Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Svetske berze: Rast indexa na dnevnom, pad na nedeljnom nivou

AZIJA

Nakon prilično jakog pada prethodnog trgovačkog dana, u petak su investitori na azijskim berzama imali razloga za radovanje. Berzanski indexi gotov ceo dan bili su u plusu, pri čemu je jedino HANG SENG završio u malom plusu, dok su ostali najvažniji indexi u zelenoj zoni sa solidnim rastom. Optimizam je između ostalog rezultat odluke SAD da pomogne Bank of America sa dodatnih USD 20 mlrd, kao i sve izvesnije dalje pomoći Amerike sopstvenom bankarskom sektoru.



Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +0,09%
    NIKKEI225 (Japan) +2,58%
    KOSPI (Južna Koreja) +2,15%
    SENSEX (Indija) +2,67% 



EVROPA

Na trgovanju u petak zapadnoevropski indexi su zabeležili rast svojih vrednosti, pri čemu su celokupno trgovanje proveli u zelenoj zoni. Ovaj rast vrednosti, delimično je ublažio pad ostvaren prethodnog trgovačkog dana.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) +0,63%
    DAX (Frankfurt) +0,68%
    CAC40 (Pariz) +0,70%


Bitne vesti:
- Predsednik Evropske centralne banke Jean-Claude Trichet izjavio je juče kako postoji još prostora za snižavanje kamatnih stopa. Takođe je rekao i da ECB ne namerava usvojiti politiku nulte kamatne stope
- Centralna banka Francuske objavila je da očekuje da zvanični rezulati pokažu oštar pad GDP-a u poslednjem tromesečju 2008. Godine
- Irska vlada je nacionalizovala Anglo Irish Bank, kako bi tu treću po veličinu banku u zemlji spasila od propasti.

AMERIKA

Trgovački dan u petak na Wall Street-u možemo opisati u tri reči: skok-pad-skok. Naime, otvaranje trgovanja bilo je prava radost za učesnike- skok svih indexa (od 30 akcija u DJIA čak 29 je ostvarilo skok cena). Do polovine trgovanja indexi su lagano klizili na dole, da bi onda pod uticajem novih vesti o otpuštanju zaposlenih, te vesti o lošim poslovnim rezultatima banaka i padu industrijske proizvodnje, indexi ušli u minus. Na sreću investitora, veoma brzo krenuo je novi talas rasta cena akcija, koji je podstaknut izjavom Henrija Paulsona da će finansijski sektor dobiti novu injekciju kapitala, jer je to jedini način da se bankarsko tržište pokrene.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u (na dnevnom nivou):
    DJIA +0,84%
    NASDAQ +1,16%
    S&P500 +0,76%


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u (na nedeljnom nivou):
    DJIA -3,7%
    NASDAQ -2,7%
    S&P500 -4,5%


Promene cena roba (na dnevnom nivou):
    Sirova nafta +3,14%
    Zlato +4,04%
    Srebro +7,42%


Bitne vesti:
- Američki Kongres odobrio je korišćenje druge tranše u iznosu od 350 milijardi USD iz programa za sanaciju banaka, a Ministarstvo finansija je odobrilo 20 milijardi USD svežeg kapitala za Bank of America kako bi joj pomoglo u dovršavanju preuzimanja Merrill Lynch-a. Osim toga, Vlada je dala i garancije za 118 milijardi USD loših potraživanja koje je BOA preuzela kupivši 2008. godine investicionu banku Merrill Lynch
- Industrijska proizvodnja pala je u decembru za 2% (očekivanja su bila da će pasti do 1,2%)
- Elektronski vendor Circuit City Stores Inc. je pred likvidacijom, što će bez posla ostaviti novih 30.000 ljudi
- General Electric capital će verovatnno otpustiti između 7.500 i 11.000 zaposlenih. Ukupno zapošljava 75.000 ljudi
- AMD je najavio da će u prvom kvartalu 2009. godine otpustiti 1.100 zaposlenih, što čini 9% ukupne radne snage ove kompanije
- Kompanija Hertz Global Holdings Inc najavila otpuštanje 4.000 zaposlenih (14% radne snage)
- Citigroup je u četvrtom kvartalu 2008. godine ostvarila Gubitak od USD 8,9 mlrd (prethodne godine u istom periodu Gubitak je iznosio USD 9,83 mlrd
- Bank of America je u poslednjem kvartalu ostvarila Gubitak od USD 1,79 mlrd



Treba nam još novca od MMF-a

Suma od dve milijarde je najviše što Srbija može da zatraži od MMF-a, što znači da nije isključeno dodatno proširenje aranžmana


Da Srbija od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nije dobila finansijsku injekciju od 402,5 miliona evra, usledilo bi bolno prilagođavanje, jer bi nedostatak sredstava pretio da zemlju uvede u ekonomski slom, saglasna je stručna ekonomska javnost. Jer, prema nekim proračunima, našoj zemlji je potrebno čak 12 milijardi dolara da preživi 2009. godinu, što znači da u situaciji kada više ne možemo da računamo na privatizacione prihode, država mora mesečno da obezbedi milijardu dolara, objašnjavaju ekonomisti. Suma od dve milijarde je najviše što Srbija može da zatraži od MMF-a, što znači da nije isključeno dodatno „proširenje aranžmana”, kao i naknadno zaduživanje kod drugih međunarodnih finansijskih institucija.

Ekonomisti su juče istakli da u ovom slučaju nikako nije reč o dodatnom zaduživanju zemlje, kao što tvrdi opozicija, već, naprotiv, pokušaju da se u ovoj godini zadrži isti nivo dugovanja iz 2008. godine. Prema rečima Miroslava Zdravkovića, saradnika biltena „Makroekonomske analize i trendovi”, u nedostatku privatnog kapitala, država će pokušati da „pokrpi rupe” ovakvim pozajmicama, koje inače spadaju u najpovoljnije, jer su kamate niske.

– Imali smo izbor između prilagođavanja i finansiranja. Prilagođavanje bi bilo mnogo bolno, jer bez priliva sredstava, pao bi i uvoz i izvoz, to bi izvršilo pritisak na kurs i zemlji bi pretio ekonomski slom. Ovako, druga varijanta nam omogućava da godinu preživimo na nivou na kome se sada nalazimo – objašnjava Zdravković.

Srbiji je, kažu naši sagovornici, neophodno novo uspostavljanje ekonomske ravnoteže zbog prelivanja globalne finansijske krize na domaće tržište. Uslov za odobravanje „stendbaj” aranžmana bio je da Vlada i Narodna banka Srbije potpišu sporazume kojim će se utvrditi odgovornost za kontrolu cena i stabilnost finansijskog sektora u Srbiji. Programom je, inače, predviđena restriktivna fiskalna politika, pa minus u budžetu ove godine ne može biti veći od 1,75 odsto bruto domaćeg proizvoda. Mere obuhvataju i kontrolu inflacije i nastavak strukturnih reformi za jačanje privrednog rasta i izvoza. Ograničavanje rasta penzija i zarada u javnom sektoru i racionalizacija potrošnje pomoći će da se obezbedi novac za povećanje investicija u infrastrukturu. Predviđeno je i jačanje okvira ciljane inflacije uz zadržavanje „plivajućeg” kursa domaće valute kao i korišćenje akumuliranih rezervi finansijskog sektora za bolju spremnost na izazove svetske krize.

Prema makroekonomskom okviru, očekuje se da će Srbiju pogoditi pad priliva stranog kapitala i domaćih kredita, što će smanjiti domaću tražnju i inflaciju, ali i spoljni deficit. Vlada Srbije je planirala da rast BDP-a u 2009. godini bude 3,5 odsto, uz ubrzanje rasta u 2010. godini, dok je planirana inflacija za ovu godinu oko osam odsto.

Prema rečima Jurija Bajeca, savetnika premijera Mirka Cvetkovića, novac će pomoći državi da sačuva deviznu likvidnost, ali 402,5 miliona evra nije dovoljno.

– Aranžman je potvrda domaće ekonomske politike, ali i dokaz da smo ispunili uslove koje je MMF postavio. Istovremeno, to nam olakšava mogućnost da tražimo dodatna sredstva od međunarodnih finansijskih institucija, jer će ova godina biti prilično problematična sa stanovišta priliva stranih direktnih investicija – objašnjava naš sagovornik.



Srednji kurs evra 92,384 dinara

Dinar će u ponedeljak, 19. januara, ojačati prema evru za 0,68 odsto, tako da će zvanični srednji kurs evra biti 92,384 dinara, objavila je Narodna banka Srbije


Zvanični srednji kurs evra, koji je važio u petak i tokom vikenda, iznosi 93,0163 dinara, što znači da će domaća valuta u ponedeljak ojačati za 63 pare.

NBS u petak nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu, ali je ranije u toku nedelje prodala 59,7 miliona evra zbog povećane tražnje za devizama i da bi sprečila prevelike oscilacije kursa.

Dinar je 9. januara postigao rekordno nisku vrednost, pošto je zvanični srednji kurs evra iznosio 94,3878 dinara.

Guverner NBS Radovan Jelašić najavio je ranije da će centralna banka i dalje minimalnim deviznim intervencijama nastojati da održi stabilnost kursa domaće valute.

- Moramo da u najmanjoj mogućoj meri koristimo devizne rezerve, ne znamo dokle će to trajati i zato ćemo i nadalje pokušavati minimalnom sumom da održimo tu stabilnost - rekao je guverner i istakao da kurs odslikava sve ono što se dešava u politici, ekonomiji i u regionu.

U prošloj godini dinar je najslabiji prema evru bio 4. decembra, kada je jedan evro dostigao vrednost od 91,6317 dinara, a najjači 7. avgusta, kada je srednji kurs bio 75,7543 dinara za evro.



U trgovinskoj razmeni sa svetom Srbija zabeležila deficit veći od 11 milijardi dolara
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvih 11 meseci prošle godine dostigla je 31,6 milijardi dolara, što predstavlja rast od 28,4 odsto u odnosu na isti period 2007. godine. Pri tom, izvoz je premašio 10,2 milijarde dolara (povećanje od 28 odsto u odnosu na ostvarenje u 2007. godini), dok je vrednost uvoza veća od 21,4 milijarde dolara, pa je spoljnotrgovinski deficit Srbije dostigao iznos od 11,1 milijardu dolara, što je povećanje od 29,2 odsto u odnosu na isti period 2007. godine


Komentarišući kretanja u spoljnotrgovinskom prometu Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja, ukazuje na dominantnu poziciju zemalja Evropske unije koje u ukupnoj razmeni Srbije sa svetom učestvuju sa 16,9 milijardi dolara, što je polovina, odnosno 53,6 odsto vrednosti ukupnog spoljnotrgovinskog prometa.

- Sa tim zemljama Srbija registruje i najveći spoljnotrgovinski deficit (oko 5,7 milijardi dolara), što je za 24,9 odsto više nego u prvih jedanaest meseci 2007. godine. Drugim rečima, udeo zemalja EU u ukupnom negativnom spoljnotrgovinskom saldu Srbije dostigao je 51,9 odsto. Srpski privrednici upućeni su na saradnju sa zemljama EU jer je procenjeno da će to dati dodatni impuls razvoju domaćih privrednih potencijala. Druga je priča što ne koristimo u dovoljnoj meri tehnologiju i opremu razvijenih zemalja i akcenat stavljamo na uvoz robe široke potrošnje, pospešujući tako proizvodnju u EU - kaže Đogović.

Naš sagovornik podseća da razmena sa ostalim evropskim zemljama (zemlje regiona i Rusija) čini trećinu vrednosti ukupne robne razmene Srbije, dok je njihov udeo u deficitu 1,9 milijardi dolara, odnosno 17,4 odsto. On, takođe, ističe da nivo razmene sa zemljama Azije iznosi skromnih 9,3 odsto, i to zahvaljujući prvenstveno robnoj razmeni sa Kinom. Sa ostalim azijskim zemljama evidentiran je spoljnotrgovinski deficit od 2,5 milijardi dolara, što je 22,6 odsto ukupnog deficita sa svetom.

- Interesantno je da je sa 0,2 miliona dolara, koliko je u prvih jedanaest meseci 2007. godine iznosio robni deficit srpske privrede sa zemljama severne Afrike, skočio na čak 184,5 miliona dolara u istom periodu lane. Očigledno je da su nekadašnji tradicionalni spoljnotrgovinski partneri Srbije potisnuti u drugi plan, jer kreatori ekonomske politike promovišu ekonomsku saradnju sa Evropskom unijom, olako se odričući saradnje sa drugim geografskim područjima - kaže Đogović, ističući da potpuno oslanjanje na tržište Evropske unije u vreme svetske ekonomske krize dovodi domaće preduzetnike u nezavidan položaj.
 

Suficit sa zemljama Bliskog i Srednjeg istoka

- Kad je reč o Aziji, Srbija samo sa Bliskim i Srednjim istokom beleži suficit od 48,5 miliona dolara. Zanimljiv je i podatak da američki kontinent u srpskoj spoljnotrgovinskoj razmeni učestvuje sa 2,6 odsto, a afričke zemlje sa 1,2 odsto. Pri tom, Srbija sa američkim kontinentom beleži deficit od 669,7 miliona dolara, što je šest odsto ukupnog spoljnotrgovinskog minusa, dok najveći negativni saldo od 3,8 odsto beleži robna razmena sa zemljama Severne Amerike. Sa zemljama afričkog kontinenta srpska privreda takođe je registrovala spoljnotrgovinski deficit, koji je u periodu od januara do novembra 2008. godine dostigao 233,1 milion dolara, odnosno 2,1 odsto - kaže za Danas Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja, podsećajući da je najveći deficit zabeležen sa zemaljama severne Afrike - 184,5 miliona dolara.


Siromašniji guraju bogate?

Srednja i jugoistočna Evropa nisu za Evropsku uniju (EU) ono što su za SAD bili „sub-prime“ krediti. U ovoj rečenici kao da je koncentrisan ukupan smisao najnovijeg istraživanja austrijske bankarske grupe Erste, posvećen proceni ekonomskih kretanja u regionu u 2009. godini. Analitički tim Erste banke, na čijem je čelu bio Henig Eskuhen, zaključio je da ogromne količine kapitala koje su zapadni finansijeri usmerili ka novim evropskim tržištima ne nose toliki stepen rizika kao što je to bio slučaj sa američkim hipotekarnim kreditima


Eskuhenova ekipa prihvata da će se region suočiti s usporenim rastom, ali i zaključuje da prostor od Varšave do Podgorice, generalno gledano, ima nizak nivo zaduženosti (uprkos snažnom rastu kredita) i da bi stoga izloženost bilo kakvoj krizi uzrokovanoj smanjenjem leveridža (prinosa na kapital) trebalo da bude niža. NJihova je procena da će se razlike stopa rasta u odnosu na zapadna tržišta zadržati i da bi privrede, kao što je Rumunija, gde izvoz doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) sa samo 25 procenata, mogle dobro da iskoriste domaću tražnju. Doduše, nacionalne valute ostaju slaba tačka, ali se, ipak, uočava prostor za pozitivna iznenađenja na svim tržištima.

Opisujući kretanja tokom 2008. godine, analitičari Erste banke ističu da su, kako se kriza razvijala, tržišta tragala barem za minimumom pozitivnih signala, ako ne za prekretnicom. Možda se ta tačka preokreta može naslutiti u proceni da indikatori tokova novca i berzanskog prometa pokazuju da su masovne rasprodaje doživele vrhunac i da se može očekivati promena konjukture. Šef bančinog istraživačkog tima kaže da veruju da su tržišta pronašla tačku mirovanja, ali da je, uprkos tome što se nestabilnost smirila, ona još uvek na ekstremno visokim nivoima i da su još uvek moguća pomeranja u prilično širokom rasponu. On dalje ističe da bi nestabilnost mogla da podstiču upozorenja o padu profita i vesti o stečajima i refinansiranju finansijskih obaveza. Istovremeno naglašava da će vlade, koje reaguju davanjem paketa podrške brzinom bez presedana, najzad pružiti malo sigurnosti tržištima, kako bi izbegla dalje panične rasprodaje.

Svi privredni sektori su ugroženi. Najveći zastoj aktivnosti trpe sektori nekretnina, proizvodnje hemijskih proizvoda i osnovnih resursa (sirovina), dok će posledice biti najblaže, ako se, uopšte, može koristiti taj izraz, u telekomunikacionim tehnologijama, zdravstvu i osiguranju. Zato analitičari bankarske grupe Erste i dalje preporučuju ulaganja u tzv. defanzivne sektore (tehnologija i zdravstvo), delimično zbog njihove sposobnosti da stvaraju adekvatne tokove gotovine, pri čemu izuzimaju prehrambenu industriju u Poljskoj, zbog preinvestiranosti u prethodnom periodu. Po njihovoj proceni, još uvek je suviše rano da se ulazi u ciklične privredne grane (osim opreme za energetiku).

Zanimljiva je i procena tržišta ka kojima investitori treba da usmeravaju slobodan kapital. Preporuka je da se drže pomenutih defanzivnih sektora i da preferiraju Austriju, Češku i Poljsku, ali se lepe reči nalaze i za pojedine srpske kompanije. Najbolje prognoze daju se Austriji i Češkoj. Ako region zadrži nešto više stope rasta nego zapadna tržišta, Austrija bi, kao kapija srednje i jugoistične Evrope, mogla da ima koristi od toga. Češka će se svakako suočiti s padom ekonomskih aktivnosti, ali Erste banka predviđa da će prosečne zarade na akcijama, u ovoj i narednoj godini, ostati na dobrih pet procenata. Poljska ekonomija i dalje ima dobar trend, ali se smatra da je to jedno od tržišta koje još uvek može najviše da izgubi. Mađarska je drugačiji slučaj, trenutno je na zaista izuzetno niskim nivoima, tako da stvari mogu samo da se poboljšaju?

Posebna pažnja posvećena je Rumuniji. Od rumunskih vrednosnih papira ne očekuje se nikakav natprosečan rezultat, ali bi ta zemlja još uvek mogla da pokaže da su izvesna loša očekivanja bila pogrešna. Među većim tržištima van EU, analitičari Erste Grupe i dalje preferiraju Tursku nad Rusijom. Ipak, procenjuju da ruske akcije imaju najjači potencijal za (promenljive) kratkoročne dobitke.

Veličanstvena četvorka

Uz ocenu da se pozicija Srbije bitnije ne razlikuje od drugih zemalja u regionu, analitičari Erste banke su apostrofirali potencijale četiri domaće kompanije. Na prvom mestu je „Sojaprotein“ iz Bečeja. Uz konstataciju da je to jedina fabrika za preradu sojinog zrna u regionu, sa odličnom sirovinskom bazom, dobro razvijenom kontrolom ulaza genetski modifikovanih proizvoda i skoro monopolističkim položajem na tržištu Srbije, ukazuju i na činjenicu da je njena trenutna tržišna kapitalizacija nešto iznad 50 miliona evra, a da se vrednost prometa u 2008. procenjuje na oko 220 miliona evra. Druga je „Galenika Fitofarmacija“, koja već ima veoma jaku saradnju i distributivne veze sa nekoliko najvećih igrača u industriji, kao što su „Dou Himikal“, „Junajted Fosforus“, FMC, „Sinđenta“, „Hemtura“ i „DŽining“. „Metalac“ iz Gornjeg Milanovca je treći na listi. Za ovu kompaniju se kaže da je među najboljim proizvođačima kuhinjskog posuđa u Evropi, da je prošle godine imao promet od 65 miliona evra, a da je njena trenutna tržišna kapitalizacija samo 18 miliona evra. Poslednji među izdvojenim je „Energoprojekt“. Najveći srpski građevinar skoro 50 odsto prihoda ostvaruje na stranim tržištima. Očekivana realizacija u prošloj godini je 220 miliona evra, dok kompanija na berzi trenutno vredi 58 miliona. Erste banka kao da poručuje investitorima - eto vam prilike!



Promena vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,21% close
CROBEX (Zagreb) -0,77% close
SBI20 (Ljubljana) 2,24% close
BIRS (Banjaluka) 0,10% close
MBI10 (Skoplje)   /   close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,90% open
CAC 40 (Pariz) -1,18% open
DAX (Frankfurt) -1,09% open
ATX (Beč) -4,31% open
SMI (Cirih) -1,12% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -3,55% open
SOFIX (Sofija) 0,75% close
BET (Bukurešt) -2,19% open
RTSI (Moskva) -6,11% open
BUX (Budimpešta) -0,99% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,64% close
Nikkei225 (Tokio) 0,32% close
KOSPI (J.Koreja) 1,36% close
SENSEX (Bombai) 0,06% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,84% close
NASDAQ (Njujork) 1,16% close
S&P 500 (Njujork) 0,76% close


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta