Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od aprila 2010. slobodna trgovina sa EFTA

Srbija je juče u Ženevi potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa državama Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), čije su članice Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska. Sporazum koji je na ministarskoj konferenciji EFTA u ime Vlade Srbije potpisao ministar ekonomije Mlađan Dinkić stupiće na snagu od aprila 2010, nakon ratifikacije u Skupštini Srbije i omogućiće izvoz srpskih proizvoda na to tržište bez carine. „Potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA, koje broje 13 miliona stanovnika, jeste još jedan korak ka boljem pozicioniranju Srbije u režimu slobodne trgovine”, izjavio je Dinkić

Dinkić je istakao da je to velika šansa, ne samo za srpske proizvođače i izvoznike, već i šansa za privlačenje novih stranih investicija. „Trgovina sa EFTA regionom iznosi oko 260 miliona evra u ovom trenutku i mislim da će se nakon ovog potpisivanja značajno povećati”, naveo je Dinkić.

On je rekao da investicije koje su stigle iz zemalja EFTA sporazuma iznose oko dve milijarde evra i dodao da očekuje da će se one povećati, što je najveća korist za Srbiju od potpisivanja tog sporazuma.

Dinkić se juče u Ženevi sastao i sa generalnim direktorom Svetske trgovinske organizacije (STO) Paskalom Lamijem sa kojim je razgovarao o procesu pristupanja Srbije toj organizaciji. Na sastanku je ocenjeno da će pristupanje Srbije STO omogućiti srpskoj privredi mnoge pogodnosti u trgovini sa svetom. „Da bi Srbija postala član Evropske unije, ona mora biti član STO i mi ćemo u narednoj godini intenzivirati ovaj proces”, rekao je Dinkić nakon sastanka i dodao da Srbija trenutno bilateralno pregovara sa pojedinim zemljama.

Dinkić je kazao i da je krajnji cilj tih pregovora da se poveća sigurnost Srbije za strana ulaganja.



Banke iz Grčke u Srbiji sigurne

Finansijska kriza u toj zemlji nema direktnih posledica na finansijsko stanje i poslovanje članica njenih bankarskih grupa u Srbiji, uveravaju iz NBS

Narodna banka: čla ni ce ban kar skih gru pa iz Grč ke su li kvid ne i sol vent ne Klijenti četiri grčke banke u Srbiji, koje zauzimaju šestinu domaćeg bankarskog tržišta, zabrinuli su se zbog spoljnog duga te zemlje, koji je dostigao 300 milijardi evra. Iz Narodne banke Srbije uveravaju da finansijska kriza u Grčkoj nema direktnih posledica na finansijsko stanje i poslovanje članica njenih bankarskih grupa u Srbiji, a i guverner je izjavio da ne očekuje negativne posledice i smanjenje kredita.

NBS tvrdi da podaci o finansijskom stanju članica bankarskih grupa iz Grčke ukazuju da su likvidne i solventne. Svi pokazatelji poslovanja su u skladu s propisanim limitom.

Našoj centralnoj banci je sada teško da prognozira kakve će rezultate ove banke iskazati u finansijskim izveštajima za ovu godinu, jer će biti poznati krajem februara 2010. U skladu s Programom podrške finansijskoj stabilnosti zemlje, izloženost bankarskih grupa iz Grčke prema pravnim licima u Srbiji, dodaje se, ne odstupa i u okviru je dogovorenog limita.

Istina, da bi banke bile konkurentne, podsetio je guverner posle vesti iz Grčke, potrebna je dobra pozadina, odnosno makroekonomska stabilnost u matičnoj zemlji.

Eurobanka EFG uverava klijente da ne treba da budu zabrinuti, imajući u vidu da je dodatno učvrstila tržišnu poziciju. I dalje je jedna od najkapitalizovanijih banaka u Srbiji, jer zauzima treće mesto po ukupnom kapitalu na bankarskom tržištu.

– Zahvaljujući disciplinovanom upravljanju kapitalom, banka je zadržala izuzetnu adekvatnost kapitala: blizu 21 odsto krajem septembra 2009. godine – tvrde u ovoj banci koja u Srbiji ima najveće tržišno učešće od banaka sa grčkim kapitalom. – Eurobank EFG, u poređenju sa ostalim (velikim) bankama u Grčkoj, ima najmanju zavisnost od Evropske centralne banke. Ona je ove godine prepolovljena i svedena na šest milijardi evra. Likvidnost EFG grupe je snažna i stalno se povećava, imajući u vidu da je uvećala depozitnu bazu za 1,7 milijardi evra samo u ovoj godini. Iako nedavno sniženje rejtinga Grčke od agencije „Fič” ne može da se ignoriše, EFG grupa veruje da pritisak koji trpi cela privreda Grčke može da se kontroliše.

Ekonomista Milan R. Kovačević ocenjuje da grčke banke verovatno neće više tako izdašno kreditirati srpsku privredu kao do sada, već svoju.

– Ako u jednoj zemlji banka ima potrebu za likvidnošću, povlači novac iz banaka u drugim zemljama, kako bi se problem rešio. Ukoliko bi povlačenje sredstava bilo masovno, smanjilo bi likvidnost banaka u Srbiji – kaže on uz opasku da visok dug ipak treba upoređivati sa ekonomijom Grčke, članice EU, koja će biti sa njom solidarna.

Guverner grčke narodne banke je početkom ove godine „Fajnenšel tajmsu” izjavioda ga brinu posledice globalne krize po Srbiju, Rumuniju i Bugarsku, koje su poslednjih godina beležile veliki bum kredita u stranim valutama. Posebno je zabrinjavajući, kako je rekao, znatan pad vrednosti domaćih valuta tih zemalja, imajući u vidu da se većina klijenata zadužuje u stranim valutama.

Prvi čovekcentralne banke Grčke je, prema navodima medija, još tada apelovao na tamošnje banke da povećaju kreditiranje grčke privrede za 10 odsto, kao i likvidnost. Preporučio im je da prilagode kreditnu politiku u jugoistočnoj Evropi depozitima koje imaju u pojedinim zemljama.

To bi moglo da znači, kažu upućeni, ne samo da će budući krediti od centrala ka ćerka bankama biti smanjeni, već i da bi banke iz regiona mogle ubrzano da vraćaju dugove prema svojim centralama.



Srbija na začelju po reformama prema oceni Evropske banke za obnovu i razvoj

Na listi od 29 zemalja centralnoistočne Evrope i centralne Azije Srbija se našla na 22 mestu po uspehu u tranziciji u 2009., saopšteno je juče na predstavljaju Izveštaja o tranziciji Evropske banke za obnovu i razvoj u Beogradu

Kako je istakao autor izveštaja Piter Sanfi, Srbija je sa ocenom od 2,89 ostvarila blagi napredak u odnosu na prošlu godinu, kada je bila ocenjena sa 2,85, prevashodno zbog jednostrane primene prelaznog trgovinskog sporazuma sa Evropskom unijom, što je uticalo na napredak na skali koja meri trgovinsku razmenu i slobodu trgovine u analiziranim zemljama.

Sanfi je, međutim, ocenio da će Srbija u narednoj godini ostvariti samo blagi privredni rast od oko jedan odsto, što je manje od vladine projekcije od 1,5 procenata, dodavši da ne vidi generatore koji bi u skorijem periodu vratili rast na visoke procentne vrednosti iz vremena pre krize. Za ovu godinu EBRD predviđa pad od 2,5 do tri procenta. Prema Sanfijevim rečima, Srbija nije zabeležila veći napredak u strukturnim reformama i privatizaciji, ali je „ohrabrujući napredak u približavanju Evropskoj uniji, naročito zbog deblokade trgovinskog sporazuma“.



NBS da radi više!

Svako pomeranje kursa, a pogotovo pomeranje na više izaziva neizvesnost, kako kod građana tako i kod preduzetnika, smatra Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka

Prema njegovim rečima, trenutno pomeranje kursa nije dramatično, ali posle osam do devet meseci stagnacije kursa, ova trenutna promena utiče na stanovništvo i na privredu.

- Ovakav skok kursa Narodna banka Srbije je mogla da predupredi, jer je znala da će do njega doći. Dve su stvari govorile da će do promene doći. Prvo, promena obavezne rezerve, kada su se banke pojavile na tržištu sa 144 miliona evra, a drugo su dospeli anuiteti preduzeća. Upravo zbog toga, centralna banka je trebalo ranije da reaguje - objašnjava Dugalić.

Prema rečima generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije, niko se ne zalaže za fiksni kurs, već samo za brže reagovanje centralne banke, jer nije isto kada banka reaguje prvog dana i kada reaguje posle pet dana od skoka kursa.

U svakom slučaju, ukoliko i dođe do drastične promene kursa Narodna banka Srbije ima mogućnosti da na to reaguje, jer njene rezerve iznose 10 milijardi evra. Međutim, kako smatra Dugalić, znamo da centralna banka ima mogućnost da reaguje u slučaju nagle promene kursa, a da li će to uraditi i kada, to ne znamo.

- To što centralna banka stalno govori da ima rezerve 10 milijardi evra i što ponavlja da neće braniti kurs, više ima negativnih posledica. Naime, u Srbiji postoji veliki broj funkcionalno nepismenih ljudi, koji kada čuju da guverner neće da brani kurs, ne znaju šta da očekuju - dodaje Dugalić.

On ipak napominje da je politika centralne banke u proteklih osam do devet meseci bila efikasna, jer je kurs sve vreme bio stabilan, ali ipak naglašava da kada dođe do skoka kursa Narodna banka treba brže da reaguje.



Neće biti klasicne privatizacije EPS-a

Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković izjavio je da neće biti klasične privatizacije Javnog preduzeća Elektroprivrede Srbije (EPS)

"EPS će u određenom smislu biti privatizovan i to u nekoliko faza, da bismo izbegli neke greške koje su pojedine zemlje napravile", izjavio je on za 500. broj Ekonomist magazina, koji izlazi sutra.

Cvetković je kazao da EPS sada ima monopolski položaj, ali će uskoro na tržište ući neke velike kompanije, koje će se pojaviti kao konkurenti EPS-a u proizvodnji električne energije.

Srpski premijer je podsetio da su u toku tenderi za Kolubaru B i Termoelektranu "Nikola Tesla" (TENT), a vrednost investicija procenjuje se na skoro dve milijarde evra, a većinski vlasnici ova dva kapaciteta biće strani strateški partneri, čiji će udeo u proizvodnji biti oko 20 odsto.

"Time ćemo izvršiti prvu fazu privatizacije EPS-a i stvoriti konkurentno tržište". rekao je Cvetković.

On je naveo da vlada nije promenila strateško opredeljenje da se "uđe u privatizaciju" Telekoma Srbije, ističući da ta kompanija dosta dobro posluje i da treba voditi računa kada se ulazi u proces privatizacije.

Prema rečima Cvetkovića, farmaceutska kompanija Galenika je jedino preduzeće od čije se prodaje u 2010. može očekivati značajniji prihod.

Manja sredstva očekuju se i od privatizacije preduzeća koja su prodata na više godišnjih rata, kao i od privatizacija preostalog dela bankarskog sektora, rekao je Cvetković.



Dinar ruše i firme špekulanti
Dinar je počeo da jača. Današnji srednji kurs evra iznosiće 96,1655 dinara, što je za skoro 30 para manje u odnosu na prethodni dan. Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, upozorio je juče da je Narodna banka Srbije mogla ranije da interveniše na deviznom tržištu i spreči nagli pad vrednosti domaće valute.

Do skoka deviznog kursa nije moralo da dođe, smatra on, da je NBS na vreme predvidela dešavanja na deviznom tržištu i devizne rezerve iskoristila kako bi povećala ponudu deviza na međubankarskom deviznom tržištu.
- Svojim blagovremenim intervencijama NBS bi špekulantima poslala poruku da se ne raduju što je kurs nestabilan - ukazao je Dugalić.
Na pitanje „Blica“ ko su špekulanti, a činjenica je da ih ima i da njima najviše i odgovara nestabilnost da bi „zaradili u mutnom“, on odgovara:
- Banke teško da su špekulanti, jer se one pojavljuju u ime svojih klijenata, preduzeća, a pojedina misle da mogu da zarade na kursnim razlikama. Svako ko ima informaciju kako će se kretati kurs, da će da raste, pa da padne, a da na osnovu toga kupuju i prodaju devize, špekulant je - kaže on.
Banke su u vreme kada je kurs premašio 96 dinara za jedan evro kupile 144 miliona evra da bi obaveznu rezervu koju drže u NBS prilagodile novim propisima.
- Centralna banka je mogla da proceni kakve promene kursa može da izazove povećana tražnja banaka za devizama i da je na vreme intervenisala dinar bi manje oslabio - istakao je Dugalić i dodao da rast deviznog kursa u decembru, posle devetomesečnog mirovanja, ipak nije „dramatičan“.
Dobro je, kako je rekao, što NBS ima devizne rezerve u vrednosti od 10 milijardi evra, ali bi bilo bolje da ih koristi i kad kurs svakodnevno raste, bez obzira na to što su dnevne promene manje od jedan odsto. On je istakao da nijedna banka od NBS ne traži fiksni kurs dinara, već da se spreči veliki pad dinara.

Najtraženiji krediti
Sudeći po kreditnoj aktivnosti, koja je poslednjih meseci bila zamrla, situacija od prethodnog meseca počela je da se stabilizuje. Primetno je da se stanovništvo sve više zadužuje uzimajući kredite za refinansiranje, a i stambeni zajmovi imaju blag porast.
Kada je reč o docnji, raste broj građana koji sve češće ulaze u zonu kašnjenja izmirenje obaveza po tekućem računu, pa i ulasku u nedozvoljeno crveno.

Novac „Komercijalne banke“ stabilizuje kurs
Ugovor o dokapitalizaciji „Komercijalne banke“ iz Beograda od 120 miliona evra potpisan je juče u Vladi Srbije. Ugovor su potpisali Ministarstvo finansija Srbije, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna finansijska korporacija (IFC), nemački investicioni fond DEG i Švedski fond za investicije u zemlje u razvoju (Swedfund). Diana Dragutinović, ministarka finansija, rekla je da će kapital „Komercijalnoj banci“ biti uplaćen do kraja ove godine. Očekivanja su da će ovaj novac pozitivno delovati na kurs.


Pozitivan bilans "MK Grupe" u 2009.
Novi Sad -- "MK Grupa" je uspela da i ove godine u svim svojim poslovnim subjektima održi pozitivan bilans, kaže predsednik tog poslovnog sistema Miodrag Kostić.

"Mi smo pre više od godinu dana, neposredno pre početka svetske ekonomske krize, uspeli da pod povoljnim uslovima refinansiramo većinu naših kredita i zahvaljujući tome nemamo problema s likvidnošću", istakao je Kostić.

Napominjući da je najveći problem "MK Grupe" naplata potraživanja, odnosno nevolje koje s likvidnošću imaju njeni poslovni partneri, on je naglasio da su se zbog toga u toj kompaniji opredelili za "veoma konzervativnu politiku naplate potraživanja".

Kostić je rekao da u novoj godini strategija "MK Grupe" neće biti usmerena ka povećanju obima poslovanja i rastu, nego isključivo prema zadržavanju postojećeg stanja.

"I dalje ćemo raditi na podizanju efikasnosti čitavog sistema, optimizaciji modela poslovanja i čuvanju unutrašnjih rezervi kako bismo iz krize izašli neokrnjeni", istakao je on naglasivši da je to posebno važno ako se ima u vidu buduće članstvo Srbije u Evropskoj uniji.

"U EU će nas pitati samo da li smo konkurentni, a ne iz koje zemlje dolazimo", kazao je Kostić i podsetio da su uslovi poslovanja na evropskom tržištu daleko oštriji, a konkurencija mnogo veća.

"Reč je o tržištu koje broji više od 500 miliona ljudi i jedino pitanje biće koliko ste efikasni da prodate svoj proizvod. To će biti izazov za čitavu domaću privredu, a mi u 'MK Grupi' se uveliko pripremamo za taj trenutak", naglasio je Kostić.

Ta grupa u sastavu ima više od 30 kompanija i ostvaruje ukupan godišnji prihod veći od 500 miliona evra.


EU integracije dižu standard i BDP
Beograd -- Srbija bi od evropskih integracija mogla da očekuje dobit od 650 miliona evra godišnje, kaže direktor Centra za istraživanje Narodne banke Srbije Branko Hinić.

On objašnjava da to uključuje rast BDP-a od 1,5 odsto i oko 200 miliona evra predpristupne pomoći. „Srbija je tradicionalno ekonomski vezana za EU tokovima robe, kapitala i tehnologije, i zato odgovorna politika zemlje mora biti proevropska”, rekao je Hinić.

Hinić je kazao i da građani i privreda moraju biti spremni na rast cena, koje su trenutno na nivu od oko 59 odsto proseka EU, navodeći da će on na godišnjem nivou bio brži od rasta cena u EU u proseku za oko tri odsto, što će biti posledica i bržeg rasta produktivnosti.

Rezultati pokazuju da bi 2015. godine izvoz, ukoliko bi Srbija ušla u EU, iznosio 2.850 evra po glavi stanovnika, a u suprotnom 2.250 evra, naveo je Hinić, podsećajući da je Srbija sa 1.350 evra izvoza i 2.400 evra uvoza po glavi stanovnika trenutno u grupi siromašnih zemalja sa stanovišta EU.

Standard stanovništva Srbije bi se, prema procenama, povećao za oko 1,3 odsto godišnje, naglasio je Hinić i dodao da to možda nije drastična razlika, ali bi za desetak godina postala značajna.

Priključenje EU će pozitivno uticati na stabilizaciju deviznog kursa, jer će biti povećan priliv deviza, rekao je Hinić na predstavljanju studije o ekonomskim efektima integracije Srbije u EU Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) u Privrednoj komori Srbije.

U studiji, odnosno analizi dobiti i troškova povezanih sa integracijom, ističe se da Srbija na duži rok neće moći da gradi prespektivu van EU. Studija je pokazala da bi rast privrede dobijanjem statusa zvaničnog kandidata, stvorilo osnovu za otvaranje oko 250 hiljada novih radnih mesta u narednih pet godina, dok bi ulaskom u EU ukupni podsticaji za poljoprivredu zemlje iz budžeta Unije za prvih sedam godina trebalo da budu deset milijardi evra.

Profesor FEFA Mihajlo Crnobrnja je istakao da je cilj studije, čije se procene zasnivaju na analizi da bi Srbija mogla ući u EU 2014. godine, da poboljša razumevanje procesa integracije u EU i skrati potrebno vreme i umanji troškove na putu ka članstvu, odnosno da popularizuje ideju da je EU dobra za Srbiju.

Efekti integracije u EU, prema njegovim rečima, u nekim segmentima privrede biće veoma teški, naročito za one firme koji godinama žive od subvencija, što će značiti njihovo zatvaranje, otpuštanje radnika, brže restrukturiranje, ali će dobitak za celokupno društvo biti mnogo veći.

Prema njegovim rečima, integracija u EU doprinećei boljoj i konkurentnijoj poziciji Srbije, jer će i sama aplikacija za pristupanje poboljšati parametre zemlje, što pokazuju iskustva novih članica koje su popravile svoje pozicije na lista Svetskog ekonomskog foruma.


Vraćanje putničkih vozila na lizing premašilo njihovu kupovinu
Građani Srbije tokom poslednje četiri godine više vraćaju putnička vozila kupljena na lizing nego što ih kupuju. Učešće putničkih vozila u ukupnoj kupovini na lizing iznosi 53,1%, a procenat putničkih vozila od ukupnog broja raskinutih ugovora je 67,3%. To je slučaj samo kod putničkih vozila, jer kod ostalih vozila, mašina i opreme više se kupuje nego što se vraća – ukazuju rezultati analize i procene finansijskog lizinga koju je napravio internet portal krediti.rs, a na osnovu podataka dobijenih od Agencije za privredne registre i lizing kuća ("S leasing", "Porsche leasing", Meridian, OTP, NBG) za period od 1. januara 2006. do 7. decembra 2009.

Rezultati analize ukazuju da se najveći broj raskida ugovora beleži u trećoj i četvrtoj godini otplate lizinga, pri čemu procenat raskinutih ugovora u 3. godini iznosi 27,3%, a u 4. 33,06%.

U 98% slučajeva razlog je nemanje finansijskih mogućnosti za dalju otplatu, a potom sledi prevremeni prekid ugovora zbog kupovine drugog vozila. S obzirom da su penali izuzetno veliki, ovaj vid prekida ugovora se jako retko dešava izuzev u slučajevima kupovine vozila visoke klase, kada je korišćenje vozila pitanje statusa i prestiža i gde većina kupaca prekida postojeći ugovor čim se pojavi najnoviji model vozila, pri čemu sklapa ugovor za taj model.

Zbog izuzetno brzog opadanja cena polovnih vozila i opreme vraćenih na lizing, dešavaju se slučajevi da vozilo staro samo nekoliko meseci dovede lizing kuću do gubitka većeg od 10.000 EUR. U cilju postizanja što je moguće manje štete, lizing kuće ovaj problem najčešće rešavaju prodajom za gotovinu, neke kuće rešavaju prebacivanjem vozila na usluge rent-a-car ili, što je najređi slučaj, ponovnim vraćanjem na lizing.

Pravna lica najviše uzimaju, ali i vraćaju vozila i opremu na lizing. Od ukupno 3.766 prekinutih ugovora u prethodne 4 godine, 77,40% su pravna lica, a 22,62% fizička, a od ukupno 53.301 sklopljenih ugovora 78% je sa pravnim, a 22% sa fizičkim licima.

Rezultati pokazuju da muškarci mnogo više nego žene vraćaju, ali i uzimaju vozila na lizing.


Potpisan ugovor o dokapitalizaciji Komercijalne banke
Ugovor o dokapitalizaciji Komercijalne banke iz Beograda od 120 mil EUR potpisan je juče (17. decembar 2009. godine) u Vladi Srbije.

Ugovor su potpisali Ministarstvo finansija Srbije, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna finanisijska korporacija (IFC), nemački investicioni fond DEG i Švedski fond za investicije u zemlje u razvoju (Swedfund).

Posle potpisivanja tog dokumenta, ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović je rekla da će kapital Komercijalnoj banci biti uplaćen do kraja ove godine.

Prema tom ugovoru, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećaće kapital Komercijalne banke, u kojoj ima 25% akcija, sa 48 mil EUR.

Međunarodna finansijska korporacija (IFC) uložiće u Komercijalnu banku oko 42 mil EUR, nemački investicioni fond DEG oko 19 mil EURi Švedski fond za investicije u zemlje u razvoju uložiće 10 mil EUR.


Slovenia's Top Food Retailer Mercator Raises 2009 Investments in Serbia by Over 15%
BELGRADE (Serbia), December 18 (SeeNews) - Slovenia's largest food retailer, Mercator, said on Friday it raised its investments in Serbia by more than 15% to about 45 million euro ($64.6 million) in 2009.

“It is estimated that the company’s 2009 investment totals about 45 million euro, more than 15% higher on the year,” the head of Mercator’s Serbian arm, Stanka Curovic, said in a statement.

Mercator opened on Friday an 8.0 million euro, 9,000 square metre retail centre in Sombor, in Serbia’s northern province of Vojvodina. The retail centre was opened under the company’s M-Rodic brand. Mercator also opened seven supermarkets in Sombor earlier this year, the statement added.

On Thursday the retailer opened a 7.0 million euro, 8,000 square metre retail centre in Senta, also in Vojvodina.

Mercator bought a 12% stake in M-Rodic for an undisclosed sum earlier this year, and thus gained full control over the company. The Slovenian retailer bought 76% of M-Rodic for 116 million euro cash and shares in 2006 and raised its stake to 88% in 2008.

($=0.6959 euro)


Government adopts budget rebalance
BELGRADE -- The Government has adopted the proposed 2009 budget rebalance and has sent it to the parliament for an emergency review.

The budget rebalance has changed the amount of incomes which is now RSD 614.98bn (about EUR 6.5mn) while expenditures remain RSD 719.85bn (about EUR 7.5mn). According to the new rebalance, the budget deficit in 2009 will be RSD 104.87bn (about EUR 1mn) which is what was agreed with the International Monetary Fund (IMF).

The previous rebalance of this year’s budget was adopted by the parliament in late April, and the planned income and expenditure was RSD 649.4bn and 719.8bn respectively.

The initial budget for 2009 envisioned RSD 698.7bn of income and RSD 748.7 of expenditure, meaning that the budget rebalance has increased the deficit from RSD 49.9bn to 70.5bn.


EBRD to continue support for Serbia
BELGRADE -- EBRD Director for Serbia Hildegard Gacek says this institution earmarked a total of EUR 400mn for various projects in Serbia.

This puts the total of the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) investments in Serbia so far to EUR 1.9bn, she said.

Presenting a report on transition in 2009 at the National Bank of Serbia (NBS), she said that the amount earmarked for Serbia this year was much higher than the EUR 118mn approved last year.

EBRD will continue supporting Serbia's economy in the coming year too, especially its financial sector, infrastructure, agriculture and the energy sector, Gacek said.

She noted that a credit line of EUR 30mn was approved to Unikredit bank in 2009 and EUR 15mn to Unikredit Lizing for loans to small and medium enterprises.

The Intesa Bank got a credit line of EUR 10mn for financing projects in the renewable energy sector, she said.

As regards investments in infrastructure, EBRD loaned EUR 100mn to Serbian Railways and EUR 150mn for the Niš-Dimitrovgrad section of the road Corridor 10, Gacek added.

In the coming years, the sectors of infrastructure and energy wil be the most attractive to foreign investors, she said.


"C. bank should have reacted sooner"
BELGRADE -- General Secretary of the Serbian Banks Association (UBS) Veroljub Dugalić on Thursday criticized the National Bank of Serbia (NBS).

According to him, the central bank should have reacted earlier at the hard currency market to prevent the recent drop in the value of the Serbian dinar (RSD).

The NBS could have foreseen the fluctuations in the exchange rate in the past two weeks, he said.

The NBS hard currency reserves are at their record high, exceeding EUR 10bn, and NBS could have prevented the drop while maintaining the reserves, Dugalić told a news conference at the UBS.

"The NBS could have foreseen the change in the exchange rate, as banks were requiring about EUR 164mn due to the change in the structure of the mandatory reserves of commercial banks set by the central bank," he also stated.

This was reflected in a higher demand for hard currencies and a drop in the value of the dinar, Dugalić explained.

Another outcome the NBS could have foreseen was the end of the year deadline for repayment of loans by companies which contracted debts abroad, for which they needed hard currency, he said.

"None of the banks are asking NBS for a fixed exchange rate, only to prevent a severe drop. The often used NBS formula that it will intervene at the hard currency market only in case of a more drastic fluctuation can hardly be explained," said the Serbian Banks Association general secretary.

A further drop in the dinar exchange rate can lead to unpredictable consequences for Serbia's economy, Dugalić warned.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta