Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Više od 40 firmi čeka da „uđe“ u „Fijat“
U "Fijatov" automobil "punto", koji se već osam meseci proizvodi u Kragujevcu, počela je ugradnja delova koje prave kompanije iz Srbije. Među isporučiocima delova kojih u "puntu" ima više od 1.000, prvi su svoje mesto našli "Trajal" iz Kruševca i "Promotor Irva" iz Kragujevca. Prvi prave automobilske gume, a drugi dizalice koje ulaze u komplet alata koji se isporučuje uz svako kupljeno vozilo.

Kako je za "Blic" izjavio predsednik Automobilskog klastera Srbija Igor Vijatov "na listi preduzeća koja su na korak do ulaska u grupu "Fijatovih" dobavljača delova ima više od 40 firmi iz Srbije, od kojih je 20 članica ovog klastera".
- Najveće izglede da započnu isporuku delova za "Fijat" imaju za sada "TPV Šumadija" iz Kragujevca koja pravi zaptivače za motore, a kupila je mašine za proizvodnju manjih odrezaka od lima koji će se ugrađivati u karoseriju. Tu je i proizvođač elektromotora jednosmerne struje iz Surdulice, koji služe za rad brisača i podizanje bočnih stakala. "Tigar tehnička guma" iz Pirota je već ušao u proceduru, a uz njega i fabrika akumulatora iz Sombora kao i livnica iz Kikinde - kaže Igor Vijatov.
Planira se, kako saznajemo u menadžmentu "Fijat automobili Srbija", da tokom naredne godine više od 20 preduzeća iz Srbije uđe na spisak dobavljača delova za "Fijatova" vozila.
Prema rečima Aleksandra Ljubića, predsednika UO grupe "Zastava vozila" i savetnika ministra za ekonomiju, potrebno je da se ispune mnogi uslovi da bi neko postao dobavljač "Fijata", i da bi dobio sertifikat.
- Nisu u igri samo proizvođači delova jer "Fijat" ima potrebe i za drugim uslugama. Zato imamo već tri kompanije koje ovoj velikoj kompaniji isporučuju druge proizvode koji se koriste u industriji automobila, a nisu delovi koji se ugrađuju u automobil. Tako je sertifikat kao dobavljač dobila firma koja pravi palete od metala, na kojima se prevoze delovi. Koliko je uspešna, jasno je kada se zna da se njeni proizvodi koriste čak i u Poljskoj, gde je trenutno jedna od najmodernijih "Fijatovih" fabrika - kaže Ljubić i dodaje da Italijani ne gledaju samo kvalitet proizvoda, već i cenu, celokupnu organizaciju posla u firmi i sprovođenje zaštite na radu.
Za ulazak domaćih kompanija na listu dobavljača su presudne dve stavke - likvidnost firme koja se proverava u periodu od nekoliko poslednjih godina, kao i poštovanje ISO standarda koji je propisan za automobilsku industriju.

Konferencija menadžera
Da sve svetske kompanije ozbiljno računaju na proizvođače automobilskih delova iz Srbije, potvrđuje i to što će se u Beogradu, 26. novembra, održati konferencija dela organizacije Ujedinjenih nacija koji se bavi industrijskim razvojem, a u kojoj će učestvovati menadžeri „Fijata“ i „Folksvagena“.


Gubici pojeli kapital
Listu najvećih gubitaša srpske industrije predvode „Petrohemija” i „Zastava automobili”
Industrija - veliki gubici

Gubitaš, bez premca, među velikim srpskim industrijskim preduzećima je firma„Zastava automobili”. Mada neslavnu listu, skrojenu potekućem manjku 2008 (poslednjoj godini za koju su sačinjeni završni računi), predvodi pančevačka HIP „Petrohemija” sa lanjskim minusom od sto miliona evra (99,6 miliona) i mada je kragujevački proizvođač automobila prošlu godinu završio sa manjkom od 78,6 miliona evra, on je rekorder zbog „minulog rada”. Na svojim plećima nosi najveći gubitaški teret – kumulirani, godinama nagomilavani gubitak od 347,8 miliona evra.

Na crnoj listise nalazi još jedan pančevački gubitaš– HIP „Azotara” – sa 34,8 miliona evratekućeg i 46,5 miliona evra kumuliranog gubitka. U prvoj „desetorci” su i Metanolsko-sirćetnikombinat iz Kikinde i „Zastava oružje”,koji su prošle godine podelili četvrto i peto mesto sa po 21,9 miliona evra minusa,stim što je kumulirani manjak kragujevačkihoružara (57,9 miliona evra)četiri-pet puta manji od nagomilanih gubitaka kikindske fabrike,koji su narasli na 191,9 miliona evra.

Nevolja nije mnogo manja ni u kruševačkom „14. oktobru”, šestoplasiranom na listi 110 velikih industrijskih preduzeća gubitaša,koji ima 20,2 miliona evratekućeg, odnosno ukupno 42 miliona kumuliranog gubitka.

Za razliku od pobrojanih firmi, u čiji krug ulaze i jagodinski „Kablovi” (sa 13,3, odnosno 61,4 miliona evra gubitaka), a koje uz pomoć države prolaze kroz čistilište zvano restukturisanje, subotički ATB „Sever” ni privatizacija nije uspela da izvuče iz gubitaških voda. Prošlogodišnji gubitak tefirme je 15,4 miliona evra,a ukupni, nagomilan prethodnihgodina je 64,2 miliona.U gubicima je i privatizovano „Vranje” koje je prošlu godinu završilo sa 12,3 miliona evra, podigavši svoj kumulirani gubitak na 57 miliona i „Kolubara metal” iz Vreoca sa 11,7 miliona evra tekućeg i 14,5 miliona kumuliranog gubitka.

Prvih desetsa liste 110velikih industrijskih preduzeća koja su poslovala nerentabilno u 2009. godini, zajedno su u 2008. uknjižila 329,8 miliona evra manjakai krivci su za više od polovine (51,4 odsto) ukupnog gubitka svih velikih firmi srpske industrije koje su negativno poslovale. Oni knjiže i 41,2 procenta kumuliranih gubitaka 110 velikih industrijskih gubitaša (milijardu od ukupno 2,4 milijarde evra).

– Broj velikih industrijskih gubitaša od 2002. godine smanjen je za 132 preduzeća (sa 242 na 110), broj zaposlenih u gubitašima je prepolovljen (sa 157.106 na 73.348). Međutim, gubitak koji su iskazala ta nerentabilna preduzeća ima dominantni uticaj na visinu gubitka industrije i u 2002 (65,9 odsto) i u 2008. godini (51,3 procenta).U 2008. godini 110 velikih industrijskih gubitaša iskazalo je gubitak od 641,6 miliona evra, odnosno 279,8 miliona više nego 242 velika gubitaša 2002. godine. Kumulirani gubitak povećan je sa 1,4 milijarde evra u 2002. na 2,4 milijarde u 2008. godini.

Visoki kumulirani gubici uticali su na smanjenje vrednosti kapitala. Bez kapitala posluju ukupno 42 industrijska preduzeća, čiji gubici premašuju njihov kapital za 850,8 miliona evra. Primera radi, kapital„Zastava automobila”, 14. oktobra, DIV-a i „Severa” potpuno se istopio i njihov gubitak veći je od vrednosti njihovog kapitala za 398,2 miliona evra.

Osnovni generatori nerentabilnog poslovanja industrije jesu velika preduzeća u procesu restrukturisanja (36), stečaja ili likvidacije, ali i privatizovana privredna društva (46), kod kojih još nisu ispoljeni pozitivni efekti promene vlasničke strukture kapitala. Da privatizacija sama po sebi ne predstavlja rešenje dugoročnih razvojnih problema, pokazuje i nerentabilno poslovanje velikih industrijskih preduzeća privatizovanih nakon sprovedenog procesa restrukturisanja. Bez obzira na smanjenje broja zaposlenih i priliv svežeg kapitala (ugovorene investicije 74,8 milijardi evra), ova preduzeća ne samo da nisu uspela da u 2008. godini izađu iz zone gubitka, već svoju poslovnu aktivnost zasnivaju na pozajmljenim sredstvima uz visoke kumulirane gubitke, navodi se u analizi Republičkog zavoda za razvoj pod nazivom „Veliki industrijski gubitaši 2008”.

Koliko će efekti mera koje država ove godine preduzima na restrukturisanju velikih gubitaša, kako bi ih oslobodila dela dugova i viška zaposlenih, popraviti sliku u završnim računima za 2009. ostaje da se vidi.


Od dobitaša do gubitaša

Na listi 110 velikih industrijskih preduzeća gubitaša uglavnom su stari znanci: osim deset pobrojanih, tu su i RTB „Bor”, „Zastava kamioni”, IMT, IMR, „21. maj” Rakovica, IKL, „Novkabel”, „Magnohrom”, „Krušik”, „Jumko”, „Hipol” i...

Međutim, ima i novajlija. Među gubitašima na najnovijoj listi našli su se i „Nestle ajs krim”, fabrika „Umka”, „Holding Bane” iz Sombora, „Polet” iz Bečeja, „Big bul”, „Trajal”, leskovačko „Zdravlje”, „Potisje” iz Kanjiže, „Rumaguma”, „Fruvita” i „BN bos”. Neki od njih su do prošle godine bili na listama sto najuspešnijih kompanija, a kikindska „Livnica” čak i šampion. Na sam vrh liste po ostvarenojneto dobiti popela se sredinom ove decenije. One godine kada ju je uoči privatizacije, njen bivši direktor, a tada ministar privrede, „očistio” od dugovanja državi. Ali tako „štelovan” uspeh bio je kratkog daha.

Nekoliko godina zaredom na listi gubitaša je i subotički „Freš end ko”. Od privatne firme u usponu i jednog od najpoznatijih proizvođača bezalkoholnih pića u zemlji, postao je jedan o najvećih gubitaša sa kumuliranim gubitkom koji je dostigao 69,2 miliona evra.


Opasan intervencionizam
Nelogični PDV. – Privatizacija javnih preduzeća jača tržište kapitala

Srpsko tržište kapitala je još nedovoljno likvidno i duboko, transparentnost kompanija investitore ne lišava briga, a neke kompanije sve češće napuštaju berzu, izjavila je juče direktorka Beogradske berze Gordana Dostanić u beogradskom hotelu „Kontinental” na početku osme međunarodne konferencije Beogradske berze.

Ona je ocenila da je opredelivši se za važeći model privatizacije, država propustila priliku za stvaranje snažnog domaćeg tržišta kapitala. Ali, te propuste ona bi mogla da ispravi u postupku dalje vlasničke transformacije, pre svega sadašnjih javnih preduzeća.

Pored domaćih i stručnjaka iz regiona, na ovom dvodnevnom skupu učestvuju eksperti za berzansko poslovanje i finansijska tržišta iz Svetske banke, Komisije za hartije od vrednosti SAD, Evropske klimatske berze, Bečke berze, Rajfajzen centrobanke iz Beča, Hipo-Alpe Adrija banke iz Klagenfurta, Rojtersa, Evropske komisije...

Šef delegacije Evropske komisije u Srbiji Vensan Dežer naglasio je da je Komisija u svom najnovijem izveštaju o napretku Srbije u pridruživanju EU konstatovala negativne trendove na berzi, kao i neophodnost da vlada sprovede neophodne reforme zakona koji se odnose na rad finansijskog sektora. Po njegovom uverenju, Berza je dosad bila u funkciji promene vlasništva i koncentracije kapitala, umesto da postane instrument razvoja ekonomije zemlje, na kojoj bi se najjeftiniji kapital prikupljao u procesu inicijalne javne ponude.

Vršilac dužnosti direktora misije USAID Džim Stajn ukazao je na to da je za snažniji razvoj tržišta kapitala u Srbiji potrebno ojačati Komisiju za hartije od vrednosti, poboljšati ponudu i asortiman dužničkih hartija od vrednosti i smanjiti transakcione troškove.

„Vlada mora da sprovede regulatorne reforme, ukine barijere i poboljša konkurentnost Srbije, što bi bio snažan i nedvosmislen signal da je otvorena za investitore i za integraciju u EU”, naglasio je Stajn.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Đorđe Đukić ocenio je da u narednoj godini neće doći do značajnijeg pojeftinjenja novca, odnosno do velikog pada kamatnih stopa. Po njegovim rečima, sve analize pokazuju da su, bez obzira na kretanje euribora, kao i na smanjivanje referentne kamatne stope Narodne banke, kamate banaka i dalje visoke. To je posledica kontinuiranog povećanja kreditnog rizika i sve većeg zaduživanja i stvaranja dužničkog lanca među pravnim i povezanim licima. Po njegovom uverenju, postoji opasnost po održivost spoljnog duga Srbije, jer je potreban godišnji rast BDP-a od pet odsto kako bi se dug na vreme servisirao i vraćao.

Vodeći ekonomista Svetske banke u grupi za nezavisne ocene Dušan Vujović ocenio je da treba očekivati državni intervencionizam u Srbiji i u narednoj godini, ali je naglasio da bi vlada trebalo da bude oprezna posežući za administrativnim merama kako ne bi izazvala socijalne probleme u zemlji. Ekonomska kriza treba da bude iskorišćena za preispitivanje nekih opšteprihvaćenih fiskalnih mehanizama, smatra Vujović, koji je upozorio na to da se tek sada u najrazvijenijim zemljama na Zapadu otkriva da neki vidovi potrošnje utiču na fiskalnu ekspanziju.

Govoreći o intervencionizmu, Vujović je naveo da država pokazuje ambicije u sferi kapitalnih investicija, ali bi trebalo da realno proceni validnost projekata, kako se ne bi stvarale „političke fabrike”.

„Ne započinjati ono što ne može da se završi”, poruka je ovog uglednog ekonomiste.

On je upozorio i na pojačanu aktivnost države u fiskalnoj politici, pri čemu bi administracija trebalo da vodi računa da ne izazove socijalne probleme koji bi usporili razvoj.

Kao primer nelogičnosti u oporezivanju koje je u Srbiji na snazi, on je naveo sistem naplate poreza na dodatu vrednost (PDV) na fakturisanu a ne na naplaćenu robu, pri čemu izgovor za ovakve namete ne može da bude to što država nema para za pokriće deficita.


U 2010. rast BDP-a Srbije 1,5 odsto
Beograd -- Premijer Srbije Mirko Cvetković kaže da se u 2010. godini može očekivati rast BDP-a od 1,5 odsto, poboljšanje životnog standarda gradjana i nastavak reformi.

"Da bismo to ostvarili postigli smo dogovor sa MMF-om i radi se na budžetu za 2010. godinu koji će ubrzo biti razmatran na Vladi Srbije", kazao je Cvetković. u uvodnom izlaganju na predstavljanju "Bele knjige" Saveta stranih investitora.

Prema njegovim rečima, konsolidovani deficit budžeta je četiri odsto, a na nivou republičkog budžeta iznosiće 104 milijarde dinara odnosno 3,5 odsto.

Premijer je napomenuo da će do kraja ove godine deficit budžeta biti manji od četiri odsto BDP, koliko je planirano na početku budžetske godine.

On je precizirao da će pad BDP do kraja ove godine iznositi manje od tri odsto, što je bolji rezultat od očekivanog pada od 4,5 odsto, i naveo podatak da se, na primer, u Rumuniji očekuje pad BDP od oko 8,6 odsto, u Hrvatskoj 5,2 odsto, Madjarskoj 6,7 odsto, Češkoj 4,3 odsto, Slovačkoj 4,7 odsto, a da je u pribaltičkim zemljama pad još veći.

"Nismo zadovoljni padom od tri odsto, ali u poredjenju s drugima možemo reći da su mere dale rezultate", kaže on.

Premijer je posebno ukazao na nesumnjive efekte mera Vlade Srbije, u ciliju oblažaavnje negativnih efekata svetske krize, navodeći da Srbija u 2009. godini već ima vraćeno poverenje u bankarski sistem relativno nisku inflaciju i stabilan kurs dinara, zajhvaljujući i deviznim rezervama, koje u sada oko 9,7 milijardi evra.

U realnom sektoru, Vlada Srbije subvencionirala je kamate na kredite da bi preduzeća došla do jeftinijih kredita za likvidnost i na taj način je povećana domaha tražnja, bez čega nema oporavka privrede, podsetio je Cvetković.

Vlada je subvencionisala kupovinu opreme, trajnih potrošnih dobara i stanova, uz podsticanje zapošljavanja i dodatni socijalni program kako bi se poboljšao materijalni položaj zaposlenih, čak i u privatizovanim preduzećima.

Cvetković je naveo da će vlada naredne godine preduzeti tri koraka, a to su povećanje efikasnosti u javnom sektoru, reforma u javnim preduzećima i razvoj infrastrukture, naročito Koridora 10.

Prema njegovoj oceni, u naredne godine može se očekivati poboljšanje životnog standarda gradjana, rast proizvodnje,

Predstavnicima stranih investitora premijer Cvetković je poručio da se Vlada na srednji rok opredelila za reformu javnog sektora i da je ušla u reformu javnih preduzeća, posebno onih koja najslabije posluju, kao što su Železnice Srbije ili Jat ervejz.

On je izrazio nadu da će "Bela knjiga" Vladi Srbije dati dodatne ideje u kom pravcu treba raditi.


Veliki deficit u razmeni sa Turskom
Beograd -- U 2008. godini ostvaren je obim robne razmene Srbije i Turske od 476,7 miliona dolara, dok je deficit na srpskoj strani iznosio 386,5 miliona dolara.

Prema podacima Privredne komore Srbije, vrednost izvoza iz Srbije u Tursku za sedam meseci ove godine je 21,3 miliona dolara, a uvoza 157,5 miliona dolara.

Potpredsednica Privredne komore Srbije (PKS) Vidosava Džagić kaže da robna razmena u poslednjih osam godina beleži konstantan porast, ali uz veliki deficit na srpskoj strani.

Ona je pozvala turske privrednike da ulažu u Srbiji jer potencijali dve zemlje do sada nisu adekvatno iskorišćeni. Potpredsednica PKS je kazala i da se početkom 2010. očekuje primena Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom, što će unaprediti saradnju dve zemlje.

"Privrednicima iz Turske nudimo benefite u plasmanu svojih roba na tržišta sa kojima imamo potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, kao i sa zemljama Cefta regiona", istakla je ona i dodala da strani investitori u Srbiji imaju povlastice koje uživaju i nacionalne kompanije.

Kako je naglasila Džagićeva, Vlada Srbije investitorima koji u Srbiji ulože preko 200 miliona evra i zaposle hiljadu radnika, daje finansijsku pomoć od 25 odsto od ukupne investicije.

"Srbija i Turska mogu da unaprede saradnju u oblasti automobilske, prehrambene, tekstilne industrije, turizmu, kao i preradi drveta i proizvodnji nameštaja", rekla je Džagićeva.


Od budžeta zavisi aranžman sa MMF
Beograd -- Budžet za 2010. je ključni uslov za produženje aranžmana sa MMF-om, od kog zavisi monetarna stabilnost i kreditni rejtnig zemlje, kaže Stojan Stamenković.

„Da bi bord direktora MMF-a odobrio povlačenje sredstava potrebno je da im nedelju dana pre sednice dostavimo budžet za 2010.”, kaže Stojan Stamenković.

Urednik biltena Makroekonomske analize i trendovi dodaje da nema razloga da sumnja da će Ministarstvo finansija pripremiti potrebne predloge zakona, ali bi svakako to morali da urade jer je važna i februarska revizija i martovsko povlačenje tranše.

„Ako bi nam se desila nesreća da u Skupštini krene opstrukcija, onda ne samo da neće biti novca već bi moglo da dođe do pogoršanja našeg kreditnog rejtinga BB minus”, upozorava on.

Prema njegovim rečima za ocenu kreditnog rejtinga visina deviznih rezervi uvek je bila jedan od bitnih pokazatelja.

„Ako bismo pokarabusili odnose i pogoršali rejting, vrlo brzo bismo se suočili sa problemom visine deviznih rezervi i eksternom likvidnošću. Od 2010. dolazi serija od tri-četiri godine sa visokim stopama servisiranja duga. Ta stopa predstavlja udeo plaćanja za glavnice i kamate u izvozu. Školska granica je 25 odsto, a mi idemo na više od 50 odsto. Problem je što se država veoma brzo zadužuje”, kaže on

Stamenković ocenjuje da deficit od 4,5 odsto BDP u ovoj godini i četiri odsto u sledećoj održiv, ali da treba znati da se manjak u budžetu pokriva zaduživanjem i to, pre svega, u inostranstvu.

„Taj novac nam niko neće davati večno. Trezorski zapisi su ispočetka lepo punili budžet, ali sada možemo da dođemo u situaciju da se prodaju novi zapisi samo da bi se vratio dug za stare. Ne verujem da će biti problema s tim ako se održi interes za zapise od godinu dana dok su zapisi sa rokom dospeća od tri meseca opasni. Pitanje je sada koliko će NBS da ide naniže sa referentnom kamatnom stopom”, zaključuje on.


Inflacija u 2009. godini 7,5 odsto
Beograd -- Godišnja inflacija u Srbiji iznosiće oko 7,5 odsto, a u poslednjem tromesečju rast cena će biti oko 1,2 odsto zbog poskupljenja poljoprivrednih proizvoda.

Predstavljajući novembarskog Izveštaja o inflaciji viceguverner Narodne banke Srbije Bojan Marković ocenio je da najveći rizik za ostvarivanje projektovane inflacije predstavlja poskupljenje naftnih derivata i mogućnost ranijeg poskupljenja cigareta, planiranog za početak naredne godine.

Marković je istakao da ključni dezinflatorni faktor na srednji rok predstavlja niska domaća tražnja, pošto je investiciona aktivnost države i privrede niska, dok su zarade u javnom sektoru i penzije zamrznute.

Kurs dinara je stabilan i pored smanjenja referentne kamatne stope i povećanja dinarske likvidnosti, čemu su doprineli i uspešni pregovori sa MMF-om, a zabeležen je i blagi oporavak ekonomske aktivnosti, naveo je viceguverner.

Uzimajući u obzir sve faktore, u narednom periodu je verovatnije smanjenje referentne kamatne stope nego njeno zadržavanje na sadašnjem nivou od deset odsto, naglasio je Marković.

Rizici koji bi mogli da zaustave ublažavanje monetarne politike mogli bi da budu brži oporavak domaće tražnje od očekivanog, viši rast cena od očekivanog, bilo zbog politike države ili visokog rasta svetskih cena nafte, kao i zaustavljanje pada inflatornih očekivanja, rekao je on.

Marković je napomenuo da je u trećem tromesečju, prvi put posle godinu dana, ostvaren rast bruto domaćeg proizvoda od 4,1 odsto na godišnjem nivou, na šta je uticao rast industrijske proizvodnje zbog obnavljanja proizvodnje u "Ju Es stilu", a očekuje se da će u četvrtom tromesečju rast biti oko jedan odsto, čemu će doprineti sektor saobraćaja i preradjivačka industrija.

Pad BDP-a u ovoj godini sada se procenjuje na oko 2,8 odsto, što je niže u odnosu na prethodne projekcije, istakao je viceguverner.

Prema njegovim rečima, nastavljeno je smanjenje platnobilansne neravnoteže, pre svega zbog pada spoljnotrgovinskog deficita, tako da bi njegovo učešće u BDP-u u ovoj godini trebalo da bude 7,2 odsto, a u 2010. godini oko osam odsto.

Marković je napomenuo i da su plasmani banaka i dalje prvenstveno usmereni u hartije od vrednosti, a plasmani privredi i stanovništvu beleže skromno povećanje.

Štednja gradjana vraća se u bankarski sistem i samo u prvih 13 dana novembra povećana je za 333 miliona evra, a od početka godine porasla je za 926 miliona evra, tako da se uskoro očekuje njeno vraćanje na nivo pre krize.


Propao biznis u Boru - američki "Sajmon plasma energy" odustao od izgradnje najmodernije elektrane
Američka kompanija "Sajmon plasma energy", iz Vašingtona, koja je u Boru trebalo da izgradi najmoderniju elektranu, vrednu oko 1,2 mlrd USD, definitivno je odustala od tog posla.

Ovo je, u četvrtak (19. novembar 2009. godine), na konfenciji za novinare, izjavio Branislav Rankić (SRS), predsednik opštine Bor, uz napomenu da je do toga, kako su ga obavestili predstavnici američke kompanije, došlo zbog svetske ekonomske krize.

Prilikom obelodanjivanja namere o početku izgradnje elektrane, 12. novembra pretprošle godine, rečeno je da će, nakon izgradnje tih kapaciteta, u prvoj fazi tu posao dobiti 2.500, a kasnije - 4.000 radnika. Njihove prosečne plate, po predočenom biznis-planu američke kompanije, trebalo je da iznose oko 500 USD. Zastupnici "Sajmon plasma energy", tada su naglasili i da će ta kompanija koristiti najmoderniju "peps tehnologiju", čiji je kreator Sajmon Bernar, vlasnik američke firme.

- U roku od godinu dana biće izgrađeno 30 plazma postrojenja i elektrana, u kojim će se, po najmodernijoj tehnologiji, proizvoditi električna energija po cenama daleko nižim od standardnih načina dobijanja struje - istakao je predstavnik američke firme. - Uz to, obavezali smo se i da uklonimo sav komunali otpad sa teritorije opštine Bor.

Sajmon Bernar je učestvovao na prvom, propalom tenderu za privatizaciju RTB "Bor", ali je njegova ponuda u startu bila odbačena kao nekompletna. Pri tom, vlasnik američke kompanije nije tada želeo da odgovori na pitanja Tenderske komisije čime se njegova firma bavi, rekavši da je u pitanju "poslovna tajna".


OTP banka "Pevecu" uzima tržni centar u Beogradu
OTP banka je hrvatskoj komapniji "Pevec", koja je u teškim finansijskim teškoćama, oduzela trgovački centar u Beogradu, objavio je zagrebački "Večernji list".


Objavljen tender za drugog operatera fiksne telefonije
Republička agencija za telekomunikacije (Ratel) objavila je danas (20. novembar 2009. godine) tender za drugog operatera fiksne telefonije u Srbiji.

Kako se navodi u oglasu objavljenom u listu "Politika", pravo učešća na tenderu imaju telekomunikacione kompanije koje imaju više od milion pretplatnika telekomunikacionih usluga i koje su u 2008. godini imale prihod veći od 200 mil EUR.

Najpovoljnija ponuda biće izabrana na osnovu iznosa ponuđenog za licencu za fiksnu telefoniju, a ako budu podnete najmanje dve kvalifikovane ponude, održaće se aukcija na kojoj će početna cena biće najviši ponuđeni iznos za licencu.

Uslov za učešće na tedneru je uplata depozita ili dostavljanje bankarske garancije od 10 mil EUR, a prijave za tendersku dokumentaciju moći će da se podnesu od 30. novembra do 4. decembra, uz uplatu 25.000 dinara i 500 EUR.

Rok za dostavljanje ponuda je 12. januar 2010. godine u 12.00, a ponude će biti otvorene u prostorijama "Ratela" u Beogradu u 12.30.

Pobednik tendera biće izabran do 10. februara, a licenca che biti izdata u roku od osam dana od uplate celokupne naknade u budžet Srbije.

Licenca se izdaje na 10 godina uz mogućnost produženja za narednih 10 godina u skladu za propisima, navodi se u oglasu.

Ako pobednik na tenderu nema sedište na teritoriji Srbije, dužan je da u Srbiji osnuje kompaniju u kojoj će biti jedini vlasnik i na koju će biti preneta licenca.


"Hemofarm" gradi "svet zdravlja" - za dva meseca izvezeno 50.780kg opasnog farmaceutskog otpada
Kompanija "Hemofarm", koja se aktivno zalaže za zaštitu životne sredine, samo tokom poslednja dva meseca, u Austriju je izvezla 50.780 kg opasnog farmaceutskog otpada. Uz to, posle inspektovanja, pregleda dokumentacije sistema, obilaska nekoliko lokacija, uvida u obavljene monitoringe (merenja emisija i zagađujućih materija u otpadnim i atmosferskim vodama), te izveštaja o internim proverama i izvršenim obukama novouposlenih, ocenjivači sertifikacione kuće SGS su zaključili da je upravljanje zaštitom životne sredine "Hemofarma" potpuno usklađeno sa standardima ISO 14001;2004.

- Kao što je poznato, s obzirom na to da u Srbiji još nema postrojenja za uništavanje opasnog otpada sa dozvolom Ministarstva za zaštitu životne sredine Republike Srbije, otpad nastao u proizvodnji, razvoju, kontroli, održavanju i magacinima, "Hemofarm" godinama izvozi u Austriju. O prikupljenim, kao i izvezenim količinama opasnog otpada redovno se izveštava Ministarstvo zaštite životne sredine. Redovnim izvozom omogućuje se nesmetano preuzimanje opasnog otpada i bezbedno lagerovanje, a smanjenjem lagera smanjuje se i rizik od mogućeg akcidenta, primera radi za slučaj požara, poplave, zemljotresa i sl. - objasnio je Petar Dabić, šef Odeljenja zaštite životne sredine "Hemofarma".

On je podsetio da je vršački koncern tokom 2008. izvezao više od 60.000 kg opasnog farmnaceutskog otpada, na reciklažu predao više od 3.000 kg elektronskog otpada i saharoze a prikupio 770 tona sekundarnih sirovina.

Uz izvoz farmaceutskog otpada, "Hemofarm" daje doprinos očuvanju i unapređenju životne sredine i kontinuiranom edukacijom uposlenih te je, uz svakodnevnu permanentniu obuku, prošle godine na Intranet postavljena ekološka stranica dostupna za sve radnike lidera na domaćem farmaceutskom tržištu i najvećeg izvoznika lekova iz Srbije.

"Na čvrstim temeljima, afirmišući zdrave vrednosti, "Hemofarm" gradi "svet zdravlja", ostvaruje stalni proces unapređenja zaštite životne sredine dajući doprinos očuvanju prirode i njenih resursa.

Stoga nije iznenađenje ni nedavno priznanje koje je "Hemofarm" dobio od međunarodne konsultantsko-revizorske kompanije "Deloitte" - certifikat "Green Frog Award" za godišnji izveštaj o očuvanju okoline koji je potvrda posebnih ostvarenja u oblasti komunikacije o životnoj okolini", navedeno je u saopštenju kompanije.


Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (21.2 Mln Euro) in 6-mo T-bills, Yields Fall
BELGRADE (Serbia), November 20 (SeeNews) – Serbia’s Finance Ministry said it has sold its entire offer of 2.0 billion dinars ($31.5 million/21.2 million euro) of six-month Treasury bills at an average interest rate of 10.9%, down from 11% in last week’s auction.

The average accepted price in Thursday's auction was equal to 95% of par, the ministry said in a statement posted on its website late on Thursday.

The ministry sold 200,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each. The government securities will mature on May 20, 2010.

In the previous auction of six-month T-bills held on November 12 the ministry also sold its entire offer of 2.0 billion dinars worth of government securities.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

The next auctions of three-month, 12-month and six-month T-bills will be held on November 24, November 15, and November 26 respectively.

(1 euro = 94.4514 dinars)


Serbia To Attract $2.0 Bln in FDI This Year
BELGRADE (Serbia), November 20 (SeeNews) – Serbia will attract around $2.0 billion (1.35 billion euro) in foreign direct investment (FDI) this year, slightly down from about $2.1 billion in 2008, Economy Minister Mladjan Dinkic said on Friday.

“Since September of this year, foreign investors’ interest in Serbia has been on the rise,” Dinkic told a news conference.

The food, automotive and textile industries will account for the bulk of FDI inflows in 2009, Dinkic added.

FDI halved on the year to 900 million euro in the first seven months of 2009, the latest data from the central bank, NBS, showed.

The figure includes the 400 million euro Gazprom paid in February for a 51% stake in Serbia’s oil monopoly NIS.

The only other potential source of major FDI proceeds that Serbia was counting on by the end of this year was the sale of its largest drug maker, Galenika, local media quoted Dinkic as saying earlier.

The government in Belgrade planned to offer Galenika for sale in September with a call price of 200 million euro, government officials said earlier.

Serbia's FDI peaked in 2006 when the Balkan country attracted $4.39 billion and then fell to some $2.0 billion the next year.

($=0.6725 euro)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta