Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Dan i Bredstrit“ zadržao Srbiju među rizičnim zemljama
Međunarodna agencija za utvrđivanje rejtinga „Dan i Bredstrit“ objavila je juče da je Srbiji zadržala rejting DB5a za zemlje sa visokim rizikom poslovanja, iako se vidi trend poboljšanja.

Analitičari „Dan i Bredstrita“ u decembarskom izveštaju ocenili su da su se ekonomski i finansijski izgledi Srbije poboljšali u poslednjih nekoliko meseci delom zahvaljujući podršci Međunarodnog monetarnog fonda.
Ocenjeno je da se u Srbiji vide znaci ekonomskog oporavka, da se devizne rezerve Srbije „čvrsto drže“ i da zajedno sa velikim padom spoljnotrgovinskog deficita i deficita platnog bilansa smanjuju pritisak na dinar.
U saopštenju bonitetne kuće „Rating“, zastupnika agencije „Dan i Bredstrit“ za Srbiju, navodi se da rejting koji dodeljuju zemlji ukazuje na rizik poslovnog okruženja, daje informaciju o efikasnosti plaćanja ka inostranstvu i isplativosti potencijalnih investicija.
Analitičari „Dan i Bredstrita“ u decembarskom izveštaju zadržali su stav da su i pored svih pozitivnih kretanja izgledi za nagli oporavak privrednih aktivnosti u Srbiji mali. Naveli su i da je malo verovatno da će se privredni oporavak dogoditi u skorije vreme sve dok postoji rizik ponovnog slabljenja dinara.
Prema podacima o efikasnosti plaćanja ka inostranstvu kao i relativno slabom poslovnom okruženju „DiB“ preporučuje korišćenje potvrđenog akreditiva pri trgovanju sa poslovnim partnerima iz Srbije.
Kao pozitivne pomake, u „Dan i Bredstritu“ su naveli uspešnu drugu reviziju aranžmana sa MMF o kreditu od 2,9 milijardi evra, smanjenje referentne kamate Narodne banke Srbije sa 12 na 10 odsto godišnje i smanjenje obavezne rezerve za banke. Analitičari su naveli da će strane investicije i zajmovi u Srbiji ostati smanjeni još neko vreme, kao i da će uslovi na tržištu rada i dalje biti oslabljeni.

U regionu iza nas samo BiH
Kriterijumi „Dan i Bredstrita“ u određivaju rejtinga zemlje su politički rizik, poslovni rizik, makroekonomski rizik i spoljni rizik. Rizičnost je podeljena u sedam nivoa od DB1 što se smatra najmanjim rizikom do DB7 kao najvećim rizikom. Svaki nivo je dalje podeljen u četiri kvartala (od ‘a’ do ‘d’) gde oznaka ‘a’ predstavlja nešto manji rizik nego ‘b’, dok oznaka ‘d’ predstavlja najveći rizik u datom nivou.
U regionu i dalje najveći rejting ima Slovenija (DB2c), a za njom slede Grčka (DB3c), Hrvatska i Mađarska (DB3d), Bugarska, Rumunija i Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b). Niži rejting od Srbije u regionu ima samo BiH (DB6a).


Opasno brzo smanjenje referentne kamate NBS
Korist od smanjenja imaju samo korisnici dinarskih zajmova. – Rizik od naglog rasta cene primarnog novca radi očuvanja cenovne stabilnosti

Brzo smanjenje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije, koja je orijentir za vođenje kamatne politike banaka, donelo bi više negativnih nego pozitivnih efekata, upozorava dr Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Zbog ispoljenog višemesečnog nezavisnog kretanja aktivnih kamatnih stopa banaka (na kredite), u odnosu na kretanje referentne kamate NBS, koja je u hroničnom padu, njenim daljim smanjenjem neće pojeftiniti bankarski zajmovi, što bi dovelo do podsticanja privredne aktivnosti.

Podsetivši na to da je referentna kamatna stopa centralne banke ključna alatka za postizanje usvojene ciljane stope inflacije na srednji rok, profesor Đukić ukazuje da u uslovima režima slobodno fluktuirajućeg deviznog kursa NBS primenjuje taj koncept samo delimično.

– Jer, kad je domaće tržište novca plitko, monetarna politika ne može da se zasniva samo na mehanizmu kamatnih stopa, što znači da je za tržišne učesnike u Srbiji znatno važnije to da li će vlada, fiskalnom politikom, ostvariti održiv budžetski deficit na srednji rok.

Podsećanja radi, glavni argument za brzo smanjenje referentne kamate sa 12 odsto, koliko je iznosila do 8. oktobra, kad je Monetarni odbor doneo odluku da je obori na 11 procenata, bio je da će se tako banke destimulisati da veliki iznos likvidnosti plasiraju u repooperacije NBS i zapise Trezora zbog njihove izuzetno atraktivne kamatne stope, imajući u vidu nisku stopu inflacije, koja je u septembru bila nulta. Zatim je 5. novembra Monetarni odbor referentnu kamatnu stopu smanjio na 10 odsto, a viceguverner Bojan Marković je nedavno izjavio da „na osnovu tekuće projekcije, uzimajući u obzir sve rizike, Monetarni odbor Narodne banke Srbije procenjuje da je verovatnije da će referentna kamatna stopa u narednom periodu biti snižena, nego da se neće menjati”.

Međutim, stvarnost se podsmehnula očekivanjima kreatora monetarne politike da će banke deo viška likvidnosti, umesto u trezorske i zapise NBS, usmeriti u plasmane preduzećima i stanovništvu uz niže kamatne stope. Objašnjavajući tu činjenicu, Đukić navodi da, u uslovima u kojima se četiri petine transakcija indeksira u evrima, kamatne stope na većinu kredita ne mogu biti smanjene. Jer, za najveći broj zajmoprimaca najbitnije je kretanje kamata u evrozoni – euribor sa rokom od tri i šest meseci i kretanje rizične premije koja „pokriva” rizik zemlje, kao i kamatne marže koju zaračunavaju banke. To znači da će blagodeti smanjenja referentne kamate osetiti samo korisnici dinarskih kredita kod kojih je cena primarnog novca NBS orijentir za cenu dinarskog zajma.

Naš sagovornik upozorava na to da postoji veliki rizik da NBS, nakon brzog smanjenja referentne kamate, koja je proletos nadmašila 17 odsto, pribegne obrnutoj meri – njenom učestalom povećanju, zbog nemogućnosti da postigne ciljnu stopu inflacije u 2010. i 2011. godini. Uz to, rastući je rizik da NBS, zbog pritisaka da dinar depresira, pribegne naglom povećanju referentne kamate kako bi imobilisala slobodna sredstva banaka i stanovništva, radi smanjenja pritisaka na devizno tržište koje je sada mirno.

Alternativa tom scenariju jeste trošenje deviznih rezervi u odbrani kursa dinara, što je još gore, imajući u vidu da se devizni priliv obezbeđuje prevashodno iz privatizacije, menjačkih poslova i zaduživanja u inostranstvu a ne izvozom robe i usluga.

Zaduživanjem u inostranstvu da bi se devizne rezerve potrošile na intervencije na deviznom tržištu, opterećuju se buduće generacije bez ostavljanja proizvodnog potencijala koji garantuje održivost spoljnog duga. Stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda trebalo bi da bude bar na nivou od tri odsto da bi se servisirale samo kamate po kreditima koji se koriste kod MMF-a.
Imajući u vidu i državne dugove kod drugih kreditora, u NBS procenjuju i upozoravaju da je za održivost spoljnog duga potrebno ostvariti rast realnog BDP-a od bar pet odsto godišnje. U sadašnjoj situaciji banke su primorane da zbog visokog kreditnog rizika i u očekivanju raspleta oko aranžmana sa MMF-om i mera vlade, u prvom kvartalu 2010. i dalje plasiraju veliki iznos likvidnosti u repooperacije NBS i zapise Trezora.

Da bi sprečila eventualni špekulativni unos kapitala u zemlju radi ostvarivanja zarade ne repo operacijama i mogući špekulativni udar na devizni kurs, radi iznošenja deviza u inostranstvo, NBS ima arsenal mera iz oblasti supervizije banaka i visine obavezne rezerve i pri relativno visokoj referentnoj kamati, ukazuje Đukić.


Skladište povrća za jugoistočnu Evropu - "Lučić" grupa namerava da oživi somborsku "Panonku"
Prehrambena industrija "Panonka" u Somboru ne radi već godinama. Ovaj golemi kapacitet, projektovan da godišnje preradi 500.000 tovnih svinja, 40.000 utovljene junadi i vagone povrća, nikako da nađe kupca. Poslednja ponuda stigla je iz Španije, potencijalni kupac ponudio je cenu od jednog EUR, ali i spremnost da uloži više od 2,5 mil EUR u osposobljavanje fabrike. Agencija za privatizaciju, međutim, nije prihvatila tu ponudu, a "zapelo" je zbog 600 do 700 hiljada EUR.

Pre dva meseca "Panonku" je uzela u zakup "Lučić" grupa, koja ima svoje članice u obližnjoj Prigrevici i u Kikindi. Ovoj firmi, koja je 2009. godine sa oko hiljadu hektara pod povrćem ostvarila prinos veći od 20.000, tona nije bila dovoljna samo "Panonkina" hladnjača, kapaciteta 10.000 tona, nego je zakupila i ostali prostor, gde su nekad pravljeni klaničarski proizvodi.

- "Panonku" smo uzeli u jednogodišnji zakup, ali smo poslali i pismo o namerama jer smo veoma zainteresovani za kupovinu ove bivše klanice za skladištenje oko 50.000 tona povrća i da od nje napravimo skladište i distributivni centar za jugoistočnu Evropu - kaže Predrag Lučić, prvi čovek "Lučić" grupe.

"Panonka" je izgrađena osamdesetih godina, ukupan poslovni prostor obuhvata 280 hiljada, a pokriven prostor 140 hiljada m2. Infrastruktura je gotovo potpuna, uključujući trafostanicu velike moći, kolektor za otpadne vode. Po proceni stručnjaka "Lučić" grupe, ovde bi ubrzo posao dobilo još oko 200 radnika, uz sadašnjih 150. U Prigrevici će biti izgrađen Centar za doradu semena poljoprivrednog bilja, vredan 2,5 mil EUR, koji će uposliti takođe oko 200 radnika. Računa se i na kooperativu sa većim brojem manjih, individualnih gazdinstava. U "Lučić" grupi već pominju ugovore o plasmanu povrća sa velikim lancima u Austriji, Rumuniji.

U Somboru, ne samo u "Panonki", sa nestrpljenjem se iščekuje odgovor Agencije za privatizaciju. Nije poznato, naravno, šta piše u pismu o namerama, koliko može da plati "Lučić" grupa, a koliko će država tražiti za svoj kapital. Ovde naglašavaju da promene delatnosti i nema, istina, izostaće prerada tovljenika, ali fabrika hrane će nuditi povrće. Iz ovdašnje hladnjače svojevremeno neki povrtarski proizvodi nuđeni su na pijaci u Minhenu i još nekim gadovima Evrope.


Ukidanje poreza na telefonske razgovore moguće u prvom kvartalu 2010.
Porez na upotrebu mobilnog telefona od 10%, koji je uveden 1. juna kako bi bili obezbeđeni dodatni prihodi za pokrivanje budžetskog deficita, mogao bi da bude ukinut već u prvom tromesečju 2010, saznaje "Danas" u Ministarstvu finansija.

Prema saznanjima tog lista, u tom ministarstvu je u toku priprema pravilnika koji bi mogao da obezbedi dodatne prihode za državnu kasu. Ukoliko ti prihodi budu dovoljno visoki, u Ministarstvu kažu da su spremni da već u prvom kvartalu sledeće godine ukinu porez na upotrebu mobilnog telefona. Sagovornik lista "Danas" ističe da su kalkulacije u toku, ali nije želeo da otkrije koju oblast će regulisati novi pravilnik. Ipak, dodaje da će predstavljati svojevrsno iznenađenje za ekonomske aktere u našoj zemlji. S druge strane, ukoliko taj akt ne donese očekivane prihode, sigurno je da će porez na upotrebu mobilnog telefona ostati na snazi, ali samo do kraja ove godine.

U prekjuče (2. decembar 2009. godine) objavljenom budžetu za sledeću godinu primetno je da se i dalje računa na prihode od poreza na upotrebu mobilnog telefona. Kako je nedavno objasnila ministarka finansija Diana Dragutinović, spremna je da ukine taj porez samo ako bi mogla da pronađe zamenu za prihode koje donosi.

Operateri mobilne telefonije još u prvoj polovini godine protestovali su protiv uvođenja takvog nameta i tvrdili da će to poskupeti usluge za korisnike, a neće im doneti bolji kvalitet. Uz to, doći će i do smanjenja investicija u sektoru telekomunikacija, koji je poznat kao jedan od najbrže rastućih. Ipak, u poslednjih nekoliko nedelja, kada je postalo izvesno da će porez ostati na snazi i u 2010. godini, kritike direktora operatera su retke, što sugeriše da im je možda iz vlade ukazano da bi moglo da dođe do skorog ukidanja.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta