Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MILOSAVLJEVIĆ: Italija spremna za nove investicije

Rim - Italijanske kompanije spremne su da povećaju investicije u Srbiju i da tu lociraju centar biznisa za region jugoistočne Evrope, izjavio je juče u Rimu srpski ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević. On je u telefonskoj izjavi agenciji Beta rekao da su italijanske kompanije zainteresovane za ulaganja u sektore poljoprivrede, farmaceutske industrije, drvnoprerađivačke industrije, tekstila, a posebno u energetike i infrastrukture


„Nije bilo nikakvih najava o smanjenju italijanskih investicija u Srbiju“, kazao je Milosavljević, koji učesvtuje na skupu „Italija-Srbija“ u Rimu povodom obeležavanja 130 godina diplomatskih odnosa između dve zemlje. Kako je kazao, cilj je da što više italijanskih investitora dođe u Srbiju i da se poveže sa srpskim kompanijama, „kako bi u godini svetske ekonomske krize pokušali građanima Srbije da obezbede nove šanse za investicije i radna mesta“. Milosavljević je naveo da je dogovorena saradnja srpske i italijanske Komisije za zaštitu konkurencije, kao i zajednička prijava za evropske fondove, u cilju obuke i sticanja iskustava srpske Komisije.



Rata u evrima ipak niža

Beograd - Evropska centralna banka oborila je referentnu kamatu na 2,5 odsto, i to je najniži nivo zabeležen u prethodne dve i po godine. Samo u poslednjem kvartalu 2008. godine, čelnici te banke tri puta su bili prinuđeni da smanje cenu zaduživanja, ne bi li sprečili dalji nagli pad privredne aktivnosti u zoni evra. Kako će se to odraziti na makroekonomsku stabilnost Srbije, ali i na kredite građana čija je zaduženost prošle godine u odnosu na 2007. zabeležila rast od 8,6 odsto i dostigla nivo od 4,3 milijarde evra. Ovo pitanje je utoliko važnije ako se zna da su gotovo sav novac za kreditiranje stanovništva Srbije banke „nabavile“ na evropskom tržištu kapitala, gde je od presudne važnosti visina referentne kamatne stope. Njen uticaj je najsnažniji kod dugoročnih, pre svega stambenih, kredita


- U Banci Inteza, stambeni krediti su direktno vezani za promenu referentne kamatne stope Evropske centralne banke, pa je u ugovorima koje sklapamo sa korisnicima kredita, predviđeno kvartalno usklađivanje kamate, u zavisnosti od kretanja referentne kamatne stope ECB i euribora. To drugim rečima znači da će januarske rate, ali i rate u narednim mesecima, biti opterećene nižom kamatnom stopom. Poslednje usklađivanje kamatnih stopa koje su zaustavljene na nivou od 3,06 odsto, koliko je tada iznosio euribor, bilo je 28. decembra - izjavio je za Danas Dejan Tešić, član Izvršnog odbora Banka Inteze i dodao da je čak i taj viši euribor, u odnosu na sada važeći, doneo niže mesečne rate korisnicima stambenih kredita.

Naš sagovornik objašnjava da je 28. septembra prošle godine mesečna rata za stambeni kredit od 50.000 evra, na bazi euribora od 5,29 odsto, iznosila 331 evro. Tri meseca kasnije, zbog pada euribora na 3,06 odsto, mesečni anuitet bio je niži i iznosio je 264 evra.

Tatjana Milijančević, savetnik za odnose sa javnošću Sosijete ženeral banke, podseća da ta banka odobrava kredite (čak i stambene) sa fiksnom kamatom, koji klijentima garantuju istu ratu tokom celog perioda otplate i to bez obzira na promene euribora, poslovnu politiku banke i kretanja na tržištu...

- U ponudi banke su i stambeni krediti sa promenljivom kamatom, koja se svakog meseca usklađuje sa vrednošću šestomesečnog euribora, tako da su klijentima koji su se opredelili za ovu vrstu kredita kamate niže i kreću se od 5,23 odsto za komercijalne, do 3,13 odsto za subvencionisane kredite. U skladu sa poslovnom politikom Sosijete ženeral banke, uslovi kod većzaključenih ugovora se ne menjaju do kraja otplate kredita, bez obzira na promene na tržištu - ističe Tatjana Milijančević.

U Rajfajzen banci ističu da je deo kreditnog portfolia direktno vezan za referentne stope (euribor i libor).

- Tim korisnicima kredita, kamate su iskazane kao referentna kamatna stopa plus margina banke, i oni će kroz pad kamatnih stopa osetiti sniženje euribora i to po automatizmu, jer se kamata usklađuje svakih šest meseci sa kretanjem referentnih kamata. Ali, najveći deo stambenih kredita u Rajfajzen banci odobren je uz promenljive kamatne stope, koje se usklađuju dva puta godišnje sa tržišnim uslovima (visina referentne kamatne stope, visina obavezne rezerve, premija za rizik zemlje...). To usklađivanje se svake godine vrši 31. marta i 30. septembra. Ali, što se tiče tih kredita treba napomenuti da je smanjenje referentnih kamatnih stopa (euribor i libor) po pravilu praćeno i značajnim povećanjem premije za rizik zemlje, koji se meri cenom hartije od vrednosti, kojom se pokriva rizik zemlje (CDS) što značajno anulira smanjenje referentnih kamatnih stopa. Ipak očekujemo da će se situacija popraviti do kraja marta ove godine, kada će banka razmotriti mogućnost promene kamatnih stopa na kredite u otplati, ističe Svetozar Šijačić, član Izvršnog odbora Rajfajzen banke.



De Filipis: Proizvodnja "punta" počinje u martu

Generalni direktor preduzeća "Fijat automobili Srbija" Đovani de Filipis izjavio je danas za Tanjug da će proizvodnja automobila "fijat punto" početi u martu, kao što je ranije bilo najavljeno


"Sve što smo se dogovorili biće ispunjeno i nikakvih odlaganja neće biti", rekao je De Filipis.


On je istakao da će proizvodnja "punta" početi prema planu koji je ranije najavljen i dodao da radnici ne treba da strahuju da će ostati bez posla.
Generalni direktor preduzeća "Fijat automobili Srbija" je kazao da će Fijat u poslu sa kragujevačkom Zastavom odložiti samo jedan deo dugoročnih investicija, zbog svetske ekonomske krize.



Evropi preti rascep

U vladajućoj finansijskoj krizi nove članice EU su u podređenom položaju jer se krizni menadžment evrozone odnosi samo na zemlje koje su uvele evro


Prag, 20. januara – Zbog aktuelne finansijske krize Evropskoj uniji preti da se rascepi na dva dela. A najgore u tome mogu proći nove članice, osam zemalja koje još nisu uvele evro – Češka, Poljska, Mađarska, Litvanija, Letonija, Estonija, Bugarska i Rumunija. Evropska centralna banka (ECB) bi zato morala da preduzme odlučne mere kako bi sprečila takav nepovoljan scenario.

To proističe kao zaključak iz studije prestižnog briselskog instituta „Brojgel”, čije analize često utiču na smerove odlučivanja u institucijama Unije i evrozone. Kako ističe koautor studije u češkom ekonomskom dnevniku „E-15”, mađarski ekonomista Žolt Darvas (drugi koautor je direktor instituta Žan Pisani-Feri), nove članice, koje se ne mogu više oslanjati na masivni priliv stranog kapitala, imaju još jedan veliki hendikep – krizni menadžment evrozone se odnosi samo na zemlje koje su uvele evro. A na ostale zemlje Unije to može imati negativne posledice. Na primer, kada ECB u Frankfurtu nastoji da odstrani nelikvidnost u evrozoni faktički stavlja u lošiji položaj banke u novim članicama, izuzev u Sloveniji, Malti, Kipru i Slovačkoj, koje su članice evrozone. Sličan efekat po nove članice Unije ima i uvođenje garancije uloga u bankama.

„Tvorci politike u evrozoni ne bi smeli prelaziti preko efekata svojih mera u susednim zemljama”, upozoravaju Darvas i Pisani-Feri. Nepovoljne posledice nove podele Evrope posebno bi teško osetile manje, veoma otvorene ekonomije, kao što je češka. U studiji instituta „Brojgel” ocenjuje se da Češka, ipak, pokazuje relativno visok stepen makroekonomske stabilnosti, što štiti njenu privredu. Slično je i sa Slovačkom, koja je uvela evro od nove godine.

Najgore stoje zemlje sa visokom deficitom tekućeg platnog bilansa, kao što su Mađarska i Letonija. No, Češkoj, kao zemlji koja nije u evrozoni, preti da se nađe u bloku zemalja čiji ekonomski brod tone.

Dok se ranije činilo da nove članice EU nisu naročito pogođene krizom, jer njihove banke nemaju toliko „zagađene” aktive kao one u SAD ili zapadnoj Evropi, poslednjih meseci pokazuju da će srednja i istočna Evropa i finansijski gore proći od „stare” EU. Udeo u tome može imati činjenica da bi se dobar deo slobodnih sredstava srednjoevropskih banaka mogao preseliti ka majčinskim bankama u zapadnoj Evropi. Takođe, preti opasnost da bi se investitori mogli odvratiti od doskoro veoma atraktivnih obveznica zemalja srednje Evrope i usmeriti se na „kvalitet”, to jest američke ili nemačke bond-obligacije.

Ekonomisti „Brojgela” zato traže da ECB počne da za svoje transakcije koristi i vladine obligacije novih članica koje nisu nominovane u evrima, dakle iz novih članica koje još nisu usvojile zajedničku evropsku valutu. Centralna banka u Frankfurtu bi morala, predlažu dalje autori ove studije, davati zemljama koje još nisu uvele evro povremene monetarne svapove, u stvari „injekcije” likvidnosti u evrima. Prema Darvasu i Pisani-Feriju, dobro bi došao i bolji nadzor i bankovna regulacija na nivou EU. U studiji se na kraju za nove članice ističe i značaj Unije za jačanje jedinstvenog evropskog tržišta i striktnog pridržavanja pravila ekonomske konkurencije. A posle krize će valjda svima postati jasno da je jedinstvena valuta najčvršći cement jedinstvenog tržišta.



Svetske berze: Pad azijskih, stagnacija evropskih i snažan rast berzi na Wall Streetu

AZIJA



Jučerašnje trgovanje na azijskim berzama bilo je preslikano trgovanje od prethodnog dana. Naime, i pored očekivanja da će inauguracija Barracka Obame doneti blagi optimizam na tržišta kapitala, realnost je drugačija. MMF je najavio da će korigovati svoje projekcije iz novembra, a nažalos te korekcije doneće lošije prognoze. Bankarski sektor na Wall Street-u juče je doživeo snažan udarac, i to je unelo dodatni pesimizam među ulagače. Iz tih razloga berzanski indexi čitav jučerašnji dan na azijskim berzama proveli su u minusu.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -2,90%
    NIKKEI225 (Japan) -2,04%
    KOSPI (Južna Koreja) -2,06%
    SENSEX (Indija) -2,86%.


Bitne vesti:
- Poslednje vesti o pogoršanju situacije u Aziji stižu iz Singapura, gde je vlada procenila da će u ovoj godini ekonomija ove države ostvariti pad od čak 5%. Singapur je, zajedno s Japanom i Hong Kongom, već u recesiji. 


EVROPA

Na zapadnoevropskim berzama jučerašnji trgovački dan prošao je najvećim delom u oscilaciji i blagom padu cena akcija. Od samog početka trgovanja, pod uticajem jučerašnjeg pada vrednosti indexa na Wall Street-u, kao i današnjeg pada cena akcija na azijskim berzama, indexi zapadnoevropskih berzi bili su u minusu. Lagani oporavak berzanski indexi imali su u tokom prvih trgovačkih minuta na Wall Street-u, pri čemu je DAX ušao u zelenu zonu I do kraja trgovanja zadržao taj plus, dok su FTSE100 I CAC40 završili u blagom minusu.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -0,77%
    DAX (Frankfurt) +0,50%
    CAC40 (Pariz) -0,67%


Bitne vesti:
- Ministri finansija Europske unije obećali su u utorak da će se pozabaviti rastućim državnim zaduživanjima čim njihova recesijom pogođena ekonomija dobije na ubrzanju, ali nisu dogovorili nikakve obvezujuće rokove. U decembru 2008. godine je 27 zemalja članica EU dogovorilo je ubacivanje ukupno EUR 200 mlrd u svoje ekonomije, u nadi da će tako sprečiti ono što se sve više čini kao najteža recesija u istoriji EU. U normalnim ekonomskim uslovima, zemlje članice EU moraju manjkove držati ispod od 3% BDP-a prema propisima Pakta o stabilnosti i rastu. Međutim, Komisija prognozira da će ove godine, pod pritiskom privrednog usporavanja, 12 od 27 država EU dodirnuti taj plafon
- Euro je juče na međunarodnim tržištima valuta blago ojačao prema dolaru i jenu dok se funta pod pritiskom problema u britanskom bankarskom sektoru strmoglavila na najniži nivo u 7,5 godina prema dolaru
- Ruski oligarh Aleksandar Lebedev, nekadašnji špijun KGB-a u Londonu, a danas preduzetnik s imovinom od USD a mlrd, kupio je 75% londonskog list Evening Standard.
- Ialijanska UniCredit banka, najveći zajmodavac u novoj Evropi, upozorila je da postoje očite opasnosti da kreditna kriza zahvati tu regiju, istaknuvši kako izbegavanje takvog scenarija zavisi isključivo od velikih međunarodnih banaka, te da matične banke moraju učiniti sve da kapitalno pomažu svoje filijale u ovom delu Evrope.

 

AMERIKA

Wall Street je juče bio potpuno druga strana od onoga što smo videli dan ranije. Od početka trgovanja, berzanski indexi ušli su u zelenu zonu i početni dobitak tokom dana se lagano pojačavao. Pad cena akcija na Dan inauguracije analitičari smatraju normalnim, jer je promet manji nego obično, tako da je jučerašnji rast zapravo korekcija pad od prethodnog trgovanja. Investitori očekuju hitre postupke tima Barrack Obame koji je obećao da će učiniti sve da pokrene posrnulu američku ekonomiju. Rast cena bankarskog sektora (cena akcija City banke skočila je preko 31%..) , dobri poslovni rezultati (IBM, Apple, United Technologies..) kompanija povukli su u zelenu zonu i cene ostalih akcija, dok je rast cene sirove nafte (preko 6%) pokrenuo i energetski sektor.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA +3,51%
    NASDAQ +4,60%
    S&P500 +4,35%.


Robe:
    - Sirova nafta- Cena je porasla za 6,64% i trenutno iznosi USD 43,55 po barelu
    -  Zlato- Cena je pala za 0,10% i trenutno iznosi USD 850,10 po unci
    - Srebro- Cena je porasla za 1,34% i trenutno iznosi USD 11,33 po unci


Bitne vesti:
- Američki proizvođač računara IBM (International Busineš Maćines) saopštio je da je u četvrtom tromesečju 2008. godine ostvario neto profit od 4,43 milijarde dolara, što je rast od 12 odsto u odnosu na isti period lane

- "Apple" je u poslednjem kvartalu 2008. godine bolje rezultate od očekivanih
- Ruska filijala američkog "Forda" u fabrici u Vsevoljsku obnovila je danas proizvodnju posle odmora za Novu godinu i božićnih praznika, preneo je Prajm-tas, naglašavajući da će montažne trake raditi u tri smene



Russian gas arrives in Serbia
The first shipment of Russian gas has arrived in Serbia, with Srbijagas saying that supplies will return to full capacity during the course of the day.

Gas supplies are expected to return to normal on Wednesday for all consumers, and Serbia will be receiving 10 million cubic meters of gas daily, the same volume it received before the gas crisis, Srbijagas CEO Dušan Bajatović said.

Bajatović added that Srbijagas found itself in a very difficult situation, warning of possible price increases.

“Russian gas shipments destined for the Serbian market began to arrive yesterday evening, and at full capacity today. Therefore, we currently have at our disposal virtually all the agreed volumes, and, in the course of the day, we’ll restore full supply to the Serbian market,” said the Srbijagas CEO.

“As regards remote heating systems, since this was a separate issue, Srbijagas will enable supplies of sufficient quantities of gas as soon as the thermo plants require it,” he added.

Owing to the difficult financial situation and the heavy losses incurred, the company is considering several options.

“One possibility is to raise prices, which Srbijagas believes to be the best option. The second is for the government to assess the situation and find certain emergency funds, which I’m sure exist within the budget, and the third thing involves a further loan to Srbijagas, which constitutes a real problem, not just for financing the company, but because we’re already at our limit,” Bajatović explained.

According to the company’s calculations, gas prices need to be increased by 18 percent.

Earlier, the Thermo Power Plant Association confirmed for B92 that they were switching back to crude heating oil because of the lack of gas.

The Beogradske Elektrane company, which is the single largest consumer of gas in Serbia and which uses 25 percent of all gas during the winter, will not switch over to gas completely yet, in order not to jeopardize supply for other consumers, especially independent customers.

Thermo power plants around Serbia are expected to gradually revert back to gas today.

The energy situation in the country will be the topic of today’s meeting of the National Infrastructure Council presided over by President Boris Tadić.

Russian gas started arriving in European countries through Ukraine yesterday after resolution of the Russo-Ukrainian gas dispute, which stopped the flow of gas to most of Europe over the last two weeks.

Slovakia, Hungary, Moldova, Austria, Bulgaria, Croatia and Slovenia confirmed last night that they had begun receiving Russian gas again.


Promena vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 2,94% close
CROBEX (Zagreb) -1,40% close
SBI20 (Ljubljana) 1,66% close
BIRS (Banjaluka) 0,15% close
MBI10 (Skoplje) 0,16% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,71% open
CAC 40 (Pariz) -0,15% open
DAX (Frankfurt) -0,33% open
ATX (Beč) -1,41% open
SMI (Cirih) 0,85% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -3,51% open
SOFIX (Sofija) 1,92% close
BET (Bukurešt) -1,35% open
RTSI (Moskva) -2,75% open
BUX (Budimpešta) -2,08% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,59% close
Nikkei225 (Tokio) 1,90% close
KOSPI (J.Koreja) 1,14% close
SENSEX (Bombai) 0,39% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,59% open
NASDAQ (Njujork) -2,50% open
S&P 500 (Njujork) -1,60% open


"Sojaprotein" plans additional capitalization – capital to be increased by 2.499 billion RSD
- “Sojaprotein“ plans to enlarge basic capital by selling common stocks from the 8th issue - the Bečej-based soybean-processing company announced on the website of the Belgrade Stock Exchange.

The Administrative Board of “Sojaprotein“ will suggest to the stockholders, at the assembly in the second half of February, that the company’s capital should be increased by 2.499 billion RSD through the issue of 5.39m stocks.
The funds collected in that way would be invested in expansion of capacities for production of soybean products for the sake of growth of export, while certain part of the funds would be used for repayment of debts.

The stocks from the 8th issue will be without nominal value, while the accounting value will amount to 463.66 RSD. The priority in purchase of stocks will be given to the stockholders who are registered with the Central Registry.

The stocks from the 8th issue will be sold to the stockholders with the priority in purchase at the price of 851 RSD per stock, while all other interested buyers will be able to procure the stocks at the price of 946 RSD per stock.

"Sojaprotein" owns 54,491 stocks. The stocks have been acquired for the sake of protection of stockholders’ interests, realization of development plans and prevention of damage.


Monetarni odbor snizio referentnu kamatnu stopu na nivo od 16,50 odsto
Monetarni odbor Narodne banke Srbije je na današnjoj sednici, nakon razmatranja aktuelnih ekonomskih kretanja, odlučio da snizi referentnu kamatnu stopu za 1,25 procentnih poena, odnosno sa 17,75 na 16,50 odsto.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta