Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Užičko Jedinstvo uskoro na tržištu Alžira

Užice - Užičko Jedinstvo uskoro bi trebalo da sklopi ugovor vredan 20 miliona evra sa partnerom iz Alžira, a to je samo početak osvajanja tog tržišta. Rečje o državi koja nudi fantastične mogućnosti za privredu Srbije, a u prvom planu su poslovi u oblasti gasifikacije, izgradnje puteva, kanalizacione i vodovodne mreže, kao i sistema za prečišćavanje voda - izjavio je za Danas Mića Mićić, direktor tog preduzeća koje se bavi montažom termo i hidro instalacija i postrojenja, a angažovano je na gradilištima u zemlji i inostranstvu


Istakavši da je Jedinstvo u prošloj godini ostvarilo najbolji poslovni rezultat tokom šezdeset godina postojanja, Mićićje istakao da je to preduzeće dobilo posao u Crnoj Gori u vrednosti od 17 miliona evra, a gradiće fabriku vode na Skadarskom jezeru, te da postoje velike šanse da bude angažovano i na gradilištima na Crnogorskom primorju. Pored toga, radnici ove uspešne užičke firme angažovani su i na velikim gradilištima Beograda, u Smederevu grade sportsku dvoranu, a u Moskvi završavaju izgradnju objekta od 135.000 kvadratnih metara.

Komentarišući globalnu ekonomsku krizu, Mićić je ocenio da je Srbija zakasnila sa reakcijom. „Nismo svesni ozbiljnosti te krize u svetu u kome je većstrašna recesija, a to će dodatno otrežati poslovanje u našoj zemlji koje je većopterećeno čestim zaustavljanjem započetih i nedostatkom novih projekata, ali i dugovanjima za većobavljene poslove“, istakao je Mićić.



Dinar će i dalje padati

Dinar nastavlja pad. Srednji kurs evra u četvrtak će iznositi 93,0690 dinara, što je za dva dinara više u poređenju sa stanjem pre Božića. Za sada, teško je dati prognozu o daljem kretanju domaće valute. Građani, uprkos padu dinara, ne bi trebalo da strepe od hiperinflacije. Čak i oni ekonomisti koji upozoravaju na precenjenu vrednost dinara, tvrde da hiperinflacije neće biti jer trenutna vlast nije poput onih iz devedesetih „pustila dinar niz vodu”

Iako je NBS u utorak intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu sa 14,3 miliona evra, dinar je zabeležio najnižu vrednost do sada. Razlog je, prema nezvaničnim saznanjima, veća tražnja za devizama velikih kompanija, a očekivanja su da će se to nastaviti i narednih dana.

- To što je kurs evra skočio za dva dinara, znak je da Narodna banka želi da ipak prihvatiti realnost. Vrlo je teško predvideti dalje kretanje kursa, ali je sigurno da postoji pritisak da evro i dalje jača - kaže Vladimir Vučković, profesor na „Megatrend univerzitetu”.
Evro koji ne šeta od 75 do 91, koliko se „provozao” u 2008. godini, vredniji je preduzećima jer mogu sa izvesnošću da planiraju proizvodnju čak i da kurs dogura do 100 dinara za evro, što, prema ocenama znalaca, nije nemoguće.
Najniži promet na međubankarskom deviznom tržištu u ovoj godini zabeležen je u martu - 498,4 miliona evra na šta je, prema mišljenju stručnjaka, uticala politička nestabilnost u zemlji, a najviši u oktobru - 3,99 milijardi evra.



Skupo, ali izbora nema

Srbija će jednostranom primenom Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU već od Nove godine izgubiti najmanje 150 miliona evra prihoda od carina i poreza, ali druge, dugoročne koristi treba da budu mnogo veće

Srbija ponovo nije „prošla” u EU. Prelazni trgovinski sporazum, koji je samo deo Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i koji se primenjuje do ratifikacije tog dokumenta, nije „odmrznut”. Kada će? Ujedinjena Evropa, odnosno njene dve najupornije članice Holandija i Belgija, insistira na hapšenju preostalih haških optuženika.

Srbija, međutim, prema poslednjim političkim opredeljenjima, ali i s namerom vlade, od početka 2009. kreće u jednostranu primenu tog sporazuma. Na tome je poslednjih dana veoma insistirao potpredsednik vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić, uslovivši čak i donošenje budžeta za 2009. početkom primene tog dokumenta.

Takav potez će, bez svake sumnje, imati ozbiljne finansijske posledice po teško skrpljeni budžet. Srbija će jednostranom primenomtog sporazumaizgubiti najmanje 150 miliona evra prihoda od carina i poreza, ali se zato očekuju druge, dugoročno, mnogo veće koristi. I evropski komesar za proširenje Oli Ren predložio je Srbiji da jednostrano krene u primenu Sporazuma. Slučaj da država, potencijalni kandidat za članstvo, jednostrano primenjuje ugovor sa EU bio bi jedinstven u njenoj višedecenijskoj istoriji. Postavlja se pitanje da li bi za Srbiju bilo dobro da postupi po preporuci evropskih zvaničnika.

Dr Vladimir Vučković, profesor Megatrend univerziteta i saradnik biltena „Makroekonomske analize i trendovi”, iznosi za naš list, kako reče, šest ključnih razloga zbog kojih bi Srbija, ipak, trebalo da krene tom „jednosmernom ulicom” prema EU.

– Tvrdnja da Srbija ne treba samostalno da primenjuje Sporazum, pošto EU ne želi da se obaveže na iste ili slične ustupke u trgovini – nije tačna. Srbija još od kraja 2000. može do 2010. da izvozi u EU gotovo sve proizvode bez opterećenja i te povlastice su zagarantovane Sporazumom. Dakle,Srbiji se garantuje slobodan izvoz na neograničen rok, ali čak i njegovo neprimenjivanje ne znači da ćemo biti diskriminisani – kaže Vučković.

Druga nedoumica je – Sporazum ne treba samostalno da primenjujemo pošto se svuda u svetu države štite od velikog uvoza.Ni ta tvrdnja nije tačna, tvrdi naš sagovornik. Protekcionizam nije dominantan u svetskoj trgovini. Što je zemlja manja, poželjan je veći stepen otvorenosti privrede.

Treća ocena je da Srbija ne treba samostalno da primenjuje Sporazum, jer će otvaranje za evropsku robu značiti veliki pritisak evropske konkurencije i propadanje srpske privrede. Takva debata, upozorava dr Vučković, kasni bar osam godina. Od trenutka kada se Srbija opredelila za put u EU. Svi sporazumi o pridruženom članstvu sa EU podrazumevaju stvaranje zone slobodne trgovine i izlaganje države kandidata konkurenciji. Upravo se zbog posledica jake konkurencije iz EU i ostavlja višegodišnji period za postepenu liberalizaciju i prilagođavanje privrede.

Po četvrtoj oceni, mi ne treba samostalno da primenjujemo Sporazum pošto do njegovog obostranog prihvatanja nećemokoristiti fondove za pomoć poljoprivredi, a trpećemo jaku konkurenciju.Ni to ne stoji, ističe profesor Vučković.Srbija nema status kandidata i može da računa samo na prve dve komponente pretpristupne pomoći –izgradnju institucija i prekograničnu saradnju. Tek po dobijanju statusa kandidata možemo se osloniti na ostale fondove, pa i na pomoć poljoprivredi.

Peta zamerka zbog čega Srbija ne treba samostalno da primenjuje Sporazum, pošto će spoljnotrgovinska liberalizacija umanjiti carinske prihode i pogoršati stanje u budžetu, potpuno je tačna, ali država treba da se „snađe” za razliku.

Na kraju, šesta tvrdnja je afirmativna – Srbija treba samostalno da primeni Sporazum, pošto će jeftiniji uvoz iz EU doprineti padu cena na našem tržištu. Za sobom, upozorava dr Vučković, imamo skoro trogodišnji izražen realni rast vrednosti dinara, alipojevtinjenja nema. Ne može se, dakle, sa sigurnošću reći da će cene odmah pasti ako budemo imali više Evrope kod nas. Za to je potrebno stvaranje uslova – sistemskih, institucionalnih, proceduralnih – za ekspanziju grinfild investicija, koje će svakako ojačati i konkurenciju na našem tržištu.

Brza i jednostrana primena Prelaznog trgovinskog sporazuma ne bi dovela do dramatičnih preloma u našoj privredi i ne bi se dogodilo ništa što već nije viđeno.

Ali, da bismo bili pošteni do kraja, valja upozoriti i na dva moguća, ali ne baš lepa scenarija, ističe Vučković. Šta ako dođe do zahlađenja odnosa između Srbije i EU u sledećoj godini ili u nekom dužem periodu. To nije nemoguće, kada se uzme u obzir da postoje veliki otpor unutar EU u pogledu njenog daljeg širenja. Pa još zbog pojačane konkurencije iz EU dođe do propasti nekog našeg preduzeća, na primer. Neraspoloženje domaćeg javnog mnjenja prema EU bi raslo, vlada bi trpela, verovatno, velike kritike, a protivnici EU bi dobili veliku medijsku pažnju. Drugi negativni razvoj događaja mogao bi uslediti ako bi EU promenila odnos prema Srbiji sledećih godina usled, možda, opšte krize i poremećaja ekonomskih i političkih prilika u svetu. Moglo bi se desiti da preferencijali u trgovini budu ukinuti, modifikovani ili uslovljeni. Srbija bi se našla u jeku liberalizacije, a da EU ne pokaže dobru volju da odgovori reciprocitetom. Te i sličneopasnosti valja, međutim, otklanjati dobrom komunikacijom sa čelnicima EU, ali i jačanjem naše proizvodne i izvozne ponude, rekao je na kraju Vučković.



Demagoške fraze

Često se može čuti poziv da se „srpski seljak mora zaštititi od Prelaznog sporazuma”. To nije ništa drugo do opasna demagoška fraza. Zanemaruje se činjenica da je predviđena brza liberalizacija samo u trgovini robe koja se malo ili uopšte ne proizvodi kod nas, dok se carinafazno umanjuje, a za deo uvoza ostaje trajna carinska zaštita, kako se povećava zastupljenost proizvoda u domaćem agraru –naglašava Vladimir Vučković.



Kako su raspodeljena sredstva iz državne kase u ovoj godini

Beograd - Planirani prihodi budžeta u 2009. godini iznose 698,7 milijardi dinara i za 7,47 odsto veći su u odnosu na prihode rebalansiranog budžeta za prošlu godinu kada su iznosili 650,1 milijardu dinara. S druge strane, budžetski rashodi projektovani su na nivou od 748,6 milijardi dinara i veći su za 7,57 odsto u odnosu na prethodnu godinu (695,9 milijardi dinara) tako da se minus u državnoj kasi izražava cifrom od 49,8 milijardi dinara (povećanje od 8,98 odsto)


Kada je reč o poreskim prihodima, u budžet će se po tom osnovu sliti 640,1 milijarda dinara (povećanje za 33,6 milijardi u odnosu na 2008.), a nešto više od polovine sredstava doneće porez na dodatu vrednost (338,8 milijardi). I prihodi od akciza biće povećani. U odnosu na prethodni budžet očekuju se veći prihodi od akciza na naftne derivate i duvanske proizvode za 14,5 milijardi dinara (ukupno 116,8 milijardi dinara). S druge strane, osetan pad primećuje se na strani carina. U odnosu na rebalans budžeta, ove godine prihodi od carina biće manji za 19,6 milijardi dinara za šta će najveći „krivci“ biti očekivani početak primene Prelaznog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i smanjenje uvoza zbog krize. Kod neporeskih prihoda (povećanje sa 43,7 na 58,6 milijardi dinara), država planira da dobije dodatnih 1,2 milijarde dinara na naplati taksa, ali i da naplati više kazni (7,5 milijardi dinara u 2008. i 8,7 milijardi ove godine).

Tekući rashodi države biće povećani za 71,9 milijardi dinara na 687 milijardi dinara od čega će izdvajanja za plate zaposlenih biti veća za nešto više od 26 milijardi dinara ili 8,66 odsto (ukupno 151,4 milijarde). Na strani rashoda sve stavke u novom budžetu biće povećane osim subvencija, koje će biti smanjene za 7,5 milijardi ili za 15,5 odsto (sa 48,4 na 40,9 milijardi dinara). Subvencije u privredi biće manje za oko 900 miliona dinara ili 23,5 odsto, subvencije u poljoprivredi za 6,7 milijardi ili 26,8 odsto, subvencije za železnicu za milijardu dinara (9,9 odsto), za kulturu pola miliona dinara (čak 53 odsto), turizam oko 700 miliona (25 odsto), a ostale subvencije biće povećane za 2,4 milijarde dinara ili 50 odsto. Izdaci za PIO fond biće 189,3 milijarde dinara i biće veći za 51,4 milijarde dinara (27,1 odsto).

Kada je rečo državnim institucijama, u odnosu na rebalans budžeta značajno stezanje kaiša primetno je, ali samo „na papiru“, kod Skupštine Srbije, koja će u 2009. raspolagati sa dve milijarde dinara što je upola manje u odnosu na prethodnu godinu, ali treba imati u vidu da su prošle godine stručnim službama parlamenta isplaćene nagrade u visini od 1,5 milijardi dinara što se ove godine neće ponoviti. Predsednik države i njegove službe dobiće nešto više od 187 miliona dinara (povećanje za oko šest miliona). Kabinet premijera raspolagaće sa osam miliona dinara više nego prošle godine (61,5 miliona dinara), a kabinetu prvog potpredsednika Vlade namenjeno je 71,9 miliona dinara (17,4 miliona u rebalansu za 2008.). Vicepremijeru Đeliću izdvajanja iz budžeta smanjena su sa 91,7 na 67 miliona dinara, a vicepremijeru Dinkiću povećana sa 29,5 miliona na 59,7 miliona dinara. Na dobitku je i kabinet potpredsednika Vlade Jovana Krkobabića koji će za razliku od 10,4 miliona prošle godine, u 2009. moći da računa na 42,7 miliona dinara. Iako su kabinetu potpredsednika za evropske integracije smanjena sredstva, na povećanje može da računa Kancelarija za evropske integracije i to sa 80 na 120,6 miliona dinara.

Kada je rečo ministarstvima, od 24 čak devet će ove godine imati na raspolaganju manje novca. Manje sredstava iz budžeta dobiće još dva ministarstva (zdravlje i trgovina), ali će zahvaljujući većim izdvajanjima iz sopstvenih prihoda ukupno moći da iskoriste veća sredstva. Najviše je uskraćeno Ministarstvo za Nacionalni investicioni plan, koje je u rebalansu „na papiru“ raspolagalo sa tek 788,3 miliona dinara, ali zapravo sa 47 milijardi, a u novoj godini iz budžeta će dobiti tek 12,2 milijarde. Ministarstvo poljoprivrede iz budžeta će dobiti oko sedam milijardi dinara manje, a među velikim „gubitnicima“ su i Ministarstvo za Kosovo i Metohiju (više od dve milijarde dinara) i Ministarstvo za infrastrukturu (više od šest milijardi dinara). Na drugoj strani, Ministarstvu finansija pripašće oko 45 milijardi dinara više, Ministarstvu ekonomije više od 10 milijardi, a Ministarstvu životne sredine pripašće „povišica“ od 1,6 milijardi dinara.

Sredstva su uskraćena i Kancelariji za saradnju s medijima (8,5 miliona), kao i Kancelariji nacionalnog saveta za saradnju sa međunarodnim tribunalom (6,2 miliona). Značajno smanjenje, od čak 700 miliona, dinara osetiće i pravosudni organi (sa 16,7 na nešto više od 16 milijardi dinara), ali to se pre svega odnosi na izdvajanja za one sudove koji još nisu formirani poput Upravnog i apelacionih sudova mada treba naglastiti da će manje novca dobiti i Okružni sudovi. Pravosudni organi izdvojiće manje novca iz sopstvenih prihoda tako da će umesto sa 22,5 milijardi dinara u prošloj godini, ove godine raspolagati sa 20,7 milijardi. Budžet Direkcije za imovinu „skresan“ je sa 905,9 na 407,5 miliona dinara, a na gubitku su i Geomagnetski zavod, Komisija za ispitivanje odgovornosti za kršenje ljudskih prava, Agencija za rudarstvo, Agencija za reciklažu, Republički odbor za rešavanje o sukobu interesa (samo 40.000 dinara), Agencija za mirno rešavanje sporova i Uprava za zajedničke poslove republičkih organa.

Među službama bezbednosti profitirala je Bezbednosno-informativna agencija koja će iz budžeta dobiti 3,51 milijardu dinara (prošle godine 3,36 milijardi), a uz to će izdvojiti i 30,3 miliona dinara iz spostvenih izvora. Vojnoobaveštajnoj službi sredstva su smanjena sa 155,1 na 145,6 miliona dinara, kao i Vojnoj službi bezbednosti (sa 107 na 101,3 miliona dinara).

Za otplatu duga 42,7 milijardi dinara

Za otplatu duga država će ove godine izdvojiti 42,7 milijardi dinara, ili 3,6 milijardi dinara manje nego prošle godine. Prema podacima iz Zakona o budžetu za 2009. godinu, unutrašnji dug zemlje, zaključno sa poslednjim danom oktobra, iznosi 270,6 milijardi dinara ili 3,18 milijardi evra, a spoljni 411,4 milijarde dinara ili 4,84 milijarde evra što znači da direktne obaveze države iznose nešto više od osam milijardi evra, a sa indirektnim obavezama (dugovi Železnica, Puteva, EPS, EMS i opština prema EU, EBRD, EIB i drugim institucijama) oko 8,93 milijarde evra.

Podrška antikorupcijskim organima

Kada je rečo tzv. antikorupcijskim organima, dobar deo budžetskog kolača pripao je Državnoj revizorskoj instituciji ( povećanje sa 47,3 na 193 miliona dinara). Upravi za javne nabavke budžet je povećan sa 55,3 na 63,7 miliona dinara, a Povereniku za informacije od javnog značaja sa 34,9 na 67,1 milion dinara. Savet za borbu protiv korupcije dobiće 19,9 miliona dinara ili 5,7 miliona više nego prošle godine dok je nova stavka u budžetu Agencija za borbu protiv korupcije kojoj će pripasti 12,5 miliona. Zaštitniku građana sredstva su povećana sa 92,2 miliona na 121,9 miliona dinara.



Wall Street i zapadnoevropske berze: Pad vrednosti berzanskih indexa

Jučerašnji dan doneo je pad cena akcija na Wall Street-u, kao i na zapadnoevropskim berzama.

Nakon šestodnevnog rasta,  berzanski indexi zapadnoevropskih berzi ceo jučerašnji dan proveli su u crvenoj zoni. Pad cena akcija energetskog sektora povukao je indexe na dole, a strah od uticaja recesije (nezaposlenot, usporavanje privrednih aktivnosti..), dodatno je obeshrabio ulagače.

Promene vrednosti najznačajinijih zapadnoevropskih berzanskih indexa:

    FTSE100 (London) -2,83%

    DAX (Frankfurt) -1,77%

    CAC40 (Pariz) -1,48%

Bitne vesti:

- Stopa nezaposlenosti u Nemačkoj je porasla prvi put u poslednje 3 godine

 

Wall Street na jučerašnjem trgovanju zapljusnuo je pad optimizma investitora, te su cene akcija pale. Sa nestrpljenjem ulagači očekuju najnovije makroekonomske informacije (nezapolsenost, uticaj recesije na poslovanje kompanija..), a pored toga i pad cene nafte, kao i pad cene akcija "Alcoa" (cca. 10%)  dodatno je izvršio pritisak na berzanske indexe. Pored ovih sektora, pali su i indexi bankarskog i tenhološkog sektora.

Promene vrednosti najznačajinijih berzanskih indexa na Wall Street-u: 

    DJIA -2,72%

    NASDAQ -3,23%

    S&P500 -3,00%

Bitne vesti:

- Izveštaj Agencije za zapošljavanje (ADP) da je u decembru 2008. godine u privatnom sektoru bez posla ostalo 693.000 ljudi neprijatno je iznenadio ulagače. Ova cifra predstavlja najveće jednomesečno povećanje nezaposlenosti od kako se objavljuje pomenuti izveštaj (od 2001. godine), i više je od očekivanja analitičara

- Najveći proizvođač aluminujuma "Alco" najavio je da će otpustiti 15.000 zaposlenih (13%)

- "Intel" je objavio da će njegov Prihod u poslednjem tromesečju biti niži od očekivanog
 
- Analitičari finascijske kompanije Sanford Bernstein smanjili su procene zarada bankarskih divova Morgana Stanleya i Goldman Sachsa.

- Cena sirove nafte pala je 12% što je najveći jednodnevni pad u poslednjih 7 godina. Cena nafte pala je nakon izveštaja da su rezerve ove sirovine u prethodnoj nedelji porasle

- Vlada SAD (CBO- Congressional Budget Office) objavila projekciju deficit budžeta za 2009. godinu u iznosu od USD 1.200 mlrd.

 



Fuel prices go down starting Wednesday

Serbia's gas stations are as of today selling fuel on average 7.78 and 5.33 percent cheaper.

The price of gasoline is down on average 5.02 percent per liter, while diesel is 5.87 percent cheaper.

A liter of heating oil now costs RSD 39.24, which is RSD 6.79 less than yesterday.

The last change in the prices of oil derivatives in Serbia took place on Dec. 20, when they were down 7.16 and 5.42 percent per liter, on average.



Production in company "Draxlmaier" resumed after one-month break

Workers in Zrenjanin-based unit of "Draxlmaier", a German company for production of automobile parts, will be back to work on January 8th, after one-month collective holiday. This has been confirmed to Tanjug by the Investment Promotion Fund in Vojvodina.


The CEO of the Fund, Branislav Bugarski, reminds that the administration of the German company sent all workers in the Zrenjanin-based unit to the paid collective holiday following the drop in production caused by the global economic crisis.


The unit for production of cable sets for BMW was opened in Zrenjanin-based industrial zone Bagljaš on May 9th, 2008, and it now has 1,350 workers.



Date of announcement of tender for second phase of refurbishment of Pančevo bridge to be determined

Tender for selection of contractor for works in the second phase of refurbishment of the Pančevo bridge will be announced soon and the exact date will be known after the holidays, that is, when the Directorate for Building Land and Development of Belgrade starts working normally - says Nenad Bajić from that company.

In that way, the selected contractor will also define the dynamics of refurbishment, as well as the method for traffic regulation and prevention of traffic jams since the lanes on the bridge will also be refurbished. What is known for certain is that all relevant parameters for as efficient traffic functioning as possible will be taken in consideration on the occasion of selection of the contractor.



Promene vrednosti indexa u 16:10


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,40% close
CROBEX (Zagreb) -0,39% close
SBI20 (Ljubljana) 1,40% close
BIRS (Banjaluka)    close
MBI10
(Skoplje) -1,90% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -1,57% open
CAC 40 (Pariz) -1,95% open
DAX (Frankfurt) -2,01% open
ATX (Beč) -2,39% open
SMI (Cirih) -0,96% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -1,40% open
SOFIX (Sofija) -1,01% close
BET (Bukurešt) -1,62% open
RTSI (Moskva)    close
BUX (Budimpešta) -0,27% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -3,81% close
Nikkei225 (Tokio) -3,93% close
KOSPI (J.Koreja) -1,83% close
SENSEX (Bombai) -7,25% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,15% open
NASDAQ (Njujork) -0,85% open
S&P 500 (Njujork) -0,94% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta