na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu pojeftinila za 2,24 dolara na 103,80 dolara za barel, preneo je Rojters.
Juče je poslovanje na berzi u Njujorku okončano sa cenom nafte 15,7 odsto većom u odnosu na prethodni dan, što je rekordni jednodnevni rast.
U jednom trenutku je cena nafte na berzi u Njujorku "odskočila" na čak 130 dolara za barel, da bi kasnije pala zbog slabljenja dolara i nada da će plan spasavanja američkog bankarskog sektora ublažiti finansijsku krizu i sprečiti pad tražnje nafte u SAD.
Današnje pojeftinjenje nafte je posledica zabrinutosti da bi američki kongresmeni mogli da postignu dogovor o predloženom planu tek sledeće nedelje. "Počelo je talasom optimizma, ali je sad ipak prevladala realnost", izjavio je broker firme "Bejč komoditiz", Kristofer Belju.
"Dolar je oslabio, ali se isto dogodilo i sa berzama", naveo je Belju. Pad vrednosti dolara obično čini sirovine privlačnijima u očima investitora, koji njihovom kupovinom pokušavaju da se zaštite od inflacije i slabljenja američke valute.
Nakon što je 11. jula ostvarena rekordna cena nafte od 147,27 dolara za barel, kotacije te sirovine sue prošle sedmice pale na oko 91 dolar za barel, usled sve brojnijih dokaza da visoke cene energenata i usporavanje privrednog rasta dovode do smanjenja tražnje goriva u zemljama - velikim potrošačima.
Potrošnja nafte u SAD je, naime, sada oko četiri odsto niža u odnosu na isti period lani.


Morgan Stenli savetnik za Telekom
Beograd -- Investiciona kompanija Morgan Stenli dobila je posao savetnika za pripremu inicijalne javne ponude akcija Telekoma Srbija.
 
Taj ponuđač je, kako se navodi u saopštenju Agencije za privatizaciju, dostavio ekonomski najisplativiju ponudu. Morgan Stenli je tražio nadoknadu od 1,35 odsto za pripremu inicijalne javne ponude akcija Telekoma na berzi od ukupne vrednosti te transakcije, dok je drugorangirani ponudjač, konzorcijum Džej-Pi Morgana (J.P.Morgan) i Erste banke tražio proviziju od 1,19 odsto.

Oba ponuđača prihvatila su uslov iz tenderske dokumentacije da njihova fiksna naknada za pripremu strategije izlaska akcija Telekoma na berzu bude 250.000 evra.

Na rangiranje ponuda, pored finasijske ponude, uticala je i tehnička ponuda, u kojoj su navedena dosadašnja iskustva ponuđača u realizaciji IPO.

Kako je ranije najavljeno, izabrani privatizacioni savetnik trebalo bi da do kraja godine predloži strategiju delimične privatizacije Telekoma, koja će se obaviti inicijalnom javnom ponudom akcija tog preduzeća na berzi.

Berzanska trgovina akcijama Telekoma, mogla bi, prema tom planu, da počne u drugom kvartalu iduće godine. Akcije Telekoma biće prodavane na Beogradskoj i Londonskoj berzi, a predviđeno je da država zadrži većinski paket akcija tog preduzeća.

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić je pre nekoliko dana, međutim, izjavio da bi trebalo veoma pažljivo odabrati trenutak za inicijalnu javnu ponudu akcija Telekoma Srbija, zbog krize na svetskim tržištima kapitala.


Salford odlaže prodaju Knjaz Miloša
Investicioni fond Salford odložio je prodaju kompanije “Knjaz Miloš”, zbog krize na svetskom finansijskom tržištu.

Kako se navodi u saopštenju, Salford namerava da se fokusira na dalji razvoj te kompanije koja je ove godine povećala tržišni udeo vode "akva viva" na 19 odsto u Srbiji, a energetskog pića "guarana" na 70 odsto u Srbiji i Crnoj Gori.

"Denjub fuds grupa", čiji vlasnik je Salford, najavila je u avgustu da će prodati "Knjaza Miloša" do kraja ove godine, putem direktne pogodbe.

Direktor za korporativne i regulatorne poslove "Denjub fuds grupe" Rade Pribićević isključio je tada mogućnost prodaje akcija Knjaz miloša na Beogradskoj berzi i potvrdio da je Pepsi jedan od zainteresovanih kupaca za kupovinu aranđelovačke fabrike mineralne vode.

Pored "Pepsija", zainteresovanost su iskazali i kompanije "Danone", "Koka-kola", "Karlsberg"... ali i bivši vlasnik italijanskog "Peligrina", poznate marke italijanske mineralne vode, čije se ime po prvi put pojavljuje u ovdašnjoj javnosti.

Procene su da bi tržišna vrednost "Knjaz Miloša", imajući u vidu ne samo kapacitete fabrike, izvorišta, već i brend, mrežu distribucije, mogla da dostigne 200 miliona evra.

Kako se navodi u današnjem saopštenju, brend kisele vode "Knjaz Miloš" je u 2008. zadržao tržišni udeo od 44 odsto na tržištu kisele vode.

Kompanija je pokrenula strategiju osvajanja tržišta Bosne I Hercegovine, počela da prodaje guaranu u Ukrajini i predstavila nove proizvode - niskoenergetsko bezalkoholno piće "Mila", gazirani bezalkoholni "špricer" i mineralnu vodu "akva viva slim".

Prošle godine Knjaz Miloš prodao je 230 miliona litara proizvoda, a ove godine očekuje se rast prodaje od 10 odsto. Prema ranijim navodima Denjub fuds grupe, za ovu godinu planirana su ulaganja od osam miliona evra u "Knjaz Miloš".


Telekom to hire Morgan Stanley as adviser
The Privatization Agency has recommended Morgan Stanley to become Telekom Srbija's privatization advisor.

The agency sent this proposal to the government, saying that the international investment bank submitted a tender bid was "the most favorable", Tanjug reported on Tuesday.

A consortium made up of JP Morgan Securities and Austria's Erste Bank was also in competition. Telekom's financial advisor will be involved in the primary and secondary public bids for this public enterprise's shares.

The strategy of implementation of the initial public offer (IPO), prepared by the selected advisor, must be approved by the government.

The state currently owns 80 percent of Telekom shares while 20 percent is owned by the Greek OTE – indirectly by Deutsche Telekom.

After the IPO, Telekom Srbija will remain mostly state-owned with some of its stock distributed to Serbians eligible for to receive free shares.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta