Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Revizija budžeta - nezakonito trošenje para

Izveštaj otkriva nepravilnosti u korišćenju državnih para – nabavka benzina bez ugovora, „naduvane” prekovremene sate, milijarde nepovratnih pozajmica i milionske nabavke bez zaključenih ugovora...

Generalni državni revizor Radoslav Sretenović predao je juče izveštaj o reviziji budžeta za 2008. godinu (Foto D. Ćirkov) Gotovo svi zaposleni u Republičkoj direkciji za imovinu, njih oko 80, radili su prošle godine prekovremeno svakog meseca i uknjižili ukupno 22.352 sata mimo redovnog posla. To je poreske obveznike koštalo 7.972.000 dinara. Šta su radili, kada i po čijem nalogu, to ni državni revizori nisu mogli da ustanove.

Možda su danonoćno čuvali državnu imovinu, bio je prvi šaljivi komentar novinara nakon objavljivanja tih podataka.

Međutim, to zasigurno nije izvor tolikih prekovremenih sati. Jer, i revizori su potvrdili problem o kome se godinama govori u javnosti: da Republička direkcija za imovinu nema centralni registar, potpunu i ažurnu evidenciju o stanju državne imovine. Istina, ne samo svojom krivicom, već i zbog toga što oni koji tu imovinu koriste ne dostavljaju zakonom propisane podatke.

Ovo je samo jedan i za razumevanje običnom svetu jednostavan primer, od mnogo slučajeva nezakonitog trošenja budžetskih sredstava evidentiranih na 160 stranica prvog izveštaja o finansijskoj reviziji budžeta za 2008. godinu, koji je juče Radoslav Sretenović, predsednik Saveta državne revizorske institucije, predao predsednici parlamenta Slavici Đukić-Dejanović i predstavio javnosti Srbije. Iako nekompletan (18 budžetskih korisnika i tek 27 odsto budžetskih sredstva), zbog ograničenih kapaciteta Državne revizorske institucije, izveštaj je, već na prvi pogled, dovoljan dokaz da sumnje javnosti da se novac poreskih obveznika ne koristi zakonito nisu bile neosnovane. A revizijom prošlogodišnjeg budžeta otkriveni su mnogi nedostaci: počev od računovodstvenog sistema, posebno u vođenju glavne knjige trezora, pa sve do kratkoročnih budžetskih obaveza i potraživanja.

Jedan od razloga, kako je konstatovao generalni državni revizor, sasvim sigurno je nepostojanje i nefunkcionisanje interne kontrole i interne revizije u većini kontrolisanih ministarstava.

Da je bilo kontrole, možda Uprava za zajedničke poslove republičkih organa ne bi, bez sprovedenog postupka javne nabavke i bez zaključenog ugovora kupila od „NIS-Jugopetrola” bonove za gorivo vredne čak 110.000.000 dinara. Istina, nije jedina. O zakon o javnim nabavkama ogrešilo se i Ministarstvo za rad i socijalna pitanja koje je sa preduzećem „Informatika”, suprotno zakonu, još 2004. sklopilo ugovor o održavanju računarske opreme vredan 2.784.000 dinara (58.000 puta 48 meseci) i po istom ugovoru prošle godine nabavljalo rezervne delove i potrošni materijal, tako da je sa računa tog ministarstva na račun pomenute firme u 2008. godini uplaćeno 1.905.000 dinara. Zakon o javnim nabavkama je kršilo i Ministarstvo zdravlja…

Revizori su kontrolom isplate po osnovu ugovora o delu zaključenim sa fizičkim licima utvrdili da su generalno ugovori zaključivani sa osobama sa kojima to nije bilo moguće iza obavljanje poslova za koje to nije bilo po zakonu (poslovi iz delokruga samog ministarstva). I, na kraju, nisu dostavljani izveštaji kao dokaz da su ti poslovi stvarno izvršeni.Kao primer navedeno jeMinistarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, koje je tako prekršilo čak tri zakona: o radu, državnim službenicima i ministarstvima.

A kako je država o svojim aktivnostima informisala javnost? Kršeći zakon, generalno bez kompletne dokumentacije na osnovu koje bi se pravdale isplate, tako da je i revizorima ostala nepoznanica da li je usluga koja je plaćena i stvarno izvršena.

Međutim, odpojedinačnihprimerakršenjazakona, veći je problem to štoračunovodstveni sistemdržave, sudeći po navedenomizveštaju,nefunkcionišekakovalja. Glavnaknjigatrezora senevodiuskladusazakonom,kojipredviđadaseunjojevidentirasvakiprometnaračunima,inesadržipodatkeoprihodimairashodimaizostalihizvoraindirektnihkorisnikabudžeta. Podaciuobrascimakojičine završniračunnisusveobuhvatniimeđusobnouporedivijernesadržesvastanjaiprometenaimovini, potraživanjima, obavezama,izvorimafinansiranja, rashodima, izdacima, prihodimaiprimanjima, jedanjeodrevizorskihnalaza.

Uprkos manjkavostima računovodstvenog sistema, više je nego očigledno da je država pozajmljivala budžetski novac, koji nije vraćen niti je iko nešto preduzeo da se ta potraživanja naplate.

Nijednapozajmica isplaćenaizbudžetaibudžetskerezervenijevraćenaurokovima predviđenim vladinimzaključkom, ali ni kasnije, ni do kraja 2008. godine. Neke su date i pre deset i više godina. Areč je o13.503.458.000 dinara.Ovapotraživanjazaisplaćenepozajmicenisuusaglašenasadužnicima,nitisupreduzetemerezanjihovunaplatu. Istislučajjeisapozajmicamaizsredstavaprivatizacijeu 2005. i 2006.godini, uukupnomiznosuod 14.969.185.000 dinara. Onoštojejoš gore,iako ranije date pozajmice nisu vraćane,istim dužnicima u međuvremenu su odobravane i isplaćivane i nove, konstatovali su revizori.

Država se nemarno odnosila i kad je reč o novcu po izdatim garancijama. U 2008. godini izdate su četiri garancije u ukupnom iznosu od 182.000.000 evra, odnosno 15.106.000.000 dinara.Iz budžeta je po osnovu izdatih garancijaisplaćenoukupno 4.591.116.000 dinara (2.797.831.000 dinara na ime otplate glavnice i 1.793.285.000dinara na ime kamate).Međutim, revizijom je utvrđeno da regresni zahtevi direktnim dužnicima po kreditima, čiji dug je izmirila Republika, nisu ispostavljeni, niti se preduzimaju zakonom predviđene mere za naplatu tih potraživanja. Regresni zahtevi nisu ispostavljeni ni za 2007. godinu.

Zakon je prošle godine kršen i prilikomzaduživanjaradi pokrića budžetskog deficita.

Kratkoročne obaveze koje iznose 36.369.255.000 dinara, najvećem delom se odnose na obaveze po osnovu pozajmica sa konsolidovanog računa trezora Republike, radi obezbeđivanja sredstava za finansiranje deficita tekuće likvidnosti budžeta Republike za 2008. godinu.

Dozvoljeni iznos pozajmice sa konsolidovanog računa, koji po propisima iznosi 60odsto dnevnog stanja salda prethodnog dana, prekoračen je u dva slučaja:30. decembra 2008. godine za 12.165.215.000 dinara i narednog dana za 2.767.240.000 dinara.

Pozajmljena sredstva nepropisno su vraćana u rokovima dužim od 30 dana, a 35.000.000.000 dinara nije vraćenodo kraja budžetske 2008. godine, što je suprotno odredbama pravilnika i zakona o javnom dugu.Dug za finansiranje deficita tekuće likvidnosti budžeta na kraju godine premašio je dozvoljeni nivo po Zakonu o javnom dugu (pet odsto ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj budžetskoj godini) za 5.014.317.000dinara, konstatovano je između ostalog u prvom izveštaju o reviziji budžeta.



Bela knjiga domaćih privrednika

Članovi Pprivredne komore Srbije zahtevaju da se program subvencionisanih kredita nastavi i dogodine, ali i ističu da je svako povećanje poreza nedopustivo. – Privrednici sugerišu osnivanje razvojne, ali i agrarne banke

Zahtevi i propitivanje: Predsednik Komore i predsednik vlade (Foto Beta) Kad bi vlada dogodine ispunila sve zahteve privrednika, dinar bi bio stabilan, povećanja poreza ne bi bilo, domaće firme bi gradile domaće mostove, puteve i pruge, a siva ekonomija bi bila smanjena. Jer, ovo su samo neki od zahteva, spakovani u svojevrsnoj domaćoj Beloj knjizi, koju su juče predstavnici Privredne komore uručili premijeru Mirku Cvetkoviću.

Kreditiranje izvoznika, ulaganje u istraživanje i razvoj, podsticaji domaćim ulagačima, a ne samo stranim investitorima, takođe se nalaze na listi sugestija. Među predloženim merama našla se i ocena i da je povećenje poreza nedopustivo, ali i zahtev da se izvoznicima produži rok za plaćanje poreza na dodatu vrednost (PDV).

Članovi Komore smatraju i da je neophodno propisati obavezu po kojoj bi korisnici budžetskih sredstva trebalo redovno da izmiruju svoje obaveze prema privredi „jer, država i javna preduzeća, kako najveći naručioci roba i usluga, ne smeju biti generator nelikvidnosti”. Rok za naplatu ne sme da bude duži od 60 dana, zahtev je koji su domaći privrednici (isto kao i strani investitori pre nekoliko dana) postavili svom najvećem dužniku.

Zauzvrat, poslovna zajednica zahteva i da se u Agenciji za privredne registre, prilikom osnivanja preduzeća, temeljno proveravaju podaci kako bi se sprečile zloupotrebe. Jer, mnogi vlasnici gašenjem firmi i osnivanjem novih kompanija pokušavaju da izbegnu nagomilane obaveze. Da bi se raspetljalo vrzino dužničko kolo, sudovi moraju biti efikasniji prilikom rešavanja dužničko-poverilačkih odnosa, dodaju privrednici.

Predstavnici domaćih preduzeća negoduju i zbog dugog čekanja za uvozne i izvozne dozvole, ali i insistiraju da država ukine porez na kapitalu dobit.

Kada je reč o monetarnoj politici i podršci banaka, članovi Privredne komore smatraju da bi program subvencionisanih kredita trebalo zadržati i sledeće godine. Njihovo naglo prekidanje, predviđa se, odložilo bi oporavak privrede koji se, inače, očekuje 2011. godine, jer bi time krediti preduzećima postali skuplji.

„Rok na koji se odobravaju zajmovi za likvidnost sa subvencionisanim kamatama trebalo bi produžiti na dve godine”, navodi se u knjizi preporuka.

A kada je o dugoročnim merama reč, privrednici sugerišu osnivanje razvojne, ali i agrarne banke. Neophodno je i da se obrazovni sistem prilagodi zahtevima privrede, kako bi se na tržištu rada zaista pojavljivali kadrovi koji su na ceni. Preduzetnici podržavaju i najavljenu reformu javnog sektora, ali naglašavaju da bi nju morala da prati i promena aktuelnog poreskog sistema.

Kada je reč o zapošljavanju, direktori srpskih preduzeća saglasni su da bi trebalo proširiti program „Prva šansa”, koji mladim ljudima omogućava da steknu radnu knjižicu.

Prvi na listi zahteva građevinara je da država plati njihove radove na infrastrukturnim projektima, jer se dešava da na naplatu čekaju po nekoliko godina. Predstavnici građevinskih firmi predalažu smanjenje poreza na dodatu vrednost na novoizgrađene stanove (18 odsto) na nivo dažbine koja se plaća na prenos apsolutnih prava (pet odsto). Obrazloženje ovog zahteva privrednici nisu naveli. Neimarske firme, takođe su zahtevale da na projektima koje finansira država iz budžeta ili kredita budu uposlene domaće, a ne strane firme. Anđelko Kovačević, potpredsednik Privredne komore, pitao je premijera da li je moguće promeniti neke od uslova na tenderima, kako bi domaći građevinari bili u prednosti u odnosu na njihove strane kolege.

– Ta sugestija može da se prihvati, ali samo u onom delu da za naše pare ne smemo da eliminišemo naše firme. Međutim, kada je o pozajmljenom novcu reč, onaj ko daje sredstva taj diktira i uslove po kojima će one da se troše – objasnio je premijer.

Ako je suditi prema njegovim obećanjima, jedan deo želja srpskih privrednika biće ispunjen. Vlada će dogodine nastaviti da subvencioniše kredite za likvidnost privredi, a povećanja poreza neće biti.



Cvetković: Investiciona godina

Sledeće godine očekuje se privredni rast od najmanje 1,5 odsto, kazao je premijer Mirko Cvetković u Privrednoj komori Srbije. On je ipak dodao, da ćemo se na nivo iz 2008. godine vratiti tek 2011. godine.

– Očekujemo i stabilan kurs, nisku infalciju i niže kamate na kredite. Pred nama je investiciona godina jer će mnogi infrastrukturni projekti biti realizovani dogodine. Takva zaduživanja su pozitivna. Jer, bićemo dužni, ali ćemo imati mostove, puteve i pruge – ocenio je premijer.



Cvetković: Nema uvećanja poreza

U narednoj godini ne planiraju se dodatna fiskalna opterećenja privredi, ali neke obaveze će ipak biti vraćene, poput poreza na kamatu od štednje, mada će umesto ranijih 20 iznositi 10 odsto. Porezi na plate korisnika budžeta biće ukinuti, plate u javnom sektoru biće i dalje zamrznute što će uticati na smanjenje učešća javne potrošnje u BDP-u, a taj efekat očekujemo i od čitavog niza mera koje planiramo u narednoj godini

Najvažnija od njih je reforma javnog sektora koja će obuhvatiti sistem penzijskog, zdravstvenog i socijalnog osiguranja, ali i prosvetu i pravosuđe, kao i javna preduzeća. Obezbedićemo, takođe, stabilan kurs dinara i nisku inflaciju i očekujemo da to dovede do daljeg snižavanja referentne kamatne stope što će olakšati dostupnost kredita - izjavio je juče premijer Mirko Cvetković prilikom posete Privrednoj komori Srbije i dodao da se nalazimo pred godinom u kojoj se ponovo očekuje rast privredne aktivnosti od 1,5 odsto.

On je u obraćanju delegatima Skupštine PKS naglasio da ćemo ovu godinu završiti sa deficitom budžeta od 4,5 odsto BDP, ali da je u narednoj planirano smanjenje na četiri odsto. Pri tom, neke od mera stimulacije privrede biće zadržane, poput subvencionisanih kredita za domaću robu, ali će se oni dodeljivati u manjem obimu jer bi naglo prekidanje moglo da dovede do negativnih posledica. Cvetković je dodao da je potražnja za subvencionisanim investicionim kreditima bila niska, što je posledica krize, ali očekuje da će podsticaj privredi dati relativno povoljni kreditni aranžmani namenjeni malim i srednjim preduzećima koji su obezbeđeni preko Evropske investicione banke. Premijer je najavio da će 2010. godine biti intenziviran rad na infrastrukturi, pre svega na drumskom i železničkom Koridoru 10, ali i pravac prema južnom Jadranu jer je o kreditiranju tih poslova postignut dogovor sa velikim brojem međunarodnih institucija.

Vlaisavljević potpredsednik PKS

Bivši direktor Jat ervejza, nakon iznenadnog napuštanja pozicije gradskog menadžeta u Beogradu, novi posao našao je u Privrednoj komori. On će ubuduće obavljati funkciju potpredsednika PKS. Vlaisavljević je i dalje predsednik Upravnog odbora Jat ervejza.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta