Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Defilipis najavio skori završetak biznis plana
Direktor novoformirane kompanije "Fijat automobili Srbija" Đovani Defilipis najavio je u Kragujevcu da će ubrzo biti poznat biznis plan i potpisan aneks ugovora kojim će biti definisana najavljena investicija "Fijata" od 800 miliona evra u "Zastavine" pogone

Nema nikakvih promena u odnosu na strateški dogovor između "Fijata" i države Srbije. Biznis plan treba da predvidi kada će biti uplaćen osnivački ulog, koji će novi model "Fijata" i u kojoj količini proizvoditi kragujevačka fabrika, kao i dinamiku najavljenih investicija od 800 miliona evra - rekao je Defilipis posle pokretanja proizvodnje "punta" na gas u Kragujevcu i slanja prvog kontigenta od 45 automobila namenjenih tržištu Republike Srpske.

- Počinjemo izvoz u Republiku Srpsku i proizvodnju "punta" na gas. Danas imamo potpuno drugačiju fabriku koja ne liči na onu od pre nekoliko meseci - istakao je on i najavio da će do kraja godine ukupna proizvodnja "punta" sa različitim vrstama motora premašiti 15.000 vozila, a najprodavaniji će, prema njegovoj oceni, upravo biti "punto" na gas jer je najrentabilniji.

"Fijat" je do sada u kragujevačku "Zastavu" uložio 10,5 miliona evra uslužnih i direktnih investicija, naveo je Defilipis i dodao da je činjenica da posle gotovo više od 15 godina zaposleni u tim pogonima rade u zagrejanim halama. On je takođe podsetio da su proteklih dana potpisani i prvi ugovor "Fijata" i srpskih komponentaša.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nebojša Ćirić objasnio je da nema kašnjenja u potpisivanju aneksa i da je u ovom slučaju reč o medijskim spekulacijama, jer ni u jednom trenutku nije bilo zvaničnih izjava o datumu potpisivanja aneksa ugovora.

- Ono što je važnije od samog datuma za državu Srbiju i za "Fijat" je da budu precizirani apsolutno svi detalji u vezi sa ukupnom "Fijatovom" investicijom u kragujevačku fabriku od 800 miliona evra - rekao je Ćirić i dodao da se intenzivno pregovara s "Fijatom" i da su aneksi ugovora sa pravne i tehničke strane već dogovoreni, a ostalo je da budu precizirani još neki detalji.

- Potpisivanje aneksa ugovora, odnosno takozvano zatvaranje cele transakcije očekujem u relativno kratkom roku - dodao je Ćirić, uz napomenu da "Fijat" još radi na biznis planu, pa još nije dostavio finalnu verziju.
- Nema spornih stvari, već je reč o tome da "Fijat" treba da sagleda sve aspekte pre nego što donese odluku o proizvodnji novog modela ili više modela u Kragujevcu - rekao je državni sekretar i podsetio da je već više puta rečeno da je biznis plan, odnosno investicija u Kragujevcu za "Fijat" samo jedan deo priče koji treba da bude uklopljen sa globalnom strategijom ove kompanije i procesom preuzimanja "Krajslera" u Americi.

- Očekujemo da će za nekoliko nedelja sve biti aposolutno jasno, dinamika investiranja, kada će i koliko para biti uloženo i kada će i u kojim količinama početi proizvodnja novog modela - rekao je Ćirić i dodao da će se Vlada Srbije truditi da obezbedi realizaciju investicije sa "Fijatom", ali i da zaštiti interese države Srbije.

Gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović potvrdio je da ništa nije sporno, već je samo reč o tome da država mora da ima biznis plan u detaljima.

- Uplatu osnivačkog kapitala i biznis plan imaćemo do kraja ove godine i ne vidim razloga da se odlaže početak proizvodnje novog modela vozila sredinom 2011. godine - rekao je Stevanović.

Prema ranijim informacijama, očekuje se da italijanska kompanija, posle potpisivanja aneksa ugovora, uplati 100 miliona evra osnivačkog kapitala, umesto 200 miliona evra koliko je bilo predviđeno ugovorom sa Vladom Srbije, nakon čega bi kao većinski vlasnik sa 67 odsto kapitala preuzela fabriku automobila u Kragujevcu.

"Fijat" bi trebalo da utvrdi dinamiku ulaganja 800 miliona evra u fabriku u Kragujevcu do 2011. godine, kada bi trebalo da počne proizvodnja potpuno novog modela vozila. Očekuje se da italijanska kompanija biznis planom precizira da li će fabrika u Kragujevcu proizvoditi model A ili B klase. Prema pisanju beogradskih medija, menadžment "Fijata" nedavno je obavestio nadležne u Vladi Srbije da će prvi "Fijatov" model koji će se proizvoditi u Kragujevcu biti vozilo B klase, automobil sličan modelu srednje klase "grande punto".

Prvobitnim ugovorom o zajedničkom ulaganju, koji je potpisan 28. septembra 2008. godine, bilo je predviđeno da ukupan udeo "Fijata" bude 200 miliona evra u novcu, a Srbije 50 miliona evra u novcu i 50 miliona evra u stvarima i pravima. Rok za uplatu "Fijata" bio je do kraja marta 2009, ali je zbog globalne ekonomske krize odložen. Zajedničko preduzeće "Fijata" i Srbije, pod nazivom "Fijat automobili Srbija", osnovano je 14. oktobra prošle godine.
 
"Punto" na gas koštaće 8.099 evra

U pogonima kragujevačke "Zastave" počela je proizvodnja "punta" sa motorom na gas. Ovaj model biće za 1.100 evra skuplji od modela "punto klasik" sa motorom na benzin, koji košta 6.999 evra bez subvencija.

U fabrici u Kragujevcu sredinom aprila počela je montaža "punta" sa benzinskim motorom, a od septembra i sa dizel motorom (dizel multidžet), kao i montaža vozila sa opremom "aktual", "dinamik", "emoušn". Dnevna proizvodnja za sada je oko 120 vozila, što se smatra rekordnom količinom u poslednjih 19 godina u toj fabrici.


Prihod "Metalca" premašio četiri milijarde dinara

Za devet meseci zaključno sa septembrom holding "Metalac" ubeležio je poslovni prihod od 4,07 milijardi dinara, objavio je proizvođač posuđa iz Gornjeg Milanovca

Prihod od prodaje u posmatrana tri kvartala dostigao je 3,79 milijardi dinara, od čega je prodaja na stranom tržištu donela 970,5 miliona. Poslovni rashodi proizvođača emajliranog, inoks i tefloniziranog posuđa za devet ovogodišnjih meseci dostigli su 3,72 milijarde dinara i kompanija je imala dobitak iz redovnog poslovanja od 317,63 miliona.

Poređenja radi, na kraju prvog polugođa 2009. holding je imao prihod od 2,6 milijardi dinara, poslovne rashode u visini 2,4 milijarde i dobitak od 161,8 miliona. U 2008. godini "Metalac" je zabeležio prihode od 5,08 milijardi dinara, rashode od 4,74 milijarde i neto dobitak od 570,43 miliona.

Akcije "Metalca" su na Standard marketu Beogradske berze. Trenutno ta hartija košta 2.624 dinara. Najskuplja ove godine bila je u septembru - 3.150 dinara, a najjeftinija u martu - 1.200 dinara.



Budžet u vladi iduće nedelje

Ministarstvo finansija bi sledeće nedelje trebalo konačno da uobliči nacrt budžeta za narednu godinu i da ga zajedno sa revidiranim Memorandumom o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2010, sa projekcijama za naredne dve godine, uputi Vladi Srbije na razmatranje i utvrđivanje zakonskog predloga koji bi potom bio prosleđen Narodnoj skupštini. Sa budžetom za narednu godinu, vlada će Skupštini proslediti i predlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta koji će doneti samo tehničko usaglašavanje sa naknadno odobrenim povećanjem ovogodišnjeg deficita zbog manjih prihoda od onih projektovanih prilikom aprilskog rebalansa

Potvrdu ove informacije dobili smo u nadležnom ministarstvu, uz napomenu da se ovoga puta u izradu budžeta ušlo sa manje nepoznanica. Makroekonomski i budžetski okvir dogovoren je sa MMF-om i sada se radi na obimnom zanatskom poslu i usaglašavanju želja, odnosno zahteva više od 9.000 budžetskih korisnika sa pojedinačnim limitima koje je vlada, prema Zakonu o budžetskom sistemu, usvojila još u maju.

Međutim, „Politikin” izvor u Ministarstvu finansija negira informacije tipa „svi porezi na proveri” i objašnjava da najavljene „korekcije” nekih poreskih propisa neće ići u vladu i Skupštinu u paketu sa budžetom. Osim eventualno nekih izmena zakona o porezu na dobit preduzeća, koje su tehničke prirode, između ostalog radi usaglašavanja sa promenama zakona o privrednim društvima i računovodstvu i reviziji.

Osim izmena zakona o porezu na imovinu, o kojima je „Politika” ovih dana pisala i koje se pažljivo pripremaju za narednu godinu, u Ministarstvu finansija za sada ne najavljuju druge zakonske izmene. Ipak, premijerov ekonomski savetnik Jurij Bajec ovih dana je izjavio da seradi inareformiporezanadohodak, kojitrebadazahvati„napriličannačin” ukupandohodakgrađana.

Što se tiče izmena u oporezivanju potrošnje, PDV se neće povećavati ali će, kako saznajemo, do proleća biti preispitana lista proizvoda koji su na nižoj stopi, jer nas je EU nedavno upozorila da je čak 60 odsto prehrambene robe oporezovano po nižim tarifama.



Dinkić:Nismo radili procenu štete zbog novog gripa

Prema njegovim rečima, Ministarstvo ekonomije nije pravilo procene o tome koliku će štetu srpska privreda pretpeti zbog novog gripa

"Mi nismo pravili takve procene. Nadamo se da će efekti biti na nivou posledica sezonskog gripa", kazao je Dinkić na predstavljanju konkursa "Blic preduzetnik 2009".

Predsednik Privredne komore Beograd Milan Janković kazao je danas nakon seminara o funkcionisanju privrede u uslovima pandemije novog gripa da će privreda Srbije zbog novog gripa doći u nezavidnu
situaciju ako ne bude saradnje države, privrednika i sindikata, ali je naveo da još ne može da se proceni veličina moguće ekonomske štete.

Prema njegovim rečima, još nije jasno ni ko će podneti teret ukoliko 40 odsto radno sposobne populacije, koliko se očekuje da će tokom osam nedelja odsustvovati sa posla, ne bude moglo da obavlja svoje obaveze.

"Država nema slobodnih sredstava kao neke druge zemlje", kazao je on i podsetio da je budžetska situacija loša, da privredna ne može da se dodatno optereti, odnosno da nije dovoljno konkurentna i
finansijski sposobna da krene u nove proizvodne procese.

Dodao je i da će "punjenje penzionog i zdravstvenog fonda biti ugrozeno neispunjavanjem obaveza privrede".

Janković smatra i da će tokom epidemije doći do izražaja podeljenost privatnog i državnog sektora, jer će po njemu, radnici u privatnom sektoru teže odlučivati da izostajati sa posla, dok će se
u državnim firmamam "verovatno pojaviti veliki broj bolovanja".

Rukovodilac Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Nevenka Žakula kazala je da velika javna preduzeća dva meseca rade na stvaranju akcionih planova za rad u uslovima epidemije novog gripa.

Objasnila je da ni u jednoj firmi istovremeno neće biti 40 odsto obolelih od novog gripa, ali je nužno da se naprave akcioni planovi kako bi se utvrdilo koji su to poslovi od vitalnog značaja za
funkcionisanje preduzeća, odnosno obezbedio rezervni kadar.

"Najbitnije je da su koraci preduzeti blagovremeno", ocenila je ona i dodala da je već "oko 20 javnih preduzeća sa teritorije Beograda uradilo te planove" i dostavilo ih nadleznim institucijama.



Smanjeno poverenje u globalnu ekonomiju

Poverenje u svetsku ekonomiju opalo je u novembru, budući da su akcije centralnih banaka za napuštanje pojedinih stimulativnih mera podstakle zabrinutost za jačinu oporavka, pokazali su rezultati istraživanja agencije Blumberg, sprovedenog na šest kontinenata

Blumbergov Indeks globalnog poverenja snižen je na 60,3 poena, sa 61,7 poena u oktobru. Taj indeks je premašio 50 poena četvrti mesec uzastopce, što znači da u svetu postoji više optimista nego pesimista.

U američkoj ekonomiji, koja je najveća na svetu, indeks poverenja je ovog meseca opao na 46,9 poena, na najniži nivo od jula, sa 48,8 poena u oktobru.

Poverenje u zapadnoj Evropi je, pak, poraslo na 47,7 poena, sa 44 poena prošlog meseca.

Indeks je najviše povećan u Nemačkoj - na 62,5, sa 50 poena, nakon što je vlada te zemlje, koja uliva 85 milijardi evra (127 milijardi dolara) u stimulisanje privrednog rasta, prošlog meseca najavila rast ekonomije od oko 1,2 odsto u 2010, posle slabljenja od pet procenata u ovoj godini.

Ispitanici u Španiji su ostali najveći pesimisti u Evropi, s obzirom na to da je zemlja i dalje u recesiji, uz rast stope nezaposlenosti na 20 odsto. Španski indeks poverenja je opao na 17,7 poena, sa 10 poena u oktobru.

Najveći pad poverenja među svim zemljama koje su učestvovale u istraživanju zabeležen je u Japanu - na 29,9, sa 38,8 poena.



"Carnex" na tržištu Rusije - proizvodi od mesa u moskovskj regiji
Kompanija "Carnex" počela je izvoz svojih proizvoda na tržište Ruske Federacije. Jetrena pašteta, čajna pašteta, pašteta sa povrćem, pašteta sa šunkom i mesni narezak proizvodi su koji će se naći na policama maloprodajnih objekata u Moskvi, moskovskoj regiji i unutrašnjosti Rusije.

"Od momenta kada je otvorena mogućnost da srpski proizvođači, posebno prehrambena industrija, mogu izvoziti svoje proizvode bez plaćanja carine, shodno Sporazumu o slobodnoj trgovini Srbije i Ruske Federacije, napori kompanije "Carnex" bili su usmereni ka pronalaženju partnera na ovom tržištu", navedeno je u saopštenju kompanije.

Paralelno sa tim procesom, "Carnex" je u svoj sistem upravljanja kvalitetom, osim sertifikata ISO 9001:2000 i HACCP o bezbednosti proizvedene hrane, uvrstio i higijensko sanitarni sertifikat i GOST R sertifikat. Ovi sertifikati predstavljaju važeći sistem kvaliteta i uslov su za izvoz i plasman proizvoda na tržište Ruske Federacije.

- Predrasude da se u Rusiji može prodati sve bez obzira na kvalitet su odavno razbijene. U periodu ekonomske izolacije Srbija je izgubila dosta na ruskom tržištu. Mesto koje su imale kompanije iz Srbije zauzele su firme iz drugih zemalja. Danas je stopa rasta i razvoja ekonomije Ruske Federacije jedna od najvećih u svetu. Zaključili smo da je Rusija zemlja u kojoj vlada visoki stepen konkurencije i konkurentske borbe, ali istovremeno predstavlja veoma pogodno područje za razvoj poslovanja. Kompanija "Carnex" je duži vremenski period proučavala tržište Rusije, tražila potencijalne partnere a rezultat svih aktivnosti je postignut dogovor o distribuciji naših proizvoda sa kompanijom koja na tom tržištu posluje već više od 16 godina – izjavila je Branka Dulović, zamenik generalnog direktora za komercijalne poslove "Carnex".

Proces dobijanja GOST R sertifikata za tržište Belorusije je u toku, što predstavlja otvaranje vrata novog velikog tržišta i još jednu razvojnu šansu i mogućnost za ekspanziju izvoza u predstojećem periodu.


Imenovan novi Upravni odbor Metals banke
Skupština akcionara Metals banke imenovala je danas (12. novembra 2009. godine) na vanrednoj sednici novi petočlani Upravni odbor, što je jedan od formalnih uslova za ukidanje prinudne uprave u toj banci.

Kako se navodi u saopštenju, u petočlanom Upravnom odboru banke su Ljiljana Sredojev (predsednica), Ivan Ferko, Stevan Šogorov, Kristijan Oto-Noj (Christian Otto-Neu) i Đulio Baseđo (Guilio Baseggio) iz kompanije DDOR Novi Sad.

Narodna banka je u oktobru 2008. godine uvela prinudnu upravu u Metals banci iz Novog Sada zbog lošeg finansijskog stanja prouzrokovanog krizom likvidnosti, koja je pogoršana u vreme dok se banka nalazila pod korektivnim merama centralne banke.

Metals banka je polovinom jula dokapitalizovana novom emisijom 668.100 akcija po ceni od 5.500 dinara po komadu, a sve akcije su prodate unapred poznatim kupcima, Autonomnoj pokrajini Vojvodini i osiguravajućem društvo DDOR "Novi Sad".

To je pomoglo da se pokrije gubitak od četiri milijarde dinara koji je bio jedan od glavnih razloga uvođenja prinudne uprave.

Autonomna pokrajina Vojvodina je kroz dokapitalizaciju stekla većinsko vlasništvo u Metals banci od 61,9%, a DDOR je zadržao 10% učešća u kapitalu banke.

Prilikom nedavne rasprave o Predlogu statuta Vojvodine više puta se pominjalo da će Vojvodina dobiti razvojnu banku.

Prinudni upravnik Srđan Petrović je u jednom intervjuu rekao da bi za Metals banku bilo najbolje da se spoji s Fondom za razvoj Vojvodine i postane razvojna banka Vojvodine. Slične najave u više navrata iznosili su i pokrajinski funkcioneri, uključujući i predsednika Izršnog veća Bojana Pajtića.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta