Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Recesija nama ne prija

Ministarka finansija Srbije Dijana Dragutinović izjavila je da je recesija uticala na pad javnih prihoda što za posledicu ima povećanje deficita u 2009. godini sa planiranih 70,5 na 104,8 milijardi dinara


Rashodi će ostati na nivou planiranih 719,8 milijardi dinara, a prihodi se smanjuju sa 649,3 na manje od 615 milijardi dinara - rekla je ministarka obrazlažući drugi rebalans budžeta za 2009. godinu u Skupštini Srbije.

Ona je kazala da će pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Srbiji iznositi između tri i tri i po odsto u 2009. godini i dodala da je na pad javnih prihoda daleko više uticao pad potrošnje.

Dragutinović je rekla da se Vlada, u uslovima finansijske krize, odlučila na povećanje deficita u skladu sa dogovorenim okvirom sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i dodala da će i u takvim uslovima deficit u 2009. biti manji nego u većini zemalja EU.

Ministarka je kazala da neki rashodi nisu mogli biti planirani zbog neizvesnosti u uslovima finansijske krize i navela da su mere Vlade Srbije kroz program sa MMF učinile da kriza bude prevladana.

- Ova godina u ekonomskom smislu bila je obeležena finansijskom krizom, najvećom od Drugog svetskog rata. Ovo je prva godina od kako u periodu tranzicije Srbija ostvaruje negativan ekonomski rast - rekla je ministarka finansija.

Dragutinovićeva je kazala da drugi rebalans budžeta za 2009. na najbolji način govori koliko su uslovi u kojima je Vlada radila bili nepredvidivi i ocenila da je fiskalna politika koju je vodila u ovoj godini bila dobar odgovor na ekonomske izazove.



MMF odložio reviziju kredita Srbiji za sutra

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odložio je za sutra razmatranje izveštaja o reviziji kreditnog stend baj aranžmana sa Srbijom, u iznosu od 2,9 milijardi evra

Kako je agenciji Beta rečeno u Kancelariji MMF u Srbiji, razmatranje revizije, koje je bilo zakazano za 21. decembar, odloženo je zbog nevremena u Vašingtonu.

Izvršni odbor će pored druge revizije kreditnog aranžmana, navodi se na sajtu te finansijske institucije (www.imf.org), razmatrati izmene procena osnovnih ekonomskih pokazatelja Srbije za kraj septembra i kraj 2009. godine.

Prema sporazumu koji su Vlada Srbije i MMF postigli krajem oktobra, dogovoreno je produžavanje zamrzavanja plata u javnom sektoru i penzija u 2010. i početak reforme penzijskog sistema. Prema ranijim podacima, MMF očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Srbiji od tri odsto u 2009. i blagi rast od 1,5 odsto u 2010. godini.

Uslov za odobravanje revizije je i usvajanje budžeta Srbije za 2010. godinu, o kojem je danas počelo glasanje u Skupštini Srbije.

Republičkim budžetom za narednu godinu predviđen je deficit od 107 milijardi dinara (1,12 milijardi evra), na osnovu prihoda od 656 milijardi dinara (6,84 milijarde evra) i rashoda od 763 milijarde dinara (7,96 milijardi evra).

Sa MMF je dogovoreno i da ukupni deficit države Srbije u 2010. bude 130 milijardi dinara, odnosno četiri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Odbor direktora MMF-a je 15. maja za oko sedam puta povećao "stend baj" aranžman Srbiji koji je odobrio u januaru 2009. godine, na 2,9 milijrdi evra. Aranžman bi trebalo bi da traje do aprila 2011. godine, a Srbija je do sada povukla prvu ratu od 788 miliona evra.



Pad robne razmene sa Rusijom od 47%
Beograd -- Za deset meseci ove godine ukupna robna razmena Srbije i Rusije je dostigla oko 1,9 milijardi dolara, ali je zabeleženo smanjenje robne razmene za oko 47 odsto.

Izvoz iz Srbije je opao za oko 43 odsto u odnosu na isti period 2008. godine i iznosi 279,3 miliona dolara, dok je uvoz takodje smanjen za oko 47 odsto i iznosi 1,6 milijardi dolara.

Ekonomska saradnja Srbije i Rusije trebalo bi da bude poboljšana, pošto je za deset meseci ove godine robna razmene smanjena za oko 47 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kažu predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin i ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Konuzin.

Oni ističu da energetika i dalje ostaje osnov bilateralne saradnje, a Konuzin kaže da se "sve obaveze koje je Rusija preuzela u vezi sa saradnjom sa Srbijom po pitanju 'Južnog toka' i Banatskog dvora izvršavaju". On je dodao i da ako i postoje neki zastoji u toj oblasti, to su obe strane međusobno usaglasile.

Konuzin je naglasio da postoji mogućnost za unapređenje saradnje Srbije i Rusije u oblasti infrastrukture, posebno kada su u pitanju projekti za modernizaciju velikih srpskih preduzeća, što će, kako je naveo, biti finansirano iz ruskog državnog kredita.

On je rekao da su pregovori o tome u toku i da se uskoro očekuje donošenje odgovarajućih odluka, kao i da će u tim poslovima učestvovati srpska i ruska preduzeća.


Ističući da Rusija ima nameru da dugoročno ulaže u Srbiju, ambasador Rusije je najavio da od 2010. godine postoji mogućnost za unapređenje ekonomsko-trgovinske saradnje dve zemlje, zbog formiranja Carinskog saveza Rusije, Belorusije i Kazahstana.

On je kazao da ruski privrednici često dolaze u ambasadu Rusije da se informišu o načinu ulaganja u Srbiji, ali da oni bivaju upozoreni na probleme sa kojima su se suočile pojedine ruske kompanije u našoj zemlji, posle potpisivanja kupoprodajnog ugovora, jer, kako je rekao, često zbog nerešenih problema nastalih u periodu tranzicije "kupac ne zna šta kupuje, a prodavac ne zna šta prodaje".

Konuzin je kao primer neuspešne saradnje srpskih i ruskih preduzeća naveo preduzeća Jastrebac i fabriku bakarnih cevi Majdanpek, zbog problema koji postoje još iz vremena prethodnog vlasnika Majdanpeka.

Kada je u pitanju robna razmena Srbije i Belorusije, predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin je rekao da je ona za deset meseci opala za oko 10,7 odsto u odnosu na prvih deset meseci prošle godine i da ukupan obim te razmene iznosi 45,1 milion dolara. Izvoz iz Srbije u Belorusiju porastao je za 13,6 odsto, a uvoz opao za 19, 4 odsto.


U 2010. za Kopaonik 900 mil. dinara
Beograd -- Ministar ekonomije Mlađan Dinkić kaže da će u Kopaonik iduće godine Ministarstvo ekonomije i Skijališta Srbije investirati ukupno 900 miliona dinara.

Na predstavljanju Master plana za Kopaonik, Dinkić je rekao da su najvažnije investicije u infrastrukturu, zbog čega je izabran koncept po kojem kao suinvestitori mogu da se pojave i privatnici.

Samo za projekt snabdevanja pijaćom vodom i preradu otpadnih voda predviđeno je 700 miliona dinara, s tim što će naredne godine biti završena dokumentacija, a izgradnja će krenuti 2011. godine, naveo je ministar.

Dinkić je rekao da će sledeće godine početi i izgradnja zaobilaznog puta od Jarma do Sunčevih konaka na Kopaoniku, kako bi se, na mestu sadašnjeg, dobio novi prostor za skijališta, a završetak prilaznog puta očekuje se 2011. godine.

Prema njegovim rečima, prioriteti su i četiri nove žičare, s tim što će na Karaman grebenu biti izgradjena najbrža, šestosedna žičara, a postojeća četvorosedna će biti preseljena na stazu "Sunčana dolina". Sasvim nova četvorosedna žičara biće izgrađena na lokaciji "Suvo rudište".

U narednoj godini predviđene su i nove staze, a biće izgrađeno i novo dnevno parkiralište i podzemna garaža kod bivšeg hotela Bačište, koji je srušen u NATO bombardovanju. Predviđeno je i raspisivanje tendera za izgradnju novog hotela na tom mestu, rekao je ministar.

Dinkić je najavio i izgradnju novih hotelskih kapaciteta pored sadašnjih Konaka i dodao da Kopaonik mora da postane konkurentno evropsko skijalište, sa ciljem da se podigne kapacitet sa sadašnjih osam hiljada skijaša dnevno na 11.500.

Potpredsednik Vlade Srbije je rekao da Kopaonik sada ima veliku konkurenciju, imajući u vidu da su gradjanima Srbije ukinute vize za putovanje u Evropsku uniju.

"Siguran sam da Kopaonik može da ostane konkurentan uz dodatne investicije u odnosu na evropske zimske centre i nadam se da će hotelijeri i ugostitelji to shvatiti i da neće preterivati sa cenama, a država je za uživanje skijaša obezbedila svu neophodnu infrastrukturu", rekao je on i pozvao gradjane Srbije da provedu zimu na snegu.


Neće biti iznenađenja sa kursom
Privrednici su zadovoljni sastankom sa premijerom Mirkom Cvetkovićem, Radovanom Jelašićem, guvernerom NBS u Vladi Srbije, na kojem je bilo reči i o kursu. Ipak, budno će pratiti šta će se dalje dešavati sa domaćom valutom i da li su njihove sugestije uvažene.

Na sastanku, osim premijera Srbije, guvernera NBS, prisustvovali su i privrednici Toplica Spasojević, predsednik ITM grupe i član kluba „Privrednik“, Slobodan Vučićević, predsednik „Droge Kolinske“ i predsednik Srpske asocijacije menadžera, Branko Radujko, generalni direktor „Telekoma Srbija“ i prvi čovek Privredne komore Srbije Miloš Bugarin.
- Sastanak je bio konstruktivan, a privrednici su zadovoljni reakcijom guvernera i premijera - prokomentarisali su juče kratko u Privrednoj komori Srbije.
Toplica Spasojević, predsednik ITM grupe, za „Blic“ kaže da su teme osim kursa bile i makroekonomski pokazatelji za ovu i za iduću godinu, kao i perspektive u kontekstu uslova u kojem će raditi privreda.
- Dobili smo optimistične projekcije i premijera i guvernera. Čuli smo da je inflacija u poslednjih šest meseci bila nula odsto, a da će se sada svi napori činiti da se što pre izađe iz recesije. Ovo je samo jedan u nizu sastanaka koje ćemo održavati sa premijerom, a na kojima će prisustvovati i guverner NBS - naglašava Spasojević.
Atmosfera razgovora, koji je trajao dva sata, kako kaže on, bila je konstruktivna, prijateljska i bez disonantnih tonova.
- To je pozitivan znak i među nama nema nesporazuma - ističe Toplica Spasojević.
Na pitanje „Blica“ da li je za brigu današnji srednji kurs NBS po kojem je jedan evro 96,444 dinara, naš sagovornik odgovara:
- Ne očekujemo do kraja godine velika iznenađenja što se tiče kursa. Mislim da će na kurs pozitivno uticati najavljene investicije „Fijata“ u „Zastavu“, kao i novac EBRD od dokapitalizacije „Komercijalne banke“ - kaže Toplica Spasojević.

Evro ojačao 20 para
Evro će danas da ojača dvadeset para u odnosu na jučerašnji dan. Prema zvaničnom srednjem kursu NBS, jedan evro iznosi 96,4440 dinara.


„Delta“ i dalje zainteresovana za „Merkator“
Osam banaka vlasnica slovenačkog „Merkatora“ pozvalo je investitore da podnesu ponude za kupovinu njihovog udela u tom trgovačkom lancu koji iznosi 36 odsto. Ovo je juče prenela slovenačka štampa.

Neobavezujuće ponude prikupljaju se do 8. februara, a obavezujuće se očekuju krajem aprila. U „Delta holdingu“ kažu da su zainteresovani za kupovinu, ali da je u postupku prodaje potrebno da postoji jasan stav slovenačke vlade, velikih akcionara i upravljačke strukture „Merkatora“. U protivnom, neće učestvovati u ovom postupku.
Jelena Krstović, direktorka korporativnih komunikacija „Delta holdinga“, podseća da je u proteklih nekoliko godina ova kompanija više puta ponovila da je zainteresovana za ulazak u vlasničku strukturu „Merkatora“.
- Takvo širenje je kompatibilno sa razvojem maloprodaje koja je kroz „Delta Maksi grupu“ jedan od najvažnijih biznisa naše kompanije. Smatrali smo i smatramo da bi takvim spajanjem bila stvorena trgovinska kompanija respektabilna ne samo na prostoru bivše SFRJ, već i u širim evropskim okvirima - kaže Krstović. Do sada interesovanje za „Merkator“ je pokazao i paradržavni fond „Kapitalska družba“ („Kad“), koji je navodno zainteresovan za deset odsto udela.


EU Grants Serbia 50 Mln Euro in Pre-accession Assistance, To Lend It 200 Mln Euro in 2010
The European Union has given Serbia half of the 100 million euro ($142 million) earmarked for Serbia under the Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA), and will lend it 200 million euro towards maintaining macroeconomic stability next year.

The 50 million euro Serbia has received under the IPA programme will be used to support the country's budget, the delegation of the European Commission to Serbia said. The next tranche of 50 million euro is due next year.

Serbia formally applied to join the European Union on Tuesday.

Serbia can expect to receive between two and three billion euro per year in European Union funds once it joins the bloc, the country's EU Integration Minister Bozidar Djelic said earlier this month.


"Utma Commerce" postala vlasnik 82% kapitala preduzeća "Napred"
Beogradsko preduzeće "Utma Commerce" povećalo je udeo u kompaniji "Napred" i sada je vlasnik gotovo 82% beogradskog građevinara, objavio je ponuđač na sajtu Beogradske berze.

"Utma" je krajem novembra objavila ponudu za preuzimanje 77.621 akcije "Napreda", koje čine 22,6% ukupnog broja, po ceni od 3.002 dinara za hartiju.

Tokom ponude, koja je zatvorena 17. decembra, "Utma" je preuzela 15.022 akcije odnosno 4,37%.

Akcijama "Napreda" na Beogradskoj berzi se trguje od maja 2004. Trenutno ta hartija košta 2.801 dinar prema maksimalnih u poslednjih godinu dana 3.600 s kraja prošle godine i minimalnih 2.500 dinara iz avgusta ove godine.

"Napred" pruža kompletne usluge inženjeringa - od izrade studija, projektovanja, građenja, rekonstrukcije, do opremanja, nadzora, izrade tehnoloških i ekonomskih analiza.

Za više od 55 godina rada to preduzeće je izgradilo objekte u deset zemalja na tri kontinenta.

U prošloj godini "Napred" je ubeležio neto dobit od 424,6 miliona dinara.


Potpisan aneks ugovora sa "Fiatom" - imovina "Zastave" ide u zajedničko preduzeće kada legne uplata
Predstavnici Vlade Srbije i italijanskog "Fiata" potpisali su danas (23. decembar 2009. godine) aneks ugovora o ulaganju u zajedničko preduzeće za proizvodnju automobila u Kragujevcu, kojim "Zastava" postaje deo te italijanske kompanije.

Aneks su potpisali potpredsednik Vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić i potpredsednik Grupe "Fiat" Alfredo Altavila i generalni direktor zajedničke kompanije "Fiat automobili Srbija" Đovani de Filipis (Giovanni de Filippis).

Dinkić je posle potpisivanja ugovora rekao da je "Fiat" dao nalog za uplatu 98 mil EUR osnivačkog kapitala zajedničkog preduzeća i da se očekuje se da će novac na računu biti 29. decembra. Dodao je da su ranije uplaćena 2 mil EUR.

On je naveo da će po uplati država preneti imovinu "Zastave" u zajedničko preduzeće.

Aneks ugovora, kazao je Dinkić, podrazumeva investicije od 700 mil EUR u novu opremu i modernizaciju fabrike kapaciteta 200.000 vozila godišnje, i proizvodnju dva nova modela automobila u Kragujevcu, koja će, kako je rekao, biti "lansirana" u drugoj polovini 2011. godine.

Altavila je kazao da će "Fiat" drugi deo osnivačkog kapitala od 100 mil EUR za zajedničko preduzeće uplatiti 2010. godine.


Production of Fiat 500 To Move to Serbia from Poland
BELGRADE (Serbia), December 23 (SeeNews) – Italy’s Fiat will move the production of its model 500 to Serbia from Poland, Belgrade-based media reported on Wednesday.

The Polish factory in the town of Tihi will remain without its most popular models after Fiat moves the production of the Panda model to Italy and the production of Fiat 500 to the town of Kragujevac, in central Serbia, b92 (www.b92.net) quoted Polish media as saying.

Fiat will invest 100 million euro ($142 million) in its joint automotive venture with Serbia, Fiat Automobili Srbija (FAS) by the end of this year, b92 reported on Monday. FAS will produce yearly about 200,000 vehicles of the Punto and the Fiat 500 models.

($=0.7001 euro)


Annex to Fiat conctract signed
RAGUJEVAC -- Economy Minister Mlađan Dinkić and Fiat Group Vice-President Alfredo Altavilla signed the annex to a contract on joint investments in the Zastava factory.

With the payment of EUR 100mn of founding capital, the Serbian carmaker essentially has become a part of the Fiat Group, according to officials at the press conference held after the signing.

Fiat is bound by the agreement to produce two new car models in Kragujevac, in addition to the Punto, which is already being manufactured at the Zastava factory.

Fiat will modernize the factory with an announced investment totaling EUR 700mn, it was also said.

Dinkić said that the order will be given for the transfer of the property of Zastava to the joint company of Fiat Automobiles Serbia, and that in six days, the transfer of property and EUR 100mn from Fiat will be completed.

He added that the two new cars that will be produced in Zastava will sold in European and American markets.

The minister said that the agreed capacity of production was 200,000 cars annually, from which, he said, EUR 2bn in exports is expected.

Altavilla addressed journalists today to say that President Boris Tadić played a very important role in this project.

“Tadić gave us great support and I am very thankful to him,” Altavilla said, adding that he wanted to thank the entire Serbian government, especially Dinkić, for the cooperation an efforts, as well as the expert teams that worked on the realization of the process.

He said that half of the founding capital of Fiat will be paid by the end of the year, and that the remaining EUR 100mn will be invested during 2010.

Ahead of the signing today, economic analyst Milan Kovačević said that this was good news, because it was a confirmation that Fiat was not backing down from its plans in Kragujevac.

“This will end the push surrounding our Zastava, which we have invested a lot of money in, and which practically fell through and was not able to be restored as an automobile factory. On the other hand, what we did now works mostly to the advantage of Fiat, and we can be happy that we will in some period of time, maybe in a year or two, have significant exports."

"But if we do not activate domestic components and parts as well, there will be increased imports along with the exports. Everything depends on how things will progress,” Kovačević said.

As the minority owner, the government will be providing property and equipment for the joint company, and while Fiat is expected to pay EUR 100mn, Serbia will pay EUR 50mn as its founding capital.

Kovačević said that it would be better for that money not to come from the budget.

“It is not the best solution for the state to create new capital with the money of taxpayers. It would be good for the government to think about how it will privatize this, and to have domestic private capital co-participate in the automobile factory with Fiat,” he said.

Fiat’s business plan will depend on how the situation on the international car market progresses, this analyst said.

The total investments of Fiat in Zastava was expected to be EUR 700mn. The deadline for paying this sum was the end of this year, which was postponed due to the economic crisis.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta