Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Gradnja „kineskog“ mosta počinje sredinom 2010.

Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić izjavio je juče da bi kineska kompanija Čajna roud and bridž korporejšn trebalo da počne izgradnju mosta preko Dunava, od Zemuna do Borče, sredinom 2010. godine. On je rekao da očekuje da u naredna dva meseca bude zaključen ugovor sa kineskom Eksim bankom o finansiranju mosta, vrednog 170 miliona evra, i ugovor o gradnji sa kineskom kompanijom


Dinkić je najavio i da će izgradnja autoputa Beograd - južni Jadran početi na proleće i pozvao kineske kompanije da učestvuju u tom projektu. U prvoj fazi gradiće se deonica od Beograda do Ljiga, čija je vrednost procenjena na 300 miliona evra, a 30 odsto tog projekta finansiraće Vlada Srbije iz budžeta, kazao je Dinkić na juče održanom trgovinsko-ekonomskom forumu Kina-Srbija. „Ukoliko Eksim banka ponudi uslove za kreditiranje kao za most Zemun-Borča raspoloženi smo da uključimo kineske kompanije u taj projekat“, kazao je on. Dinkić je rekao da postoje mogućnosti saradnje Srbije i Kine u oblasti energetike, a da se sa kineskim kompanijama već pregovara o modernizaciji Termoelektrane Kostolac i izgradnji novog bloka. Dinkić je rekao i da je Srbija zainteresovana i za saradnju u oblasti elektronike i informacionih tehnologija. Šefica kineske delegacije i pomoćnik ministra trgovine Kine Ću Hung izjavila je da je potrebno jačanje saradnje vlada Srbije i Kine i stvaranje povoljnijeg ambijenta za bilateralnu trgovinu i investicije. Prema njenim rečima, potreban je i rad na uspostavljanju ravnoteže u trgovinskoj razmeni Srbije i Kine, čija je vrednost mala. Ću Hung je navela i da su srpska preduzeća dobrodošla na kinesko tržište i da mogu da povećavaju izvoz sirovina, hemijskih proizvoda i mašina, kao i da učestvuju na sajmovima i izložbama koje se organizuju u Kini.



Obnovljena proizvodnja „punta“

Proizvodnja „punta“ u Zastavi, prekinuta zbog požara koji je 14. novembra oštetio transporter za prenos automobilskih školjki i deo pogona Montaža, obnovljena je juče. Generalni direktor Grupe Zastava vozila Zoran Radojević izjavio je da će danas ponovo startovati serijska produkcija tog automobila u improvizovanim uslovima. Radojević je naveo da su Zastavini stručnjaci uspeli da reše probleme uzrokovane nedavnim požarom. „Rešili smo problem transporta i to tako što se školjke od Lakirnice do montažnih traka u ručno prevoze kolicima“, istakao je Radojević

Automobilske školjke se ručno prevoze nekih 50-ak metara. Na ovaj način moguća je proizvodnja više desetina „punta“ dnevno. Zastavini stručnjaci najavljuju da će posledice požara najvećim delom biti sanirane do početka naredne sedmice. Radnici Goše iz Smederevske Palanke već rade na sanaciji urušenog krova, dok su zaposleni u Zastavi započeli zamenu oštećenog transportera. Zvaničan izveštaj o uzrocima i visini štete od nedavnog požara u Fabrici automobila još uvek nije predstavljen javnosti. Procena je, prema rečima Zorana Radojevića, da je u požaru pričinjena materijalna šteta od 95 miliona dinara, odnosno od oko milion evra.



Štedi se više nego ikad

Od 29. oktobra do 18. novembra ove godine banke su prikupile rekordnih 382,6 miliona evra nove devizne štednje

Uprkos ekonomskoj krizi, padu standarda i rastućoj nezaposlenosti, u Srbiji se štedi više nego ikad. Na takav zaključak navodi istraživanje portala Krediti.rs o bilansu ovogodišnje Nedelje štednje. Prema podacima Narodne banke Srbije, od 29. oktobra do 18. novembra ove godine banke su prikupile rekordnih 382,6 miliona evra nove devizne štednje, što u 2007. godini nisu uspele ni do 30. novembra, kada je maksimum iznosio 320,6 miliona evra. Poređenje sa prošlom godinom nije merodavno, jer 2008. godina predstavlja izuzetak kada je zbog efekata svetske ekonomske krize samo u oktobru povučeno 895,2 miliona evra.

Od 26. oktobra do 6. novembra građani su Unikredit banci poverili na štednju 100 miliona evra, a banka je pridobila oko 6.000 novih klijenata. Maksimum deviznih depozita stanovništva zabeležila je i Erste banka a.d. Novi Sad.

– Ovo je jasan signal da se poverenje u celokupni bankarski sistem u zemlji vratilo – rekao je Mauricio Volčić, direktor Sektora za poslove sa stanovništvom Unikredit banke, a sa njim se slaže i Jasna Terzić, članica Izvršnog odbora Erste banke a.d. Novi Sad.

Istraživanje portala Krediti.rs, u kojem je učestvovalo sedam banaka u Srbiji (Erste, Metals, Unikredit, Moskovska, Sosijete ženeral, AIK, KBC), a korišćeni su i podaci NBS, otkriva i da muškarci više štede od žena. Precizno, 54,6 odsto vlasnika štednih knjižica su muškarci, a 45,4 procenta pripada lepšem polu.

Ako navedeni podatak većini ne znači ništa novo, mnoge će iznenaditi da prosečan štediša u Srbiji oročava u banci čak 8.000 evra na godinu dana. Taj prosečan srpski štediša je oženjen i zaposlen muškarac. On ima 52,3 godine i navedenu sumu „ostavlja na stranu” da bi obezbedio dovoljno novca za period nakon odlaska u penziju.

Među štedišama je najviše starijih od 55 godina, više od 40 odsto, a najmanje štede mladi do 30 godina – oko pet odsto.



Prikaz visine oročenih deviznih sredstava povodom Svetskog dana štednjeZanimljivo je da je osnovni razlog štednje starijih od 60 godina obezbeđivanje novca unucima za buduće školovanje. Srednja generacija, od 40 do 60 godina, štedi za putovanja ili uređenje stanova i kuća. Mnogo je i onih koji nemaju ideju u šta da ulože novac, pa čuvaju „bele pare” da bi izbegli bespotrebnu potrošnju.

Rekord u apsolutnom iznosu dnevnog prirasta devizne štednje u 2009. godini, prema najnovijim podacima Narodne banke Srbije, zabeležen je 6. novembra, kada je položeno 108,8 miliona evra devizne štednje kod svih banaka u Srbiji. Rekord dnevnog prirasta devizne štednje u 2007. beleži se takođe 6. novembra, ali je manji za više od 20 miliona evra u odnosu na ovu godinu – 86,2 miliona evra, dok je u 2008. rekordni dan zabeležen 29. aprila – 15,8 miliona evra položene devizne štednje.

Prema daljim navodima NBS, prosečan dnevni prirast devizne štednje u ovoj godini u „nedeljama štednje” iznosi 25,5 miliona evra, a u 2007. godini iznosio je 6,1 milion, dok je u 2008. za celu godinu bio negativan 0,5 miliona, pri čemu je došlo do potiranja pozitivnog efekta prosečnog dnevnog prirasta devizne štednje za prvih devet meseci od 4,4 miliona.

Iz NBS takođe navode da banke još beleže značajniji priliv štednih uloga, zato što su neke produžile „nedelju štednje”, u kojoj se nude više kamate i druge pogodnosti.

U ovogodišnjoj Nedelji štednje građanima je posebno bila atraktivna štednja sa isplatom kamate unapred, jer su građani na taj način, kako obrazlažu u bankama, nastojali da izbegnu oporezivanje kamate na štednju koja treba da počne iduće godine. Kako je najavljeno, od početka 2010. kamata na devizne štedne uloge biće oporezovana sa 10 odsto, umesto 20, koliko je država uzimala do početka ove godine.

I ovogodišnja Nedelja štednje, iako po kamatnim stopama manje atraktivna od prošlogodišnje, svrstala je Srbiju u zemlje sa najvišim kamatnim stopama na oročene depozite u Evropi. Za oročenja na 12 meseci važile su kamate između sedam i 8,5 odsto, uz mogućnost da se kamata podigne unapred. Banke većine zemalja u okruženju nude kamatne stope između dva i šest procenata.



Top 300: NIS najveći, Telekom najuspešniji

Naftna industrija Srbije, s prihodom u 2008. od gotovo 305 milijardi dinara, 3,7 milijardi evra, prva je na listi najvećih domaćih preduzeća u godišnjoj ediciji Top 300 najvećih preduzeća Srbije, koju svake godine izdaje Ekonom:east Media Group


Drugi na listi, sa 148,5 milijardi dinara prihoda, je Delta holding, koji je u odnosu na listu za 2007. prestigao sada trećerangirani EPS, 146 milijardi dinara, saopšteno je na dodeli priznanja kompanijama.

Prvi put su se na listi ove godine našli i Putevi Srbije i East Point Holdings.

Deset najvećih preduzeća u Srbiji ima 35,2 odsto udela u prihodima 300 najvećih kompanija u Srbiji, istakao je Milan Ćulibrk, generalni direktor EMG-a.

Za ediciju Top 300 ove godine analizirani su 20 sektora i grupacija konglomerata. Ćulibrk je rekao da je po visini ostvarenih prihoda po sektorima energetika na prvom mestu, a da slede trgovina na veliko, sektor hrane i pića i trgovina na malo.

Uz agregatnu listu i rang-liste po sektorima, kompanije su analizirane i po drugim parametrima.

Najveću dobit iz poslovanja pre amortizacije (EBITDA), 43,3 milijardi dinara, ostvario je Telekom Srbija, koji je prvi i po dobiti pre oporezivanja (EBT), 9,5 milijardi dinara. Po EBITDA-marži prvo mesto zauzima kompanija ACRO s maržom od 88,4 odsto, dok je po rastu poslovnih prihoda lider za 2008. kompanija DELVEL-PRO s rastom od 516,7 odsto u odnosu na 2007.

Marko Mićanović iz kompanije Altis, stručnog konsultanta edicije, istakao je da će biti zanimljivo videti ediciju za 2009, u kojoj će biti vidljivi efekti krize.

"Ove godine prvi put smo uzimali u obzir i kriterijum neto duga, odnosno zaduženosti kompanija", rekao je Mićanović i dodao da su u 2008. kompanije povećale zaduženost 30 odsto u odnosu na 2007.

Ćulibrk je dodao da srpska privreda neće imati održiv razvoj sve dok promet makar 10 kompanija u Srbiji ne bude veći od milijardu dolara.

Vladimir Lučić iz Telekoma Srbija istakao je da su procene da će ta kompanija 2009. završiti s rastom prihoda od šest odsto i dobiti od oko 18 odsto.

Dragan Filipović, direktor Delta Maxija, lidera u sektoru maloprodaje, najavio je na dodeli priznanja otvaranje nekoliko objekata u naredne tri godine. "To znači nove police za našu privredu, nova radna mesta, plate, novu potrošnju", kaže Filipović.



NIS adopts auditing reports
BELGRADE -- Serbian Oil Industry (NIS) managing board on Monday confirmed that the company had losses of RSD 8bn in 2008.

The losses will be covered from the budget, said member of the board Dušan Petrović.

Two credible auditing firms calculated that instead of the reported RSD 2bn profit, NIS in fact lost RSD 8bn (some EUR 85mn) before 51 percent of the previously state-owned company was sold to Russia's Gazprom in early 2009.

Petrović told B92 that a decision on how to cover the losses will be made in the first half of next year, but that he was convinced the money would come from the state budget.

"The citizens have no reason to worry because I am convinced that as soon as in 2010, NIS will make progress and a serious profit," said he.


Moskovska banka počela sa odobravanjem potrošačkih i gotovinskih kredita
Moskovska banka Beograd od juče (23. novembar 2009. godine) je u svoju ponudu stanovništvu uvrstila potrošačke i gotovinske kredite, koje će građani moći da koriste po atraktivnim uslovima. Posebne pogodnosti banka je pripremila za klijente koji rade u firmama koje imaju potpisan ugovor o prenosu zarada sa Moskovskom bankom, kao i klijente koji kod njih primaju platu.

Krediti u dinarima biće odobravani na rok do 12 meseci, bez učešća, sa maksimalnim iznosom kredita do 450.000 dinara, a kamatna stopa kretaće se od 19% za potrošačke, odnosno 19,5% za gotovinske kredite. Krediti sa valutnom klauzulom u evrima biće odobravani na rok do 36 meseci, pri čemu je maksimalni iznos kredita 10.000 EUR, a kamatna stopa kod kredita indeksiranih u evrima je od 16% za potrošačke i 16,5% za gotovinske kredite.


Menicama veća moć - NBS ponudila rešenja za pomoć firmama u blokadi
Izmene Zakona o platnom prometu mogle bi početkom naredne godine iz blokade da izvuku veliki broj firmi. Narodna banka Srbije radi na izmenama tog Zakona, na osnovu kojih bi se uveo javni registar menica i ovlašćenja, jer su postojeći problemi sa menicama počeli da ugrožavaju normalno poslovanje. Ako nova zakonska rešenja početkom naredne godine počnu striktno da se primenjuju, iz blokade će, zbog nenaplativih dugova, izaći mnoga preduzeća.

Popunjena i overena menica kao garancija naplate često nema nikavog dejstva, jer njeno puštanje kao garancije ne znači i naplatu. Oko sedamnaest i po hiljada firmi u Srbiji je blokirano jer menice, sa svim potpisima i pečatima, jednostavno nisu naplative. Glavni nedostatak postojećeg zakona je to što račun firme može da blokira i neko kome ta firma duguje 1.000 dinara, i zbog te sume da ugrozi poslovanje svim ostalim kompanijama.

- Izmenom zakona prinudna naplata će se vršiti na osnovu visine potraživanja, što znači - veći dug - brža naplata - kažu u Narodnoj banci Srbije.

- Novina je i uvođenje javnog registra menica, a one koje ne budu u tom registru neće ni moći da se prinudno naplate.

Bankari

Bankari kažu da primaju menicu kao garanciju naplate duga, ali samo kao blaže sredstvo obezbeđenja, upravo zato što je snaga naplate po osnovu menice sada mala. Oni očekuju i znatno kraći rok naplate potraživanja po osnovu menica. U praksi, ako sredstava na računu klijenata ima, onda naplata ide veoma brzo, ali ako nema i ako je račun u blokadi, onda se primenjuje izvršni postupak i u praksi se pokazuje da taj postupak traje relativno dugo - dve godine i duže od toga.


NBS: Record foreign currency savings
BELGRADE -- Foreign currency savings in Serbia reached a record amount of EUR 5.74bn, which is the same level as in September 2008, the central bank (NBS) stated.

According to the National Bank of Serbia, in the last quarter of the year, clients acted in fear of the economic crisis to withdraw foreign currency in the amount of EUR 965mn from banks, which spelled an end to several years of growth in the hard currency savings sector.

“During this year, there was a constant growth in foreign currency savings, and this year's record of EUR 392mn coming in, which was reached during the 'week and month of saving' [campaign], gives us a basis for an optimistic prognosis that the growth trend will continue and that domestic currency savings will play a large role as a source for financing the balances of the banking sector,” the NBS stated.

The central bank stated that the trust of citizens in the banking sector was contributed to by its, including securing timely payments to all those who decided to withdraw their money at the end of 2008, acting under the influence of a "negative psychosis" that had been created.

“With the measures of other state institutions which stimulated savings in 2009, starting with the increase in insurance deposits from EUR 3,000 to 50,000, to the temporary abolishment of taxes on income from foreign currency savings interest rates, the return of savings to banks and their further increase have definitely contributed to the liquidity and stability of the banking sector, which suffered in the time of the crisis,” the NBS concluded.


Serbia's Tigar Buys UK Boots Brand Century, Danish Rubber Co Bilgutex for Undisclosed Sum
BELGRADE (Serbia), November 24 (SeeNews) - Serbian blue-chip rubber and chemicals group Tigar said it has acquired U.K. protective boots brand Century and Danish rubber company Bilgutex.

The acquisition costs were not disclosed.

The deal for the Century brand with U.K.-based rubber boots maker Hunter also covers relevant technology and trade contracts, Tigar said in a statement made available to SeeNews late on Monday.

The purchase of Bilgutex also entails the transfer of related equipment, production technology and manufacturing certificates, the statement said.

The two acquisitions are part of Tigar's plan to pull out of pneumatic tyre production, Belgrade-based news broadcaster b92 (www.b92.net) reported on Monday, quoting Tigar CEO Dragan Nikolic as saying.

Tigar Corporation said in January 2008 it would gradually exit its tyres unit, Tigar Tyres, by 2010, selling its 30% stake to French tyre manufacturer Michelin who, at the time, was a 70% shareholder.

Tigar (www.tigar.co.rs) opened a 17.6 million euro ($26.3 million) rubber boots factory last year in the southern town of Pirot where it is based. Earlier this month, it also opened a 6.0 million euro rubber factoryin the same location.

No trading data on Tigar shares was available by 1236 on the website of the Belgrade bourse on Tuesday. The company's shares closed down 3.73% at 775 dinars ($12.3/8.2 euro) on Monday.

(1 euro=94.4120 Serbian dinars)


Croatia, Slovenia, Serbia Q3 Combined PC Sales Volume Falls 22.7% Y/Y - IDC Adriatics
ZAGREB (Croatia), November 24 (SeeNews) - The combined sales of personal computers (PCs) in Croatia, Slovenia and Serbia fell 22.7% on the year to 202,585 units in the third quarter of 2009, market intelligence and advisory company IDC Adriatics said on Tuesday.

A total of 62,971 PCs were sold in Croatia in the third quarter of 2009, down 28.3% on the year, with Business slowing across all segments - desktops, laptops and x86 servers, the company said in a statement posted on its website (www.idc-adriatics.com).

The desktop segment was hardest hit, shrinking by 41.1% on the year to 22,016 units. Laptop sales were down 18.7% to 39,238 units while sales of x86 servers fell 20.7% from a year earlier to 1,787 units.

HP continues to lead the Croatian PC market in terms of volume, followed by Acer and M San Grupa.

IDC said PC sales in Slovenia fell 20.6% on the year to 49,884 units in the third quarter of 2009.

Desktops posted a 9.8% year-on-year drop to 23,924 units while the laptop segment fell 27.9% to 24,895 units, IDC said.

Laptops have a 50% share of the PC market in Slovenia with desktops at 48% and x86 servers accounting for the balance.

HP has the biggest market share in Slovenia, followed by Lenovo and DTK.

Third-quarter PC sales in Serbia fell 19.9% on the year to 89,370 units.

Vendors moved 53,911 desktops, 19.1% less than a year earlier, as well as 34,696 laptops and 763 x86 servers, down 38.3% on the year.

Desktop sales account for 60% of the Serbian PC market while laptops have a 39% share.

HP is the biggest vendor in terms of volume in Serbia, followed by MSI and ComTrade.


Chinese Truck Maker Dongfeng To Produce Trucks in Serbia - Serbian Govt
BELGRADE (Serbia), November 24 (SeeNews) – Serbia's government said its truck and bus maker Korporacija Fabrika Automobila Priboj (FAP) has signed a cooperation agreement with Chinese auto maker Dongfeng for the production of four truck models at the Serbian plant.

FAP, which is wholly-owned by the state, must be upgraded before the Chinese partner starts to assemble trucks there, Economy Minister Mladjan Dinkic said in a statement posted on the government’s web site late on Monday.

He added that the Serbian government will provide up to 1.0 million euro for the upgrades.

Dongfeng and FAP plan to produce 51% of the truck parts in Serbia and export the assembled trucks to markets with which Serbia has free trade agreements, Dinkic said in the statement, adding that the first truck assembly may be expected as early as next year.

A Serbian government tender for the sale of 86.5% of FAP failed in May because the sole bidder, Ukrainian bus maker Lvivsky Avtobusni Zavody (LAZ), failed to meet the tender requirements.

The company, set up in 1952, manufactures trucks and special purpose motor vehicles. It ended 2008 with a net profit of 142 million dinars ($2.2 million/1.5 million euro), compared to a net loss of 4.4 million dinars a year earlier, data from the country’s Business registry showed.

Dongfeng Motor Corporation (www.dfmc.com.cn), formerly named Second Automobile Works Co., produces passenger vehicles, commercial vehicles, engines, auto parts and components, and equipment.

(1 euro=94.4120 Serbian dinars)


Turkish Airlines, Russia's Aeroflot Eye Strategic Partnership with Serbia's JAT Airways
BELGRADE (Serbia), November 24 (SeeNews) – Turkish Airlines and Russia's Aeroflot are interested in a strategic partnership with Serbia’s troubled flag carrier JAT Airways, Belgrade-based broadcaster b92 reported on Tuesday.

Instead of reaching into their pockets, the two airlines envisage a partnership where they will help JAT expand its fleet, b92 (www.b92.net) quoted unnamed sources as saying.

The partnership would be modelled after the format employed by Turkish Airlines in a deal for a 49% stake in the air carrier of Bosnia’s Muslim-Croat Federation, BH Airlines, signed in late 2008, b92 said.

Under the terms of the deal, the Turkish company undertook to invest 5.0 million euro ($7.5 million) in leasing a Boeing 737 aircraft for the BH Airlines fleet as well as secure a second aircraft later on.

Jat Airways currently owns 16 aircraft for the transport of passengers and cargo on domestic and international lines: ten Boeing 737-300s, one Boeing 737-400 and five ATR 72-200s, according to data from the carrier's website (www.jat.com).

In April, local media reported that the average age of the fleet is 20 years.

On Monday, Belgrade-based daily Blic (www.blic.rs) reported that Greece's Marfin Investment Group (MIG) was interested in buying JAT Airways.

Serbia is seeking a strategic partner or some other turnaround option for loss-making JAT Airways, Infrastructure Minister Milutin Mrkonjic said last month.

The government in Belgrade has set up a working group to sort out the privatisation of the flag carrier.

A tender for the sale of 51% of JAT Airways at a call price of 51 million euro failed last year as no bidders turned up. The Serbian government has said JAT will remain state-owned until the company can attract a financially sound bid.

JAT Airways, which aims to turn to profit in 2011, posted an 18.7% annual drop in the number of passengers it carried through September to 744,300, the Association of European Airlines said earlier this month.

($=0.669 euro)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta