Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tržište lekova u Srbiji pet puta veće nego 2002.

Ministar zdravlja Tomica Milosavljević ocenio je da je farmaceutsko tržište u Srbiji danas pet puta veće nego pre sedam godina, da stalno raste i razvija se

Farmaceutska industrija u Srbiji treba da prati standarde koji se odnose na usavršavanje i proizvodnju lekova, kao i na proizvodnju vakcina - rekao je Milosavljević na Trećoj godišnjoj konferenciji "Tržište farmaceutskih proizvoda u Srbiji" u beogradskom hotelu "Hajat".

Ministar je ocenio da upravo brzina razvoja i proizvodnje lekova omogućava zdravstvenim sistemima da za manje novca kupuju najbolje lekove i tako na najbolji način pomognu pacijentima.

- Razvoj lekova menja prognoze lekara, produžava život, poboljšava kvalitet života i sveukupno doprinosi zadovoljstvu svim činilaca zdravstvenog sistema - kazao je Milosavljević i dodao da, upravo zbog značaja farmakologije, od najranijih dana njenog razvoja, apoteke nikada neće biti samo prodavnice u kojima se kupuju lekovi.

Ministar je i ovom prilikom istakao značaj vakcinacije u borbi protiv novog gripa tipa A (H1N1) i rekao da je vakcinacija najznačajniji način borbe protiv problema sa kojim se suočava cela planeta. Vakcinacijom se značajno smanjuje broj smrtnih ishoda i težih oblika obolevanja, rekao je Milosavljević i dodao da se njome štiti nacionalna infrastruktura.

- Ekonomija Srbije biće u potpunosti očuvana ako se vakciniše dve trećine stanovništva - ocenio je on i dodao da građani vakcinacijom štite sebe, svoje najbliže, ali i sve one sa kojima dolaze u kontakt, a koji spadaju u neku od rizičnih grupa.

Na trećoj godišnjoj konferenciji okupilo se oko 100 predstavnika različitih farmaceutskih kompanija i institucija zdravstvenog sistema koji će učestvovati u dva velika panela. Prvi panel posvećen je tržištu farmaceutskih proizvoda, a na njemu će biti reči o globalnim trendovima, samom tržištu, regulatornim okvirima u Srbiji, kao i mogućnostima razvoja te industrije u toku približavanja Srbije EU. Na drugom panelu biće razmatran marketing farmaceutskih kompanija, odnosno debatovano o tome da li je marketing leka alat za osvajanje tržišta ili kanal za korupcije, a biće reči i o pozitivnoj listi lekova, odnosima etike između lekara i proizvođača lekova, kao i drugim aspektima ove teme.



Još 100 miliona za stambene kredite

Vlada Srbije odlučila je da izdvoji dodatnih 100 miliona dinara za subvencionisane stambene kredite u ovoj godini, objavljeno je na internet sajtu Vlade

Izmenom Uredbe o merama podrške građevinskoj industriji kroz subvencionisanje kamatne stope za stambene kredite i dugoročno stambeno kreditiranje u 2009. godini, sredstva za tu namenu iznosiće 550 miliona dinara. Vlada Srbije je Uredbom, usvojenom na sednici 17. septembra, predvidela 450 miliona za tu namenu.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić je krajem septembra izjavio da za subvencionisane stambene kredite do kraja godine nije potrebno više od 450 miliona dinara, jer trenutno na tržištu Srbije nema više od 3.000 do 4.000 novoizgrađenih ili stanova u izgradnji.



Dogodine milijarda evra kredita privredi i građanima

Država će više stimulisati odobravanje dinarskih kredita i zajmova privredi za investicije, najavio Mlađan Dinkić. – Narodna banka priprema olakšice za banke

Kada je reč o kreditiranju građana i privrede, srpski bankari su izgleda optimizam „prepisali” od potpredsednika vlade i ministra ekonomije Mlađana Dinkića. Tako se bar činilo na jučerašnjem forumu u Narodnoj banci Srbije posvećenom kreditiranju i planovima vlade za sledeću godinu.

Bankari su kreatorima monetarne i fiskalne politike uputili sitne zamerke koje se odnose na osiguranje kredita, ali i jasniju evidenciju hipoteka na subvencionisane stambene zajmove. Oni su takođe najavili više kredita građanima i privredi, ističući da je najgore prošlo, da je bankarski sektor stabilan i da su kriznu godinu pregurali mnogo bolje nego što se bilo ko od njih nadao.

Kako je najavio ministar ekonomijeMlađan Dinkić, vlada će dogodine više stimulisati odobravanje dinarskih kredita, ali će se akcenat staviti na subvencionisane zajmove preduzećima namenjene za investicije.

– Politika vlade biće da se raznim podsticajima iskoristi višak likvidnosti u bankama, odnosno da se taj novca usmeri u privredu – objasnio je Dinkić i dodao da će sledeće godine iz budžeta biti izdvojeno milijardu evra za kredite građanima i privredi.

Od toga je 860 miliona evra namenjeno za likvidnost privrede, dok će preostalih 140 miliona evra biti „upumpano” u potrošačke kredite.

Kako je istakao Aleksandar Jović, direktor Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, dosad je plasirano 26 miliona evra ovakvih zajmova, za šta je država izdvojila 5,5 miliona. Očekuje se da do kraja sledeće godine bude odobreno 3.000 subvencionisanih stambenih kredita u ukupnom iznosu od 200 miliona evra.

Guverner Radovan Jelašić je najavio dalju relaksaciju monetarne politike, što za bankare znači da mogu da očekuju niz olakšica u 2010. godini. Početkom sledeće godine Srbija će polako izaći i iz Bečkog sporazuma, koji je banke obavezivao da zadrže isti nivo kreditiranja. Prema guvernerovim rečima, nema više potrebe da se bankari na taj način ograničavaju, jer veliki broj banaka inače planira povećanje kreditne aktivnosti.



MMF uvećava NSZ na 600 milijardi dolara

Međunarodni monetarni fond (MMF) povećaće program kreditne podrške zemljama najviše pogođenim ekonomskom krizom za 100 milijardi na 600 milijardi dolara, objavljeno je na sajtu te međunarodne finansijske organizacije

Odluka o povećanju sredstava za davanje finansijske pomoći najugroženijim članicama Fonda objavljena je u vašingtonskom sedištu MMF-a, gde su se čelnici te globalne organizacije sastali s predstavnicima novih 13 zemalja koje su izrazile želju da koriste zajmove Fonda.

U saopštenju je navedeno da MMF namerava da, uvećanjem sredstava u programu "Novi sporazum za zajmove" (NSZ), poveća efikasnost i elastičnost finansijske pomoći koja obuhvata razne kreditne sporazume između Fonda i zemalja korisnika sredstava. Program pomoći MMF-a ugroženim zemljama sada koristi 26 država, ali bi uskoro njihov broj mogao da se uveća na 39.

Izvršni direktor MMF-a Dominik Štros Kan ocenio je da ostvareni dogovor o povećanju sume iz koje se dodeljuju zajmovi u okviru NSZ-a za najugroženije zemlje sveta predstavlja važan korak u pravcu rešavanja tekuće krize i daljeg jačanja međunarodnog finansijskog sistema.

Konačna odluka o povećanju sredstava MMF-a, a u okviru NSZ-a, trebalo bi da bude usvojena do kraja godine, na sastanku Saveta direktora Fonda.

Usled teških posledica koje je globalna finansijsko-ekonomska kriza imala na stanje zdravlja mnogih privreda, na samitu Grupe 20 najrazvijenijih zemalja (G20), održanom 24. i 25. septembra u američkom gradu Pitsburgu, predloženo je da se NSZ uveća tri puta u odnosu na prvobitno planiranih 250 milijardi dolara. Tokom prethodnog samita G 20, 3. aprila u Londonu, politički prvaci "dvadesetorice" su se saglasili da se program NSZ udvostruči na pola biliona dolara, ali se ubrzo pokazalo da ni ta suma neće biti dovoljna, jer je broj zemalja koje su ove godine tražile hitnu i obilnu kreditnu podršku MMF-a naglo povećan.



Govt. to approve budget "this or next week"
BELGRADE -- A state secretary with the Finance Ministry says the government "should approve the draft law of the 2010 budget by the end of or the beginning of next week".

Slobodan Ilić said that some changes in the next year's budget would be made in terms of certain tax rates, which, according to him, were “more or less expected” but were not of significance to the tax reform, as the property tax for example.

Attending a forum in Belgrade dedicated to the plans for 2010 of the Serbian government and the National bank of Serbia, the state secretary expressed his belief that the economic crisis was behind the country and that the recovery of Serbian economy would take place in 2010.

Serbian media quoted last week that, among other taxes, the tax on savings interest would be reintroduced to the 2010 budget, but that it would be reduced from 20 percent to 10, while the tax on mobile telecommunications would remain the same, which is 10 percent.


Italian Consortium Eyes Thermal Water Exploitation in Serbia
An Italian consortium is interested in exploiting three thermal water springs in south Serbia, Belgrade-based news provider EMportal reported.

Representatives of the consortium, comprising industrial automation solutions provider Cosvic and automatic machines producer Icaro, signed on Wednesday an agreement with officials of the municipalities where the thermal springs are located, which implies the consortium plans to invest in renewable energy resources using the springs, EMportal (www.emportal.rs) reported late on Wednesday without disclosing the size of the planned investment.

The thermal springs are located in the municipalities of Vranje, Bujanovac and Medvedja, EMportal reported.

Attracting Italian investors for this project will not be difficult because the three health resorts have a large thermal water potential, EMportal quoted the president of Cosvic’s managing board, Pedro Ceccarelli, as saying.

“The companies would post a profit while the people and the businesses would get cheap heating,” Ceccarelli said.

($=0.6639 euro)


Parafiran Nacrt ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između Srbije i Austrije
Nacrt ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između Srbije i Austrije potpisan je 19. novembra, posle dugotrajnih pregovora i uz angažovanje ministarstava finansija Srbije i Austrije, Privredne komore Austrije kao i Trgovinskog odeljenje pri Ambasadi Austrije.

Posle izrade svih jezičkih verzija i okončanju pravnih procedura, sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja trebalo bi da stupi na snagu 2011. godine, rečeno je "eKapiji" u Trgovinskom odeljenju Ambasade Austrije.

Prihvaćena stopa poreza po odbitku je 10%, a banke Österreichische Kontrollbank i razvojna banka Entwicklungsbank su izuzete od oporezivanja.

U slučaju da Republika Srbija promeni Sporazum sa bilo kojom članicom Evropske unije u pogledu izmene poreza po odbitku, Austrija će početi nove pregovore sa Srbijom.

Kada su u pitanju dažbine po osovnu licence Republike Srbije u pogledu Sporazuma predviđa se izdatak 10% po osnovu licence. Ipak je dogovoreno da za softver (copyright) sledi porez po odbitku u visini od 5%.

Penzije i slične prihode oporezivaće ona država gde je vršena uplata penzije.

Republika Srbija nedavno je zaključila Sporazume o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa Španijom, Danskom i Irskom, a predviđen je porez po odbitku u visini od 10%.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta