Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dugovi ugrožavaju investicije u istočnoj Evropi

Zemlje istočne i centralne Evrope, čije vrednosne hartije izražene u dolarima bi ove godine trebalo da donesu ukupan profit od 50 odsto, počinju zbog rastućih dugova da gube poziciju najpovoljnijeg regiona za investiranje na Starom kontinentu, tvrde finansijski analitičari, a prenosi agencija Blumberg

Svet se izvlači iz ponora, ali istočna Evropa još treba da smanji postojeće visoke dugove i biće potrebno duže vreme da se oslobodi dužničkog bremena - ocenio je ekspert Tim Haf iz kalifornijske kompanije "Pasifik investment menadžment", filijale nemačke osiguravajuće kuće "Alijans".

Haf smatra da su pojedini investitori verovatno potcenili mogućnost slabljenja hartija od vrednosti i novčanih jedinica u regionu centralne i istočne Evrope.

Slovačka, Poljska, Bugarska i Češka bile su, prema oceni stručnjaka, među sedam zemalja sa najvećim porastom kreditnih rizika. Narastajući javni deficit primorao je neke članice Evropske unije iz istočne Evrope, uključujući Poljsku i Letoniju, da odlože rokove za uvođenje evra. Rumunija i Mađarska su morale da skrešu budžetske troškove kako bi ispunile zahteve za dobijanje zajmova od po 20 milijardi evra (30 milijardi dolara) za finansiranje svojih deficita tekućih plaćanja i budžeta.

Istočnoevropske članice EU su pre 20 godina napustile socijalizam i prihvatile praksu slobodnog tržišta sa ambicijama da dostignu životni standard zapadnih zemalja, što je u proteklom razdoblju dovelo do dvocifrenog jačanja njihovih privreda, navodi Blumberg. Zemlje istočne Evrope sada, međutim, zavise od spoljne finansijske pomoći u ukupnoj vrednosti od 100 milijardi dolara. Uglavnom je reč o zajmovima od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke.

Evropska komisija procenjuje da će javni dug Mađarske premašiti 75 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje u naredne tri godine, dok će isti dug Poljske narasti na 61 odsto BDP-a u 2011. Komisija je budžetski deficit Letonije projektovala na 12,3 odsto BDP-a u 2010, a Poljske na 7,5 odsto od ostvarenog BDP-a u idućoj godini.

- Malo je verovatno da se privredni rast tih zemalja oporavi do nivoa koji je beležen pre izbijanja globalne finansijske krize - ocenio je glavni ekonomista za Evropu, Bliski istok i Afriku u Dojče banci u Londonu Arend Kaptejn.



Rekordna devizna štednja - 5,7 milijardi evra

Devizna štednja u Srbiji dostigla je rekordni iznos od 5,74 milijarde evra, kakav je bio u septembru 2008. godine, objavila je Narodna banka Srbije (NBS)

U poslednjem kvartalu prošle godine građani su, uplašeni globalnom finansijskom krizom, iz banaka povukli devizne uloge ukupne vrednosti 965 miliona evra, čime je bio prekinut višegodišnji rast devizne štednje.

- Tokom ove godine devizna štednja je imala stalni rast, a rekordni ovogodišnji priliv devizne štednje od 392 miliona evra, ostvaren u nedelji, odnosno mesecu štednje, daje osnova za optimističku prognozu da će se trend rasta nastaviti i da će domaća štednja igrati sve bitniju ulogu kao izvor finansiranja u bilansima bankarskog sektora - navedeno je u saopštenju NBS.

Centralna banka je ocenila da su ponovnom jačanju poverenja građana u bankarski sektor doprinele njene mere i aktivnosti, uključujući i one kojima je obezbeđena blagovremena isplata svih štediša koji su krajem prošle godine, pod uticajem stvorene psihoze, odlučili da privremeno podignu svoje uloge.

- Uz mere drugih državnih organa kojima je stimulisana štednja tokom 2009. godine, počev od povećanja iznosa osiguranih depozita sa 3.000 na 50.000 evra do privremenog ukidanja poreza na prihod od kamate od devizne štednje, povratku štednje u banke i njenom daljem rastu svakako je u najvećoj meri doprinela likvidnost i stabilnost bankarskog sektora, potvrđena upravo u vreme krize - istakla je NBS.



Nesklad na finansijskom tržištu SAD nije opasan
Sadašnji nesklad na finansijskom tržištu SAD, koji se ogleda u nultom prihodu na vladine obveznice i rastućem dobitku na akcije, nije opasan i ne bi trebalo da gurne najveću svetsku ekonomiju u krizu nalik na onu koja se dogodila uoči početka Drugog svetskog rata, ističe agencija Blumberg pozivajući se na mišljenje stručnjaka

Eksperti navode da postojeća neravnoteža na finansijskom tržištu SAD ne predstavlja opasnost i stoga što čelnik američkih Federalnih rezervi (Fed) Ben Bernanki zna kako da izbegne zamku u koju su upali kreatori kreditno-monetarne politike krajem tridesetih godina prošlog veka.

U toku 1939. u SAD je, naime, započeo period trogodišnjeg slabljenja vrednosti akcija koje su u tom razdoblju opale za 34 odsto, nakon što je Fed prerano povećao troškove kreditiranja kako bi sprečio inflaciju, podsetila je agencija Blumberg. Sada je, prema mišljenju investitora, situacija drugačija i niko ne očekuje da Bernanki, koji tvrdi da zna sve o Velikoj depresiji, poveća osnovnu kamatnu stopu Feda pre trećeg kvartala 2010, a možda i nakon tog perioda ukoliko kretanja na tržištu to budu zahtevala.

Investitori u akcije u međuvremenu ukazuju da je najgore već prošlo i da će niski troškovi kreditiranja, uz 12 biliona vredne fiskalne i monetarne stimulanse, podstaći rast zarada.

- Pitanje je šta nameravate da učinite s novcem - ukazao je profesor Univerziteta Kalifornija u San Dijegu Džejms Hamilton i dodao da uopšte nije kontradiktorno to što je prinos na kratkoročne hartije od vrednosti veoma nizak i što istovremeno ljudi nastoje da kupuju akcije, čije su cene uvećane od marta u proseku za 50 do 60 odsto.
Bernanki, koji je još od perioda diplomiranja na Tehnološkom institutu u Masačusetsu proučavao uzroke Velike depresije, rekao je polovinom ovog meseca da "nije očigledno" da su cene aktiva u SAD u raskoraku s njihovim osnovnim vrednostima.

Izuzetno je teško oceniti da li je cena neke aktive u skladu s njenom fundamentalnom vrednošću. U svakom slučaju, ne smatram da sada u američkom finansijskom sistemu postoje bilo kakvi veliki poremećaji - ukazao je Bernanki.

Blumberg podseća da vrednosti akcija obično rastu pre nego što centralne banke povećaju svoje kamatne stope jer tržišta prvo predvide ekonomsko jačanje. Ekonomisti koje je anketirala agencija Blumberg prognoziraju da će američki kreatori monetarne politike zadržati ključnu kamatnu stopu u rasponu od nule do 0,25 odsto do trećeg kvartala 2010. Fed će podići referentnu kamatu na 0,5 odsto do završetka trećeg kvartala iduće godine i dalje na jedan procenat do kraja 2010, pokazali su rezultati tog ispitivanja. Analitičari takođe smatraju da će američka bazna kamata biti povećana na 1,13 odsto u prvom tromesečju 2011.

- Jasno je da postoji prostor za jačanje tržišta akcija - ukazao je finansijski stručnjak u kompaniji "Sekjuriti global investors" u Njujorku Mark Bronco.

Izgledi za rast cena deonica su povećani nakon što je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prošle sedmice udvostručila svoju projekciju rasta u vodećim razvijenim ekonomijama u idućoj godini, zahvaljujući Kini čija ekonomija predvodi globalni privredni oporavak. Ekonomije 30 članica OECD-a će prema toj prognozi ojačati za 1,9 odsto u 2010, što je osetno više od procene koju je ta organizacija, sa sedištem u Parizu, dala u junu.
 
Povratak velikih banaka 

Igrajući krupno na akcije, robu i egzotične finansijske proizvode, velike američke banke izveštavaju o profitima za treći kvartal i istovremeno vraćaju milijarde koje im je država ubacila u kase da bi ih spasla. Zarada od dividendi gomila se u ministarstvu finansija SAD, otplata zaduženja ide pre rokova, mada poreski obveznici neće povratiti celu sumu mamutske infuzije vlade u finansijski sektor.

Od 250 milijardi dolara koje je vlada izdvojila za pomoć bankama, potrošeno je 205 milijardi i ministarstvo finansija najavljuje kraj programa. Banke su već vratile 71 milijardu državi i platile skoro sedam milijardi kamata. Ipak, infuzija u banke bi na kraju mogla da košta poreske obveznike oko 14 milijardi dolara jer, mada banke vraćaju pare, neće sve preživeti.

Početkom meseca propala je banka San Francisko, a pre dve sedmice kreditor malih preduzeća, grupacija CIT koja je od države dobila 2,3 milijarde, zatražila je zaštitu u bankrotstvu, sa malim izgledima da će vratiti dug. Kad se tome dodaju pare ubačene u auto-industriju, osiguravajućeg džina AIG i 50 milijardi za program hipotekarne pomoći, neke procene kažu da će američkim poreskim obveznicima ostati račun od ukupno 155 milijardi dolara.


Očekuje se povećanje kreditne aktivnosti

Kreditna aktivnost u Srbiji sa izlaskom iz ekonomske krize će se povećavati, ali cene kredita teško će se vratiti na nivo na kome su bile pre krize, izjavio je juče viceguverner Narodne banke Srbije Bojan Marković. Marković je na skupu u organizaciji magazina Bankar istakao da se može očekivati sporiji rast kreditne aktivnosti, nego u proteklih šest godina

On je napomenuo da je realni rast kreditne aktivnosti u Srbiji od 2003. do 2009. godine u proseku bio oko 33 odsto godišnje, pri čemu su krediti privredi rasli po stopi od 17 odsto godišnje, a krediti stanovništvu čak 49 odsto godišnje. Prema rečima Markovića, verovatnije je da će NBS u narednom periodu smanjivati referentnu kamatnu stopu, nego da će ona biti zadržana na sadašnjem nivou od 10 odsto. Predsednik Izvršnog odbora Erste banke Slavko Carić naglasio je da je nizak nivo kreditne aktivnosti, usled ekonomske krize, u Srbiji već dostigao dno, tako da se sada kreće naviše, što je već primetno u bankama.



Iduća godina najgora za privredu

Privrednici u Srbiji veruju da će iduća godina biti najgora za domaću privredu, kaže Milan Knežević iz Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika

“Prispeva nam na naplatu 450 miliona evra subvencionisanih kredita.Građani treba da vrate 900 miliona evra, devet milijardi evra iznose kros-border krediti.Svako svakom duguje. I još kao šlag na tort dolaze i dugovi države”, kaže on.

Knežević smatra da su izjave političara o većem privrednom rastu sledeće godine preterane, zbog velikog broja preduzeća koja su u blokadi jer ne uspevaju da izmire svoje obaveze.

“To su kurtoazne izjave političara i jednog dela privrednika koji idu na jedrima monopola. Ne sumnjam da će Delta dobro raditi ili njima slični. Sektor malih i srednjih preduzeća koji zapošljava 56 procenata ukupno zaposlenih, a učestvuje u punjenju budžeta 57 odsto, je u teškom položaju“, navodi on i dodaje da„ako bi se principijelno proveo stečaj u svim preduzećima koja su u blokadi mogli bi smo da zaključimo da sektor srpske privrede uopšte i ne postoji”.

Direktor Ekonomist medija grupe Milan Ćulibrk kaže da je problem nelikvidnosti počeo da jača sredinom godine i da banke sve više izbegavaju blokadu računa preduzeća kao sistem naplate.

“Banke su shvatile da to ne vodi ničemu i da na taj način ne mogu da naplate svoj dug, pa ni deo potraživanja. Sada se to radi mnogo obazrivije. Formiraju se klubovi poverilaca koji preuzimaju rukovođenje firmama i nastoji se da se kroz poslovanje ostvari što veći procenat povraćaja firme koja je zapala u takve probleme”, objašnjava on.

Guverner Narodne banke Radovan Jelašić kaže da su ove godine domaće banke godine povećale su obim kredita privredi, koja je zajmovima pokušala da reši problem nelikvidnosti.

On objašnjava da imamo povećanje prinudne naplate i dodaje da je primećeno da „određeni broj banaka kod dužnika koji ima više jemaca blokadu unosi nekoliko puta i za dužnika i za jemce. To nije u skladu sa zakonom. Zbog toga je došlo do znatnog povećanja nenaplaćivanja duga, pre svega putem prinudne naplate”.

Jelašić kaže i da je u vreme ekonomske krize potrebno da kompanije pokažu veću odgovornost i prema zaposlenima i prema društvu. On je kazao da je neodgovorno poslovanje određenih kompanija otežalo ekonomsku krizu i zato je sada potrebna još veća društvena odgovornost da bi se ta kriza lakše prebrodila.

Prema njegovoj oceni, značaj društveno odgovornog poslovanja prepoznaje sve veći broj kompanija i institucija u Srbiji, koje se uključuju u brojne društveno korisne akcije, u kojima nije presudan novac, nego dobra volja i želja da se nekom pomogne.



Italian Low-cost Airline Wind Jet To Launch Regular Flights from Serbia's Nis to Italy's Bologna
BELGRADE (Serbia), November 25 (SeeNews) – Italian low-cost airline Wind Jet will launch regular flights from Serbia’s southern town of Nis to Italy's Bologna, a Belgrade-based broadcaster reported on Wednesday.

“During the winter flight season, airplanes from Nis to Bologna will fly on Fridays while during the summer flight season Wind Jet airplanes will fly on Fridays and Mondays,” b92 ( www.b92.net) quoted Nis's Mayor Milos Simonovic as saying. The first flight will be launched on December 25.

The carrier will operate the flights from the Konstantin Veliki airport in Nis. The city has invested about 1.0 million euro ($1.5 million) into the airport and any further investments will be directed towards launching new routes, Simonovic said.

He added that he plans to hold talks with officials from Montenegro Airlines about setting up new routes to France and Germany.

The number of foreign airlines eying flights from Nis has gone up since Serbia's flag carrier JAT Airways dropped its Nis-Zurich route from the winter schedule, Konstantin Veliki's Director Dragan Bugarinovic has said.

Swedish low-cost carrier MCA Airlines is also slated to launch flights to Nis in December this year, b92 reported last month. Its route to Sweden is set to include a stop-over at one airport in Germany.

The arrival of no-frills companies in Nis is made possible by this year’s ratification of the Open Sky agreement by Serbia’s parliament, as well as by an official document from JAT Airways saying that it "does not have the capacity to boost its routes to Nis," Simonovic said last month.

Serbia began blinking on the radar of many airlines, including low-cost carriers from Austria, Russia, Hungary, Spain and the UK, after the European Parliament earlier this month approved a resolution that recommends lifting short-term visas for Serbian citizens travelling to European Union member states. The new visa rules are expected to take effect on December 19.

Earlier, local media quoted the head of the Civil Aviation Directorate, Nebojsa Starcevic, as saying that Serbia will grant licences to all EU-based airlines seeking to open routes to any of the Balkan state's airports.

($=0.6648 euro)


ComTrade records the highest revenue among IT companies in Serbia
BELGRADE (Serbie), Nov 25, 3009 -- (InPR) -- According to consolidated balance account, ComTrade Group realized 222.5 million € of revenue in 2008, a 28% increase compared to 2007, and ranked 27th on the Economist’s traditional summary list of „TOP 300 largest enterprises in Serbia“.

In the Information technology sector, ComTrade kept its leading position far ahead of other Serbian IT companies on that list, with revenue greater than 20% of entire Serbian IT market.

In 2008, ComTrade Group became the largest IT company in this part of Europe through acquisition of Slovenian-based Hermes SoftLab.

Rankings in the „TOP 300“ publication for Serbia were conducted by EMG (Economist Media Group) in cooperation with consulting company Altis Capital.


Austria's Gebruder Weiss Buys More Than 75% of Serbian Freight Forwarder Eurocargo
BELGRADE (Serbia), November 25 (SeeNews) – Austrian carrier and logistics company Gebruder Weiss (GW) said it has bought a stake of more than a 75% in Serbia-based international freight forwarder Eurocargo from Hamburg transporter D-Eckhard Niedermann for an undisclosed amount.

"By taking a majority holding in Eurocargo, we are not only strengthening our local and regional organisation, we are also sending a clear signal that we are consistently pursuing our strategy in order to position GW in the long term as a superb provider of logistics solutions in Central and Eastern Europe,” GW's CEO Wolfgang Niessner said in a statement posted on the company’s website.

The residual shares remain in the possession of existing shareholder and managing director Dragan Simovic, the statement said.

"Serbia is a hub and pivotal point in the Balkan region and this purchase is another important step in GW's expansion in south-east Europe," the company's regional manager Erich Schafer said in the statement.

The official merger of the two companies is scheduled for January 1, 2010.

Eurocargo, which employs about 100, posted 9.3 million dinars ($148,456/98,472 euro) in 2008 net loss, compared to a net profit of 3.0 million dinars in 2007, data from Serbia’s Business registry showed. It reported a turnover of some 7.5 million euro ($11.3 million) for last year.

Eurocargo operates sites in Dobanovci, close to the capital Belgrade, and Leskovac, in the south, as well as customs offices on the borders with Hungary and Croatia, GE said.

(1 euro-94.4435 Serbian dinars)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta