Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Investicija „Fijata” kraj krize u Srbiji

Dva nova modela i proizvodnja 200.000 vozila godišnje doneće našoj zemlji dve milijarde evra prihoda od izvoza – rekao ministar Dinkić juče u Kragujevcu

Srbija je strateška destinacija „Fijata“, sa kojim i „Zastava“ i ceo metalski kompleks čine tehnološki iskorak ka putu u Evropu, rekao je predsednik Srbije Boris Tadić prilikom jučerašnje posete „Zastavi“, dan pošto je predsednik „Fijat grupe“ Serđo Markione u Torinu najavio potpisivanje aneksa ugovora kojim je definisana prva značajna investicija u kragujevačku fabriku automobila, vredna 100 miliona evra.

Aneks ugovora o osnivanju zajedničkog društva „Fijat automobili Srbija“ biće potpisan u sredu, u Beogradu, a ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je da će proizvodnja 200.000 automobila godišnje doneti Srbiji dve milijarde evra prihoda od izvoza.

– Siguran sam da će „Fijat“ biti najveći srpski izvoznik, a dve milijarde evra prihoda koje očekujemo je trećina sadašnjeg srpskog izvoza. Investicija „Fijata“ u „Zastavu“ ujedno je i početak kraja krize u Srbiji – napomenuo je Dinkić.

U Kragujevcu će se proizvoditi dva nova „Fijatova“ automobila, s tim da proizvodnja prvog kreće na jesen 2011. godine. Predsednik Tadić i ministar Dinkić juče nisu želeli da otkriju o kojim modelima je reč, ali su naglasili da će se oni proizvoditi samo u Kragujevcu „i nigde više u svetu“.

– Srbija ne samo da je dobila ozbiljnog, stabilnog i visokokotiranog partnera u svetskim okvirima, već i automobile koji su zaista tehnološki iskorak u odnosu na sve koje je „Zastava“ do sada proizvodila – naglasio je Tadić.

Napominjući da je Srbija strateška destinacija „Fijata“, Tadić je najavio i osnivanje akademije za obuku radnika. Akademiju će, kako je rekao, voditi italijanski stručnjaci, a cilj je da se za sve radnike u Kragujevcu obezbede radni uslovi kakve imaju i njihove kolege u drugim zemljama gde italijanska kompanija ima svoje fabrike.

Dolazak „Fijata“, kako je objasnio predsednik Srbije, ne znači samo boljitak za Kragujevac, već i za ceo metalski kompleks u Srbiji.

– Otvaranje malih i srednjih preduzeća za proizvodnju auto-delova u celoj zemlji i zapošljavanje na desetine hiljada radnika u metalskom sektoru, to je naš cilj. Bilo bi dobro da i u drugim granama privrede dobijemo strateškog partnera kao što je „Fijat“ u industriji automobila – naglasio je Tadić.

Najavljujući da će Šumadija u budućnosti biti najveći centar auto-industrije u jugoistočnoj Evropi, ministar Dinkić je rekao da će kragujevačko Kormansko polje, nedavno proglašeno za slobodnu bescarinsku zonu, u narednih šest meseci biti infrastrukturno opremljeno za dolazak najvažnijih „Fijatovih“ kooperanata.

Podsećajući da je u političkom delu društva bilo dosta „gunđanja i podmetanja nogu“ u vezi sa dolaskom „Fijata“, predsednik Tadić je napomenuo da je država stala iza ovog posla zato što su, između ostalog, to učinile i druge zemlje koje su želele da formiraju svoju auto-industriju. Kao primer je naveo Slovačku, napominjući da je zemlja koja „do juče nije pravila automobile, sada postala najveći proizvođač vozila po glavi stanovnika u Evropi“.



Inflacija sve niža

Postepeno smanjivanje ciljane stope do 2012. zasniva se na oceni dugoročnih makroekonomskih kretanja i potrebi da se umanje pritisci na kurs, obrazloženo je Memorandumom NBS


Narodna banka Srbije je monetarnom politikom za 2010. zacrtala ciljanu inflaciju koja na kraju naredne godine treba da bude šest plus-minus dva procenta. Targetirana stopa inflacije za 2011. godinu je 4,5 odsto sa dozvoljenim odstupanjima od plus-minus 1,5 odsto, a za 2012. četiri procenta plus-minus 1,5 odsto, navedeno je u Memorandumu NBS o utvrđivanju ciljane stope inflacije.

Utvrđeni ciljevi za inflaciju odražavaju nameru centralne banke da se stabilnost cena postigne postepenim smanjenjem inflacije, bez izazivanja makroekonomskih poremećaja. Postepeno smanjivanje ciljanih stopa inflacije do 2012. godine, kako je obrazloženo, zasniva se na oceni dugoročnih makroekonomskih kretanja i potrebi da se pritisci na nominalni devizni kurs umanje, a samim tim i rizici od mogućeg negativnog uticaja na konkurentnost privrede.

Dozvoljeno odstupanje ukazuje na zonu koja se smatra prihvatljivom za kretanje inflacije, uzimajući u obzir činjenicu da može doći do brojnih prolaznih šokova manjih razmera koji će izazvati kratkoročne oscilacije stope inflacije, ali neće zahtevati reakciju monetarne politike.

Stopa inflacije i dozvoljeno odstupanje definisani su za svaki pojedinačni mesec u godini. To znači da se ostvarenje ciljane inflacije može pratiti u svakom momentu, a ne samo u jednom određenom trenutku (kraj godine). To takođe doprinosi stabilizaciji inflacionih očekivanja u situacijama kada snažan šok rezultira privremenim odstupanjem inflacije od ciljanog nivoa. Utvrđivanje cilja za nekoliko godina unapred odražava opredeljenost Monetarnog odbora za postizanje srednjoročne stabilnosti cena i doprinosi stabilizaciji inflacionih očekivanja.

Centralna banka će nastojati da ciljanu inflaciju ostvari pomoću osnovnog instrumenta monetarne politike – kamatne stope, koja se primenjuje u sprovođenju dvonedeljnih repooperacija. Visina te stope će se menjati na održiv, dosledan i predvidiv način, zavisno od ekonomskih kretanja i projekcija inflacije. Ostali instrumenti monetarnog regulisanja, uključujući i stopu obavezne rezerve i intervencije na deviznom tržištu, imaće pomoćnu ulogu.

NBS će, kako se napominje, nastaviti da sprovodi režim plivajućeg deviznog kursa. Intervencije na deviznom tržištu biće ograničene na slučajeve znatnih dnevnih oscilacija kursa dinara, odnosno ugroženosti finansijske i cenovne stabilnosti. Ako bude potrebno da intervenišena deviznom tržištu, NBS će to lakše činiti zahvaljujući visokom nivou deviznih rezervi.

Ciljane stope inflacije od 2010. do 2012. godine utvrdila je Narodna banka u saradnji s vladom, na osnovu analize makroekonomskih kretanja i smernica za rast cena proizvoda i usluga na koje vlada direktno ili indirektno utiče.



Dragutinović: Moguće povećanje PDV u 2010.
Ministarka finansija Diana Dragutinović nije isključila mogućnost povećanja stope PDV u 2010. godini, što će zavisiti od ukupne ekonomske situacije u zemlji i priliva u budžet, ocenjujući da će se u narednoj godini privreda oporaviti, mada ne tako brzo koliko se očekuje.

Istakavši da u narednoj godini nije predviđeno povećanje poreskih stopa, Dragutinovićeva je sinoć rekla da se zalaže za restriktivniju poresku politiku, pa čak i povećanje stope PDV, ali je svesna da konačnu odluku o tome uvek donosi vlada i Narodna skupština.
Učestvujući u emisiji RTS o budžetu za 2010. godinu, Dragutinović je ocenila da stopa PDV u Srbiji, od 18 odsto, nije visoka u odnosu na okruženje.
Govoreći o zaduživanju države, ona je istakla da je država počela da se zadužuje tek u 2009. godini. Do sada je država finansirala budžet od privatizacionih prihoda, a od 2000. uglavnom se razduživala prema inostranstvu i prema domaćem tržištu.
Ministarka finansija je ponovila da je budžet za 2010. godinu razvojni, ako se posmatra njegova uloga u stimulisanju izgradnje infrastrukture, a podsticajni je u delu koji predviđa pomoć privredi kroz subvencije kamata na kredite.
Guverner NBS Radovan Jelašić je rekao da je usvojeni budžet za 2010. godinu u potpunosti ispoštovao dogovor s MMF, ističući da će dinar biti stabilan i u narednoj godini.
Prema njegovoj oceni, ključni izazov biće da se višak prihoda zbog rasta privrede ne usmeri u javnu potrošnju, nego u investicije.
Guverner je ukazao da je bolje što se država zadužila na domaćem tržištu, a ne u inostranstvu i podsetio da je dinarska novčana masa trenutno tri puta manja od deviznih rezervi, koje su već premašile deset milijardi evra.
Jelašić je naveo da u kriznim vremenima mora doći do pada vrednosti nacionalne valute i ukazao da privrednike niko nije terao da se zadužuju u evrima, što on, kao guverner NBS, nikada nije preporučivao, nego je uvek ukazivao da se treba zaduživati isključivo u dinarima.


NBS: Ciljana inflacija za 2010. šest plus-minus dva odsto
Osnovni cilj monetarne politike Narodne banke Srbije u 2010. godini biće postizanje ciljane inflacije, koja bi na kraju iduće godine trebalo da bude šest odsto, sa dozvoljenim odstupanjima od plus-minus dva odsto, objavila je centralna banka.

Ciljana stopa inflacije za 2011. godinu je 4,5 odsto sa dozvoljenim odstupanjima od plus-minus 1,5 odsto, dok je za 2012. godinu ciljana inflacija četiri odsto plus-minus 1,5 odsto, navedeno je u memorandumu NBS o utvrđivanju ciljane stope inflacije.
Kako je navela NBS, utvrđeni ciljevi za inflaciju odražavaju nameru da se stabilnost cena postigne postepenim smanjenjem inflacije, bez izazivanja makroekonomskih poremećaja.
Postepeno smanjivanje ciljanih stopa inflacije zasniva se na oceni dugoročnih makroekonomskih kretanja i potrebi da se pritisci na nominalni devizni kurs umanje, a samim tim i rizici od potencijalno negativnog uticaja na konkurentnost privrede.
Dozvoljeno odstupanje ukazuje na zonu koja se smatra prihvatljivom za kretanje inflacije, uzimajući u obzir činjenicu da može doći do brojnih prolaznih šokova manjih razmera koji će izazvati kratkoročne oscilacije stopa inflacije, ali neće zahtevati reakciju monetarne politike.
NBS će nastojati da ciljanu inflaciju ostvari pomoću osnovnog instrumenta monetarne politike - kamatne stope, koja se primenjuje u sprovođenju dvonedeljnih repo operacija. Visina te stope će se menjati na održiv, dosledan i predvidiv način, zavisno od ekonomskih kretanja i projekcija inflacije.
Ostali instrumenti monetarnog regulisanja, uključujući i stopu obavezne rezerve i intervencije na deviznom tržištu, imaće pomoćnu ulogu.

Kurs ostaje plivajući
NBS će nastaviti da sprovodi režim rukovođeno plivajućeg deviznog kursa. Intervencije na deviznom tržištu biće ograničene na slučajeve znatnih dnevnih oscilacija kursa dinara, odnosno ugroženosti finansijske i cenovne stabilnosti.
Ako bude potrebno da interveniše na deviznom tržištu, NBS će to lakše činiti zahvaljujući visokom nivou deviznih rezervi. NBS će i dalje preduzimati sve neophodne mere kako bi obezbedila postojanje zdravih i stabilnih finansijskih institucija.


Nedozvoljeni minus umanjuje šansu za buduće kredite
Građani koji koriste nedozvoljeno prekoračenje po tekućem i to duže od desetak dana, moraju da vode računa jer mogu da ugroze svoje pozicije za neka buduća zaduživanja. Banke podatke o toj vrsti neurednosti klijenta prosleđuju Kreditnom birou i oni su sastavni deo njegovog izveštaja.

Uprkos tome što je odlazak u dozvoljen minus jedna od najskupljih pozajmica, građani Srbije sve više su primorani da je koriste. Od početka godine, trend je i da su često u zoni nedozvoljenog minusa iako je njena efektivna kamatna stopa na godišnjem nivou iznosi i do pedeset odsto!
- Krajem prošle godine 152.212 tekućih računa bilo je u docnji, dok je poslednjeg dana novembra iznosio 188.202. Zbog krize, građani su sve više prinuđeni da odlaze u minus, ali je primetan i porast korišćenja čekova. To je zapravo njihov odgovor na ovakvu ekonomsku situaciju - kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.
Korišćenje pozajmice, za koje građani najčešće potežu, najednostavniji je i najbrži način kreditiranja. Uobičajeno je da je iznos dozvoljenog minusa tromesečni prosek primanja. Zato treba povesti računa jer ukoliko se desi da manje primite nego što je prosek, to utiče i na iznos pozajmice, koja će takođe biti manja. Pozajmica se odobrava na rok od godinu dana, a neke banke odobravaju i do dve godine. Mesečna kamatna stopa za dozvoljeni minus iznosi od dva odsto do 2,8 odsto.
Koliko je to zapravo? Recimo ako neko na početku godine iskoristi dozvoljenu pozajmicu od 40.000 dinara, uz mesečnu kamatnu stopu od 2,5 odsto, i ako je tokom cele godine uvek koristio iznos maksimalno dozvoljenog minusa, na kraju isteka pozajmice ukupna godišnja obaveza na ime kamate je 12.000 dinara. Mesečno je to 1.000 dinara na ime kamate. Naravno, na kraju isteka pozajmice potrebno je vratiti i 40.000 dinara dozvoljenog minusa.
Nedozvoljeni minus je skoro duplo skuplji, mesečna je kamata od tri do oko šest odsto. Međutim, banke ne tolerišu ovaj vid zaduživanja, a on nije ni u interesu klijenata jer automatski posle dve nedelje podaci o docnji se prosleđuju Kreditnom birou i oni su sastavni deo njegovog izveštaja.
Inače, prema propisima centralne banke, 30 odsto od mesečne plate može da se izdvaja za plaćanja obaveze po raznim kreditima, od čega pet odsto se odnosi na dozvoljen minus. Naravno, građani koji imaju stambeni zajam polovinu plate mogu da izdvajaju za obaveze prema banci.
- U „Hipo Alpe-Adrija banci“ u ovom trenutku oko trećine ukupnog broja klijenata koristi dozvoljeni minus. Prosečan iznos prekoračenja je oko 35.000 dinara. I dalje je to za klijente najpraktičniji način podrške kućnom budžetu - kaže Rade Šević, direktor Odeljenja za komunikacije ove banke.
U „Rajfajzen banci“ ne beleže značajniji porast broja odlaska u nedozvoljeni minus, već imaju, kako kažu „vrlo stabilan procenat građana koji koriste dozvoljenu pozajmicu po tekućem računu“. Klijentima koji ne koriste paket proizvoda i usluga banke na dozvoljeni minus obračunava se mesečna kamata od 2,5 odsto. Ostali, koji koriste paket proizvoda i usluga, mogu da računaju da za pozajmice do 5.000 dinara neće plaćati kamatu, dok za iznose od 5.000 do 15.000 dinara ona iznosi dva odsto, a za preko 15.000 dinara 2,5 odsto.


Skupština Srbije usvojila budžet za 2010.
Za usvajanje glasalo je 127 poslanika, od toga su 124 poslanika vladajuće koalicije, dva samostalna poslanika, Vladan Batić i Jovan Damjanović, i Riza Halimi (KAPD)

Narodna skupština Srbije usvojila je juče budžet za narednu godinu koji je, kako najavljuje premijer Mirko Cvetković, razvojni i stabilizacioni. Za usvajanje je glasalo ukupno 127 poslanika, od toga su 124 poslanika iz vladajuće koalicije, dva samostalna, Vladan Batić i Jovan Damjanović, i Riza Halimi (KAPD). Četiri poslanika SVM-a nisu podržala budžet, a kompletna opozicija, koja tvrdi da je budžet „potrošački i poguban za privredu”, nije učestvovala u glasanju.

Premijer Mirko Cvetković, kada je predstavljao budžet poslanicima, objasnio je da u narednoj godini neće biti povećanja poreskih nameta ni privredi, ni građanima, umesto toga vlada će se orijentisati na bolju naplatu poreza. Plate i penzije u narednoj godini biće zamrznute. Cvetković je kazao i da je u 2010. planiran realan rast bruto-domaćeg proizvoda za 1,5 odsto, sa perspektivom da do 2011. godine poraste za tri odsto, a to istovremeno znači i nova radna mesta, rast plata i penzija i drugih primanja.

U „republičku kasu” treba, kako je predviđeno, da se slije 656 milijardi dinara, planirani rashodi iznose 763 milijarde, a deficit iznosi 107 milijardi dinara.

Najveći deo budžetskih rashoda, 34 odsto namenjen je za dotacije organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, koje će dobiti 263,3 milijarde dinara, od toga 215 milijardi će otići Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje. Na ime subvencija otići će 42,8 milijardi dinara, a najviše će dobiti poljoprivrednici, 20 milijardi dinara. Za kapitalne investicije iz budžeta će biti izdvojeno 33,2 milijarde dinara, a za njih će biti obezbeđena i dodatna sredstva u iznosu od 30,4 milijarde dinara. U okviru javnih investicija, kako je najavio premijer Cvetković, prioritet će biti završetak Koridora 10.

Skupština je juče potvrdila pet međunarodnih finansijskih sporazuma, čija ukupna vrednost iznosi 874,9 milijardi dinara. Među ovim sporazumima su i dva, kojima se obezbeđuju krediti za Koridor 10.


Telefonija Plans Four-year Bond of Around 2.0 Mln Euro

Blue-chip engineering and telecommunications firm Telefonija plans to issue a four-year corporate bond worth some 2.0 million euro ($2.9 million) in January, the issue agent said on Monday.

The money is intended to finance Telefonija’s projects in the gas sector and internet services providing, the head of investment department at the Serbian unit of Austrian Raiffeisenbank, Aleksandar Malisic, told SeeNews.

This will be the first corporate bond issue on the Serbian market. It will be denominated in euro with an annual floating coupon equal to the Euribor rate plus 7.5%, which is pretty attractive for the current state of affairs, Malisic said.

Telefonija officials were not immediately available to comment.

The company’s stock last traded on the Belgrade bourse on Friday, closing at 1,808 dinars, down 2.27% from its previous trading on December 14, when it surged 8.89%.

Telefonija’s net profit soared to 82.5 million dinars ($1.2 million/855,000 euro) last year from 51.5 million dinars in 2007.


The firm (www.telefonija.rs) has three subsidiaries – Bosnia’s Telefonija Brcko and Serbian-based telecoms provider BeotelNet ISP and Gas Tel, a company active in natural gas system installation and distribution.

Malisic said a final decision on the bond issue price is pending feedback later this week from insurance firms, voluntary pension funds, and investment funds .

“If we go for two million, we could have a 50% success threshold,” he added.

The company will seek an approval for the issue from the securities commission before the end of the year.

“We should release the issue by January 15,” Malisic said.

Asked whether other Serbian companies could follow suit in case Telefonija's bond issue is successful, Malisic replied: “I do hope others will follow, I think there is potential.”



Banke prodaju trećinu Merkatora
Krajem prošle sedmice osam banaka, vlasnice slovenačkog Merkatora, pozvale su potencijalne investitore da podnesu ponude za kupovinu njihovog udela u tom trgovačkom lancu koji iznosi 36 odsto

Neobavezujuće ponude prikupljaju se do 8. februara, a obavezujuće se očekuju krajem aprila, piše danas slovenački Dnevnik.

Interesovanje je pokazao i paradržavni fond Kapitalska družba (Kad) koji je navodno zainteresovan za 10 odsto udela.

Banke su uz to zadržale pravo da se u bilo koje vreme mogu povući iz konzorcijuma, čiji rad koordinišu konsultantska kompanija Arkas i Nova Ljubljanska banka (NLB).

Šest banaka - UniKredit, Gorenjska banka, Abanka Vipa, NKBM, Banka Koper i Hipo Alpe Adria (Hypo Alpe-Adria), angažovale su u novembru Arkas za savetnika radi prodaje 21 odsto Merkatora. Konzorcijumu se pridružila i NLB, koja zastupa Banku Celje, s kojom zajedno ima 15 odsto vlasništva kompanije.

U isto vreme mediji su objavili da su neki Merkatorovi radnici ovih dana dobili rešenja o polugodišnjem vanrednom godišnjem odmoru, sa savetom da počnu da traže novi posao.

Merkator je tu vest o odmoru potvrdio, s naglaskom da je reč o 68 radnika koji su upućeni na odmor uz obećanje da će u preduzeću za to vreme pokušati da im nađu drugo radno mesto i da ih preraspodele, ali i uz savet da ipak i sami krenu u potragu za novim zaposlenjem.

U Mekratoru dodaju da je takva reorganizacija njihov odgovor na sve veću uključenost u međunarodno tržište i nužno potrebnu elastičnost poslovanja pa su poslovne funkcije koncerna odvojili od operativnih, navode poslovni sajtovi.


Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (20.7 Mln Euro) in 3-mo T-bills

Serbia's Finance Ministry said it sold out its offer of 2.0 billion dinars ($29.7 million/20.7 million euro) in three-month Treasury bills at an average interest rate of 10.08%, flat from last week’s auction.

The average accepted price in the auction was equal to 98% of par, the ministry said in a statement posted on its website.

The ministry sold 200,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each, the statement said. The government securities will mature on March 23, 2010.


In the previous auction of three-month T-bills held on December 15, the ministry also sold out its entire 2.0 billion dinar offer.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

The next auctions of 12-month T-bills, six-month and three-month T-bills will be held on December 23, December 24 and December 29, respectively.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta