Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MMF: Deficit budžeta od četiri odsto BDP-a realan

Predstavnici Vlade Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) saglasili su se u Beogradu da je deficit od četiri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) realna polazna osnova za izradu budžeta Srbije za 2010. godinu


Na sastaku premijera Srbije Mirka Cvetković i ministarke finansija Diane Dragutinović sa šefom Misije MMF-a Albertom Jegerom bilo je reči i o dodatnim mehanizmima za jačanje fiskalne discipline u 2010. i narednim godinama, navedeno je u saopštenju Vlade Srbije.
Cvetković je istakao da su osnovni ciljevi u oblasti javnih finansija dalje smanjenje učešća javne potrošnje u BDP i dostizanje održivog nivoa javnog duga. Premijer je delegaciji MMF-a predstavio i projekat reforme javnog sektora čiji je osnovni cilj podizanje efikasnosti. Cvetković je predstavio predloge zakona o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u državnoj i lokalnoj administraciji koje je Vlada usvojila, kao i dalje korake u restrukturiranju javnih preduzeća i predstojećoj reformi penzijskog sistema, zdravstva i obrazovanja.
MMF je u načelu prihvatio predlog da se u Srbiji ne povećava starosna granica za odlazak žena u penziju. Predlog da žene u Srbiji u penziju i dalje idu sa 60 godina dao je potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić i to se sigurno neće menjati do kraja manadata sadašnje Vlade, naveo je izvor agencije "Beta".
Kako su "Beti" rekli u Vladi, sa MMF-om se razgovara i da Srbija iz kreditnog aranžmana povuče 700 miliona evra, umesto planirane 1,4 miljarde za drugu i treću ratu, pošto je konstatovano da se makroekonomska situacija u Srbiji znatno popravila.
- Povećanja poreza u Srbiji sigurno neće biti pošto su poboljšani prihodi budžeta, a prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), BDP je u trećem kvartalu ove godine bio za 2,7 odsto veći nego u drugom - kazali su u Vladi Srbije.
Predstavnici MMF-a su pohvalili i mere koje je Ministarstvo ekonomije Srbije preduzelo za ublažavanje efekata svetske ekonomske krize, kao i predloge zakona o smanjenju državne i lokalne administarcije i giljotinu propisa. U Vladi su naveli da je MMF ocenio da je reforma administracije pravi način za smanjenje javne potrošnje.
Razgovori sa MMF-om biće nastavljeni do završetka posete 4. novembra, kazali su u Vladi i dodali da će fokus biti na fiskalnom aspektu kroz smanjenje javne potrošnje, bez povećanja poreza.
Misija MMF-a počeli su 26. oktobra u Beogradu zvanične razgovore o reviziji kreditnog stend baj aranžmana od 2,9 milijarde evra. Odbor direktora MMF-a je 15. maja 2009. godine odobrio kreditni stend baj aranžman sa Srbijom, koji će trajati do aprila 2011. godine. Time je za oko sedam puta povećan kredit koji je MMF odobrio Srbiji u januaru 2009, sa 402,5 miliona evra na 2,94 milijarde evra. Srbija je do sada povukla prvu tranšu od oko 788 miliona evra.


Arandarenko: Nova struktura javnih finansija

Predsednik Upravnog odbora Fonda za razvoj ekonomske nauke (FREN) Mihail Arandarenko izjavio je da je optimista u pogledu uspešnog završetka pregovora sa MMF-om, ali i da je uveren da će vlada morati da predloži detaljno restrukturisanje javnih finansija u kratkom roku.
- Oni će imati svoje komentare, ali neće zaustaviti taj kredit. Važno je da to ne treba pogrešno shvatiti i jednom kada se to odobri da obrišemo znoj sa čela i kažemo da je sad sve u redu. Naprotiv, ništa nije u redu ako se ne krene u temeljno pretresenje čitavog našeg sistema javnih finansija - rekao je Arandarenko.
Na pitanje da li je moguće u narednoj godini finansirati budžetski deficit od četiri odsto BDP, Arandarenko je naveo da će sledeće godine verovatno moći tako, jer budžetski deficit može da bude jednu do dve godinu visok u vreme krize, ali da sigurno neće biti održivo na dugi rok.
- Ako se dobije podrška MMF-a za ovakav pristup budžetskom deficitu, istog momenta treba da se krene sa restrukturisanjem i prihodne i rashodne strane budžeta - podvukao je Arandarenko.
Kada je reč o restrukturisanju prihoda, on ne misli samo da je potrebno preispitati povećanje PDV-a, već preispitati celi poreski sistem, kao i sistem naplate doprinosa.
- Na rashodnoj strani potrebno je dalje smanjivanje troškova za neposredne budžetske korisnike, ali ne samo za zaposlene u administraciji, nego i za plate u obrazovanju i zdravstvu koje će morati da se drže pod kontrolom još dosta dugo - ocenio je on.
On je naveo da je, takođe, neophodna celokupna reforma penzionog sistema, kao i da pregovori o tome sa MMF-om treba da budu na široj bazi od preispitivanja kriterijuma za odlazak u penziju.
- To je politički osetljivo pitanje, ali tome mora da se pristupi sa više hrabrosti i iskrenosti u odgovoru na pitanje o održivosti ovakvog penzionog sistema. Zalažem se da se preispita sadašnji način usklađivanja penzija sa prosečnom zaradom, ne samo primena odgovarajuće formule, već i njihovog proporcionalnog rasta u odnosu na prosečnu zaradu - smatra Arandarenko.
On je dodao da se penzije alimentiraju sa blizu 50 odsto iz budžeta Republike Srbije, pa onda nema racionalnog opravdanja da se održava njihov stalni proporcionalni rast.
- U delu gde se isplata penzija finansira iz doprinosa, taj proporcionalni rast treba da ostane nedodirnut, ali kada je reč o novčanom iznosu koji se dotira iz budžeta, tu nema mesta proporcionalnom rastu, jer je reč o socijalnoj kategoriji za koju svi mi izdvajamo - naglašava ovaj ekonomista.
Prema njegovoj oceni, za ostvarivanje neophodnih ušteda potrebno je i smanjivanje subvencija preduzećima, a naročito kontrola plata i investicija u firmama koje imaju gubitke.
- To je ponekad lakše reći nego učiniti, jer recimo u "Železnicu Srbije" su uložena ogromna sredstva, a da ipak nije povećana njena efikasnost - ukazao je Arandarenko.
Pitanje javnog duga, za Arandarenka je, takođe, zadatak na kome treba da se radi.
- Sklon sam mišljenju da nije toliko važno koliki je nivo javnog duga, već koliko košta njegovo održavanje, koje nije besplatno. Država mora da se dodatno zadužuje i da dosta izdvaja za kamate i otplate rata, pa zbog toga on ne treba da se povećava iznad postojećeg nivoa, koji sada iznosi oko 30 odsto BDP-a - naglasio je on.



Ove nedelje detalji ruskog kredita

Pregovori o uslovima ruskog kredita od milijardu dolara Srbiji biće održani 29. i 30. oktobra u Moskvi, kaže pomoćnik srpskog ministra finansija Zoran Ćirović

Ćirović je rekao da Srbija ima dovoljno manevarskog prostora da predstojeće pregovore završi uspešno i dodao da će se voditi dve vrste pregovora, o delu kredita od 200 miliona dolara za popunjavanje budžetskog deficita i o 800 miliona za infrastrukturne projekte.

Ukoliko dve strane usaglase stavove svi detalji kreditnog aranžmana biće poznati 30. oktobra, rekao je Ćirović, koji je predsednik Radne grupe koja će u ime Srbije učestvovati u pregovorima.

Prema njegovim rečima, ukoliko ne bude postignut konačan dogovor, biće zakazana druga ili treća runda, jer je, kako je istakao, "bolje duže pregovarati ako je to potrebno da se dobiju najbolji mogući uslovi".

"Bez obzira na jasnu političku volju i ekonomski interes, ne možemo biti dovedeni u poziciju da moramo prihvatiti uslove koji nam ne odgovaraju. Bitno je da dobijemo uslove koji su uporedivi sa drugim kreditima od međunarodnih finansijskih institucija i bilateralnih kreditora", kazao je Ćirović.

Prema njegovim rečima, Srbija očekuje da uslovi budu sličniji kreditnom ugovoru sa Kinom gde je fiksna kamata tri odsto, rok otplate 15 godina, uz poček od tri godine.

Ćirović je podsetio da je uslov Kine da poslove koje kreditira obavljaju kineske kompanije i naglasio da je ministar za infrastrukturu rekao da nikakvih uslovljavanja za korišćenje ruskog kredita neće biti.

"Ali, ako i bude uslova, mi smo spremni da prihvatimo rusku operativu. Jer ako žele da uposle svoje izvođače, Rusi će nam dati nisku kamatnu stopu, ako ne, onda će kamatna stopa biti znatno viša", rekao je pomoćnik ministra finansija Srbije Zoran Ćirović.



Uljari nisu imali zabranjeni sporazum

Antimonopolska komisija je, prikupljajući dokumentaciju, ustanovila da postoje nedozvoljeni dogovori na liniji proizvođač – trgovac

Komisija za zaštitu konkurencije nije utvrdila da su proizvođači jestivog suncokretovog ulja „Dijamant”, „Vital”, „Sunce” i „Banat” zaključili zabranjeni sporazum. Ovo antimonopolsko telo, navedeno je u saopštenju komisije, nije bilo u mogućnosti da obezbedi dokaz da li je postojao dogovor između proizvođača ulja o formiranju cene.

Prema još važećem Zakonu o zaštiti konkurencije ovlašćenja, komisije su ograničena na pribavljanje isprava, vršenje uviđaja i uzimanje izjava, u šta ne spada pretres prostorija i oduzimanje dokumentacije.

Ipak, komisija je, prikupljajući dokumentaciju, ustanovila da postoje drugi nedozvoljeni dogovori, i to na liniji proizvođač – trgovac, pa će ovo telo nastaviti da vodi postupak po tom osnovu.

Podaci o ukidanju promotivnih i nacionalnih rabata i odluke proizvođača kojima se uvode, odnosno prestaju, akcione prodaje prikupljeni su od vodećih trgovinskih lanaca, a na osnovu tih podataka konstatovano je da su proizvođači ulja u septembru i decembru 2008. i u februaru 2009. godine uvodili, odnosno povećavali, a u junu i julu 2009. godine ukidali promotivne i nacionalne rabate, pri čemu su se razlike odnosile na iznos rabata i datum obaveštavanja trgovaca o promeni rabata.

Pregledom dostavljenih obaveštenja ustanovljeno je da ona sadrže i minimalnu preporučenu maloprodajnu cenu ulja, a pojedini proizvođači su navodili da u slučaju nepoštovanja te cene – trgovac gubi pravo na akcijski rabat.



Serbia, Turkey sign deal on cooperation in infrastructure projects

Serbian Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic said today that representatives of the governments of Serbia and Turkey talked about investments in infrastructural projects in Serbia and direct cooperation between companies from the two countries.



Mladjan Dinkic
Photo: infobiro.tv
Speaking to a Serbian-Turkish business council, Dinkic explained that the Serbian government offered Turkey two models of investment in infrastructure, firstly, a consortium of Turkish construction companies and financial institutions would be made, and secondly, in which the Eskim Bank would provide soft loans.

He said that the transport infrastructure agreement that was signed envisages the upgrade of the Novi Pazar - Sjenica/Aljinovici and Novi Pazar-Tutin regional roads, which will be financed through a $30 million loan from the Turkish Eskim Bank.

The main contractor will be the Turkish company Juksel, with the participation of Serbian companies.

The minister said that the leading Turkish tractor manufacturer is interested in cooperation with the Serbian tractor factory IMT, and the company Esas, which owns two airlines, is interested in a partnership with Jat Airways.

He said that the Turkish glass producer Pashabahtche expressed interest in a strategic cooperation with a Serbian glass factory and possibilities of cooperation in the field of light industry, household appliances and electronics were also examined.

Dinkic and President of the Turker Group, Tamer Turker, signed an agreement on the renovation of the Bujanovacka Banja spa. This agreement between Turker Group and the Serbian Ministry of Economy and Regional Development will enhance spa tourism in this region.

The minister said that Turker Group wants to build a modern health centre in Bujanovacka Banja and that there is a plan to establish a joint company, in which the Turkish company will be a majority owner and the state of Serbia a minority owner.



Serbia, Israel sign cooperation agreement

Serbian Minister of Agriculture, Forestry and Water Management Sasa Dragin and his Israeli counterpart Shalom Simhon yesterday signed an agreement concerning agricultural cooperation between Serbia and Israel.

Speaking at a press conference after the signing, Dragin said that the agreement will increase trade of food and agricultural products between Serbia and Israel, adding that both countries will benefit from the agreement.

He said that the agreement will also facilitate cooperation in education about agriculture, stressing that Serbia and Israel can accomplish a lot together in the area of agriculture because Serbia has a wealth of natural resources and Israel has the latest agricultural technology.

The Minister said that Serbia and Israel do not compete with each other in agricultural production because their produce differs due to differences in climate.

Dragin said that trade between Serbia and Israel stood at nearly $9 million in 2008 and Serbia had a small surplus of $200,000, adding that trade can be increased.

Simhon said that the agreement signed today is a comprehensive one, stressing that its implementation will make it possible for the two countries to benefit from each other’s experience and knowledge.

He said that the agreement also envisages improvement of agricultural production and systematic development of training and joint agricultural research.

He said that Israel will make its experiences and knowledge available to Serbia and will help Serbia better manage its water resources, develop the latest irrigation technology and increase agricultural production.

The signing was also attended by Israeli Ambassador in Serbia Arthur Cole.



First Eastern European aircraft maintennance conference opens in Belgrade

The first Eastern European Maintenance Conference (EEMC), organized by Jat Tehnika and Avisa from Great Britain, was opened in Belgrade.


The conference comprises more than 30 representatives of foreign airway companies, including Airbus and Boeing. The purpose of this two-day conference on airplane and plane components maintenance and designing, which is the first event of the kind in the region of former Yugoslavia, is to make new arrangements between Jat Tehnika and successful foreign companies.


State Secretary at the Ministry of Infrastructure Miodrag Miljkovic said at the opening that this event was organized at the right moment since Serbia wanted to put the aviation back to its feet and make it a leader in the region.


"The fact that the entire aviation of Serbia is involved in the organization of such an event proves how important this if for us, and at the same time opens the door to the possibility that this conference is the beginning of a new era in the development of the Serbian aviation," underscored Miljkovic.



Serbia, IMF agree in general on 4% of GDP budget gap for 2010

Serbian government and International Monetary Fund (IMF) representatives agreed on Oct. 26 that a deficit of four percent of the gross domestic product (GDP) was a realistic starting basis for the planning of the 2010 Serbian budget.

"We have agreed that it is realistic for the 2010 budget deficit to be four percent of the GDP and not the 3.5 percent which the IMF asked for earlier," Deputy Prime Minister Mladjan Dinkic told journalists.

Additional mechanisms to strengthen fiscal discipline were also discussed when Prime Minister Mirko Cvetkovic and Finance Minister Diana Dragutinovic met with IMF Mission head Albert Jaeger.

Cvetkovic emphasized that the basic goals of public finance were still to reduce the participation of public expenditures in the gross domestic product and reach a sustainable level of public debt.

The IMF previously, at the plenary session, accepted in principle the proposal not to increase the female retirement age in Serbia, that is, women will still retire at the age of 60.

As BETA was told by the government, it was also discussed with the IMF that Serbia would withdraw EUR700 million from the loan arrangement, instead of the planned EUR1.4 billion for the second and third installments, since it was concluded that the macroeconomic situation in Serbia had improved significantly.

The government also said that in Serbia there would certainly not be a tax increase because budget revenues had improved and because the GDP in the third quarter was 2.7 percent larger than in the second quarter of this year.

The IMF Mission and the Serbian delegation on Oct. 26 in Belgrade began official talks on reviewing the standby loan arrangement worth EUR2.9 billion, which was approved by the IMF board of directors in May.

In doing so, the loan which the IMF approved for Serbia in January 2009 was increased seven-fold, from EUR402.5 million to EUR2.94 billion. Serbia has so far withdrawn the first portion of around EUR788 million.



Construction of the Zemun-Borca bridge to begin in 2010

The construction of the Zemun-Borca bridge, worth EUR 170 million, will begin in 2010. China-based CRBC has already signed a pre-contract on the construction with Serbian government.

Of EUR 170 million needed for the construction, EUR 145 million will be provided by China-based Exim Bank. The loan repayment period is 15 years, with three-year grace period and fixed annual interest of 3 percent. The bridge will be named the Chinese Bridge and will be 1,507 meters long.



Agencija za privatizaciju oglasila prodaju somborske "Betonjerke" - akcija 500 dinara
Agencija za privatizaciju oglasila je na tenderu prodaju paketa od 75% akcija somborskog preduzeća "Betonjerka".

Vrednost jedne akcije ovog preduzeća za proizvodnju građevinskog materijala je 500 dinara, a ponude se primaju do 30. oktobra.


"Triglav" nudi 5 mil EUR za akcije "Lovćen osiguranja"
Slovenačka osiguravajuća kuća "Triglav" ponudila je za 41,14% državnih akcija "Lovćen osiguranja" 5,42 mil EUR, odnosno 65 EUR za deonicu, saopštio je vladin Savet za privatizaciju. To je jedina ponuda koja je stigla na tender, objavljen u avgustu a zaključen 26. oktobra.

Iz Saveta je saopšteno da će Tenderska komisija najkasnije za 15 dana oceniti formalnu ispravnost i vrednovati dostavljenu ponudu.

"Triglav" je najveći pojedinačni vlasnik "Lovćen osiguranja" sa vlasništvom nad 48,25% akcijskog kapitala.

"Lovćen" osiguranje je najveća među 11 osiguravajućih kuća u Crnoj Gori, sa tržišnim udelom od 60%.


"Reum" ulaže 250 mil EUR u fabriku u Svilajncu – otvaranje u aprilu 2010.
Božidar Đelić, potpredsednika Vlade Srbije zadužen za evropske integracije, najavio je da će nemačka kompanija "Reum", koja proizvodi automobilske delove, u aprilu 2010. godine u Svijalncu otvoriti novu fabriku i naveo da je ta investicija vredna oko 250 mil EUR.


Kina obara dolar, cene akcija blago uvećane
Kurs evra i jena je na svetskim deviznim berzama uvećan, posle najave kineskih monetarnih vlasti da će povećati udeo te dve valute u vlastitim deviznim rezervama na račun dolara, dok su globalni indeksi akcija blago ojačali u odnosu na kraj protekle sedmice.

Dolar je na evropskom tržištu opao do novog najnižeg kursa u proteklih 14 meseci prema evru, pošto je Narodna banka Kine saopštila da će dolar i dalje obuhvatiti najveći deo njenih deviznih rezervi, ali da treba očekivati i rast udela u tim rezervama japanske i zajedničke valute 16 članica Evropske unije.
Kina ima ubedljivo najveće devizne rezerve u svetu, "teške" oko 2,1 biliona dolara, dok Japan, koji je drugi po tom pokazatelju, raspolaže sa upola manji rezervama. Zvanični Peking je ranije potvrdio da Kina više od 80 odsto svojih deviznih rezervi ima u sredstvima izraženim u dolarima. Reč je uglavnom o dugoročnim vrednosnim hartijama američkog ministarstva finansija.
Od početka ove godine dolar je izgubio više od sedam odsto vrednosti prema korpi šest drugih jakih valuta, navodi "Rojters" i prenosi stav valutnog analitičara iz kompanije "Sankorp" Tonija Bajbera da je saopštenje centralne kineske banke bilo "prilično jako" i da je direktno podstaklo jačanje evra.
Slabljenje dolara na azijskim berzama podstaknuto je i skokom cena akcija na dalekoistočnim efektnim berzama, što je pojačalo spremnost investitora na poslove sa razičnijim valutama. Slabost dolara je delom i posledica očekivanja da novi statistički podaci o kretanjima u privredi SAD i vodećih zemalja zone evra budu pozitivni.
Evro je u ranoj trgovini na evropskom deviznom tržištu ojačao za 0,2 odsto i kotirao iznad 1,5 dolara, dok je američka valuta istovremeno neznatno oslabila u odnosu na japanskog takmaca i menjala se po kursu od 91,8 jena. Tržišne pozicije dolara prema švajcarskom franku uglavnom su ostale nepromenjene u odnosu na kraj protekle sedmice i trenutno se na indikativnoj berzi u Londonu "zelene novčanica" razmenjuje za 1,007 franaka, a u isto vreme kotira u rasponu od 1,6288 do 1,6353 za funtu sterlinga.
Cene svetskih akcija, merene kretanjem globalnog indeksa MSCI, tokom početne trgovine bile su u blagom porastu, nakon manjeg pada zabeleženog tokom protekle sedmice. Panevropski indeks akcija takođe je bio u blagom porastu, dok je taj indikator na samom kraju protekle sedmice opao, kao i većina nacionalnih pokazatelja kretanja cena deonica, jer su investitori bili razočarani padom ekonomske aktivnosti u Velikoj Britaniji tokom trećeg tromesečja.


Privatization Agency announced sale of Sombor-based "Betonjerka" - RSD 500 per share

The Privatization Agency has announced the tender for sale of package of 75% of stocks of Sombor-based company "Betonjerka".

The value of each stock of this company for production of building materials is 500 RSD, and the offers will be received prior to October 30th.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta