Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ruski kapital biće (o)siguran u "Dunavu"

Velike ruske investicije, koje se u Srbiji očekuju u narednim godinama, otvaraju nove poslovne mogućnosti za kompaniju "Dunav osiguranje", koja će kompanijama sa ruskim kapitalom ponuditi najpovoljnije uslove i tako dokazati da je i dalje najmoćnija osiguravajuća kompanija u Srbiji, tvrdi Milenka - Mila Jezdimirović, generalna direktorka kompanije "Dunav osiguranje"



Ona kaže da će ruskim firmama biti u interesu da se osiguraju u "Dunavu", a sa dobro definisanim odnosima o međusobnom prenosu reosiguravajućih rizika, posao će biti koristan za obe strane.
U narednom periodu ovu kompaniju sa najvećim tržišnim udelom u Srbiji očekuje i transformacija vlasništva, a kako stvari stoje strateški partner bi mogla da bude Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je dostavila pismo o namerama.

- Kompanija "Dunav osiguranje" svakako mora proći kroz transformaciju. Mi smo sada u društvenom vlasništvu, kategoriji koja je nepoznata potencijalnim stranim partnerima, pa i EBRD-u. Ono što je za nas veoma važno jeste činjenica da je država shvatila koliko je značajno da zadrži jednu snažnu i jaku osiguravajuću kuću. "Dunav osiguranje" je lider na domaćem tržištu osiguranja, pa jednu takvu ulogu i zadatak sasvim sigurno može da opravda i izvrši na najbolji mogući način. U naredne tri godine ne planira se prodaja kompanije "Dunav osiguranje", već se razmišlja o manjinskom strateškom partnerstvu. Jedan od potencijalnih partnera koji je iskazao interesovanje za tu vrstu partnerstva, svakako je i EBRD - kaže Mila Jezdimirović.

Na nedavno održanom sastanku srpsko-ruskog poslovnog saveta, "Dunav" je predložilo saradnju u oblasti industrije osiguranja. Možete li objasniti nešto konkretnije o kakvoj saradnji se radi?
- Razmišljanja i predlozi sa tog sastanka išli su u pravcu organizovanja saradnje sa kompanijama koje su u ruskom vlasništvu a posluju u Srbiji, tako što bismo ih osigurali kod nas. Kompletan višak rizika preko "Dunava Re", reosigurali bi kod reosiguravajućih društava u Rusiji. Na taj način uspostavio bi se jedan krug saradnje koji bi dobrodošao svim učesnicima u poslu, naročito zbog toga što se očekuju značajni investicioni poduhvati ruskog kapitala u Srbiji, od remonta HE "Đerdap", koji će po našim saznanjima trajati sedam godina, preko NIS-a, "Lukoila" i gasovoda "Južni tok", do učešće u izgradnji niza infrastrukturnih objekata, kakvi su Koridor 10, centrala na gas u Novom Sadu i metro u Beogradu.


Koji deo javnog sektora "Dunav" osigurava?
- Kompanija "Dunav osiguranje" učestvuje na svim tenderima za osiguranje javnih preduzeća i ima tretman kao i sva druga osiguravajuća društva. U svetu je bitno da osiguravajuće društvo bude snažno i finansijski moćno, da bi moglo da preuzme velike rizike. Međutim, to kod nas još nije regulisano na pravi način, pa imamo situaciju da velika i finansijski moćna kompanija kao što je naša ima isti tretman kao i neko malo, na naše tržište tek pristiglo, osiguravajuće društvo. Ipak, "Dunav osiguranje" i dalje osigurava najveći deo srpskih javnih preduzeća.

Da li je gotov nacrt novog zakona o osiguranju i kada očekujete njegovo donošenje?
- Zakon o osiguranju donet je još 2004. godine, a sada se radi o predlozima izmena zakona o osiguranju. Potekla je inicijativa preko Privredne komore Srbije, a predlog ide u tri pravca. Prvi zahteva de se poslovi zastupanja i posredovanja mogu raditi kao dopunska delatnost, a ne kao isključiva delatnost kako je to do sada bilo propisano. Tako bi se stvorili uslovi za proširenje prodajne mreže osiguranja. Drugi stav se odnosi na uvođenje poreskih podsticaja za uplate premija za životno osiguranje, po modelu podsticaja za dobrovoljne penzijske fondove, što je neophodan podsticaj za razvoj ove vrste osiguranja. I za kraj, da se odloži razdvajanje životnih od neživotnih osiguranja, jer još nisu zreli uslovi za to, zbog nerazvijenosti tržišta pre svega životnih osiguranja.

Da li će biti pomeren rok za izvršenje zakonske obaveze razdvajanja društava na životno i neživotno?
- Rok će prema našim saznanjima biti pomeren do 31. 12. 2011. godine. Država očigledno ima sluha za osiguravajuće kompanije kojima bi razdvajanje društava u ovom trenutku bio dodatni finansijski teret, s obzirom na to da je kriza imala uticaj i na tržište osiguranja u Srbiji.

Da li očekujete da će država prihvatiti zahteve osiguravajućih društava u vezi sa olakšicama za životno osiguranje?
- Nadam se da će država imati sluha i za to, ali ako argumentima koje pružamo iz delatnosti osiguranja dokažemo, a možemo, da je to kao svuda u svetu isplativo i za državu. Kada se tržište polako razvije, državi će se to vratiti kao veliki plus.

Kakvi su vam rezultati na kraju trećeg kvartala i šta očekujete do kraja godine?
- Poslovanje naše kompanije nije pretrpelo pad, već beležimo blagi rast u odnosu na prethodnu godinu. Zadržali smo i dalje lidersku poziciju u gotovo svim vidovima imovinskog osiguranja, kao što je to bilo u 2008. godini. Podsetiću samo da je "Dunav osiguranje" prva kompanija po visini ukupne premije (155 miliona evra), prva kompanija po broju izdatih polisa oko (1,2 miliona polisa), prva kompanija po visini i brzini isplate štete (79 miliona evra), prva po broju vozača koji nam veruju (oko pola miliona osiguranih vozila), prva po veličini prodajne mreže, (preko 600 poslovnica), prva kompanija u neživotnom osiguranju, (preko 31 odsto tržišta na našim prostorima), prva kompanija sa reosiguravajućom kućom - "Dunavom Re" (sa preko 70 odsto domaćeg tržišta reosiguranja), prva kompanija sa penzijskim fondom (sa preko 50 odsto domaćeg tržišta), prva kompanija po broju zaposlenih (oko 1.700 stalno zaposlenih i oko 900 na određeno vreme), i na kraju, prva kompanija koja plaća najveći godišnji iznos poreza i doprinosa državi, oko 21 milion evra.


Da li će "Dunav" biti povlašćeniji u dobijanju poslova osiguranja ruskih kompanija u Srbiji?
- Povlašćenog polažaja nema od kada je uvedena tržišna utakmica. "Dunav" odavno nije u povlašćenom položaju, od kada je donet Zakon o javnim nabavkama, i usluge osiguranja proglašene običnim uslugama na tržištu. To nama nije bilo posebno drago, ali tržišna utakmica je odavno počela i "Dunav" se ravnopravno bori sa svim ostalim učesnicima, a dokaz je naš uspeh na svim tenderima do sada, gde smo uglavnom odnosili pobedu zbog kapaciteta, kvaliteta usluga i dokaza da smo najmoćnija i najpouzdanija kompanija na našem tržištu osiguranja.



EU o odmrzavanju Sporazuma
Brisel -- Šefovi diplomatija EU bi danas, u Briselu, mogli doneti odluku o primeni prelaznog trgovinskog sporazuma sa Srbijom.

Ministri EU će to odlučiti pošto u Briselu saslušaju i dobiju odgovore na pitanja od glavnog tužioca tribunala u Hagu Serža Bramerca, čiji je nedavni izveštaj Savetu bezbednosti UN o saradnji Srbije s Haškim sudom ocenjen u EU kao vrlo povoljan napredak.

Snažan pritisak na vlasti u Beogradu, međutim, traži Holandija da bi se moglo sagledati da u junu iduće godine celokupan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU-Srbija stupi na snagu, ako i tada Bramerc Savetu bezbednosti UN potvrdi da Beograd sve čini da se uspešno dovrši saradnja s Haškim sudom.

Kako je rekao jedan visoki zvaničnik švedskog predsedništva EU, sve članice EU smatraju da je osnova za moguću odluku o "odmrzavanju" trgovinskskog dela SSP to što je Evropska komisija u oktobarskom godišnjem izveštaju dala veoma povoljne ocene o napretku Srbije u evropskim reformama.

Holandski ministar inostranih poslova Maksim Ferhagen u petak je, na margini zasedanja šefova diplomatija NATO, rekao da treba da se "podrže povoljni koraci koje srpska vlada učinila u poslednje vreme i da se, ujedno, uz taj podsticaj vrši pritisak da srpska vlada nastavi da sarađuje s Haškim sudom".


Ne očekuje se dalji pad dinara
Beograd -- Posle značajnog slabljenja dinara tokom prošle nedelje i prve intervencije NBS posle devet meseci, analitičari očekuju da će dinar ove nedelje blago ojačati.

Uzroci pada domaće valute samo se nagađaju. Dok jedni misle da su u pitanju spekulativni bankarski poslovi, drugi kao ključni uzrok slabljenja dinara vide u dospelim kreditima koje domaća privreda izmiruje u evrima.

Za sada se niko ne usuđuje da iznosi procene da li će se ponoviti scenario s krajem prošle godine kada je domaća valuta tokom nekoliko meseci pala za oko 20 dinara u odnosu na evro.

Početkom prošle nedelje za jedan evro bilo je potrebno izdvojiti oko 95 dinara, da bi u petak evropska valuta dostigla vrednost od 96,56 dinara, odnosno oko 97 dinara u menjačnicama. Predsednik Udruženja menjača Borislav Brujić kaže da je tokom protekle nedelje potražnja za devizama bila znatno veća od ponude.

“Mislim da jedan od glavnih razloga jeste vizna liberalizacija i veća potražnja za devizama. Nadamo se da će tokom ove nedelje doći do potpunog smirenja, kao što je već danas, a možda i blagog jačanja dinara”, objašnjava on.

Slabljenje domaće valute bilo bi drastičnije da se posle devet meseci mirovanja na međubankarsko devizno tržište nije umešala Narodna banka Srbije. Intervencija je iznosila 42 miliona evra. Goran Nikolić iz Instituta za evropske studije kaže da je povećana potražnja za devizama u ovom periodu očekivana.

“Najvažniji uzrok je povećan uvoz energenata i servisiranja spoljnog duga pojedinih preduzeća u Srbiji. Kurs se u petak snizio posle intervencije NBS i prema tendencijama u 12 sati u ponedeljak on će u utorak, prema trenutnim tendencijama, biti niži za 20-tak para, dinar će blago ojačati”, kaže Nikolić.

Viceguverner NBS Bojan Marković za B92 kaže da je pad dinara u protekloj nedelji rezultat zbira nekoliko uzroka. “Pomeranje deviznog kursa protekle nedelje ili poslednjih nekoliko dana ponajpre je rezultat kumulativnog efekta smanjenja referentne kamatne stope NBS, što je dokaz da monetarna politika funkcioniše i u Srbiji”, kaže on.

Marković podseća da je „refenrentna kamatna stopa u poslednja dva meseca smanjena za dva procentna poena i bilo je za očekivati da se to pre ili kasnije odrazi u sličnom iznosu na nominalni devizni kurs. Ovo je normalni i uobičajeni uticaj monetarne politike svuda u svetu, tačnije u svim zemljama koje imaju monetarni okvir fleksibilnog deviznog kursa”.

On kaže da je, pored ovoga, na kurs uticalo i sezonsko povećanje potražnje za devizama koje je uobičajeno za kraj godine kada dospeva većina deviznih plaćanja privrede.

„Postoji još jedan faktor takođe, naše devizno tržište je prilično plitko pa kada je došlo do očekivane reakcije kursa kreiran je i određeni stepen nervoze koji je doveo do preteranih dnevnih oscilacija. Upravo preterane dnevne oscilacije su bile povod za intervenciju NBS. Centralna banka interveniše na deviznom tržištu samo da bi sprečila preterane dnevne oscilacije ali nikada da bi uticala na nivo ili trend kursa dinara. Određivanje srednjoročnog nivoa ili trenda kursa isključivo je zadatak tržišta”, objašnjava Marković.

Kad je reč o uticaju referentne kamatne stope na kurs, ključna vodilja koju banke imaju je profit. Naime, posle odluke NBS da smanji referentnu kamatnu stopu, banke su manje zainteresovane za domaću valutu jer poslovi u dinarima sada donose manje profita, smatra Marković.

“Cilj NBS je vrlo jasan, to je inflacija od šest plus-minus dva procenta u 2010. godini. Kao osnovni instrument za postizanje tog cilja NBS koristi referentnu kamatnu stopu. Međutim, ukoliko promenimo kamatnu stopu danas, ne utičemo na inflaciju odmah nego kroz izvestan period, preko bankarskog sektora, preko inflacionih očekivanja, finansijskih tržišta, ali i preko deviznog tržišta”, kaže on.

„Dakle, ako smanjujemo referentnu kamatnu stopu smanjuje se i interes poslovnih banaka da drže svoja sredstva u hartijama od vrednosti NBS ili države i one deo tih sredstava koje bi inače držale u hartijama NBS pretvaraju u devize što ostavruje izvestan nominalni pritisak na kurs i dovodi do toga da monetarna politika NBS ima efekta na inflaciju”, objašnjava Marković.

On kaže i da ne veruje da će se ponoviti scenario od prošle godine, kada je od avgusta domaća valuta oslabila za oko 20 dinara. Naime, u avgustu prošle godine za jedan evro je bilo potrebno izdvojiti oko 76 dinara, da bi za samo nekoliko meseci došli do iznosa od oko 95 dinara za jedan evro.

Marković kaže da je velika depresijacija krajem 2008, odnosno početkom ove godine, rezultat velike svetske finansijske krize i visokih prilagođavanja svih valuta prema evru, dolaru i švajcarskom franku.

“Kao što sam rekao ovo poslednje prilagođavanje je, po mišljenju NBS, rezultat kumulativnog efekta smanjenja referentne kamatne stope NBS ali ta referentna kamatna stopa je u poslednja dva meseca smanjenja za svega dva procentna poena. Dakle ne govorimo o nekoj korekciji od 20 procenata već mnogo manjoj korekciji”, kaže on.

Goran Nikolić međutim nije siguran da bi značajna depresijacija mogla da se isključi i krajem ove i tokom iduće godine jer pored referentne kamatne stope na kurs utiču još neki faktori.

“Teško je prognozirati kurs, ali ako ponovimo fundamentalne pokazatelje za 2010. godinu kada su u pitanju priliv i odliv deviza situacija tu nije baš sjajna. Naime, očekuje se rast i uvoza i izvoza, ali budući da je uvoz u startu duplo veći onda će se po tom osnovu povećati odliv i tražnja deviza. Istovremeno ne možemo očekivati neke značajnije prilive po osnovu komercijalnog zaduživanja u inostranstvu, mada će ono u idućoj godini biti nešto veće nego u ovoj. Strane direktne investicije će takođe biti veće za neki procenat, odnosno za oko 600 miliona evra, što svakako nije dovoljno za dugoročno održanje kursa”, kaže on.

Nikolić navodi da „sve u svemu, kada se uzmu u obzir ti faktori, dolazimo do zaključka da će NBS, pod uslovom da dođe do oporavka proizvodnje i samim tim povećanog uvoza, morati da interveniše i da će od centralne banke i njenje spremnosti da interveniše na međubankarskom deviznom tržištu i u idućoj godini u najvećoj meri zavisiti kurs”.

Bankari koji su se tokom vikenda oglašavali u štampi takođe kažu da će u narednom periodu biti samo izvesnih oscilacija deviznog kursa, ali da ne treba očekivati velike promene. Podsetimo i da je evropska valuta u Srbiji dostigla istorijski maksimum 28. januara ove godine, kada je za jedan evro bilo potrebno izdvojiti 96,86 dinara.
 
Jelašić: Devizno tržište smireno

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić kaže da je posle kraćih varijacija i nervoze došlo do smirivanja deviznog tržišta na srednjem kursu od 96,2 dinara za evro. On je dodao da ne vidi nikakav trend sem onoga koji se ponekad dešava krajem godine i dodao da je na promenu kursa svakako uticalo smanjenje referentne kamate. "Imamo dovoljno deviznih rezervi da postignemo dva ključna cilja, a to je da ne bude prevelikih dnevnih fluktuacija i da devizno tržište funkcioniše što se desilo i tokom proteklog vikenda kada je jedan broj banaka kupovao za dinare devize", kazao je Jelašić.


Serbia’s Pirot Free Zone To Seek Investors for 7.0 Mln Euro Intermodal Terminal
Serbia's Pirot free economic zone will seek investors to develop a 7.0 million euro ($11 million) intermodal terminal, aiming to benefit from its key location close to three major European transport corridors, its director Dragan Kostic said.

The free zone is located in the town of Pirot which lies on the pan-European transport Corridor X connecting Asia with Western Europe. It also is close to Corridor IV, linking Greece and Turkey with Northern Europe, and Corridor VIII, linking Italy and the Bulgarian Black Sea coast via Albania. These corridors connect landlocked Serbia with the Bulgarian Black Sea ports of Burgas and Varna, Greece's Aegean port of Thessaloniki and Montenegro's Adriatic port of Bar.

“For now we only have the idea, we are holding talks with everyone and we have a lot of support,” Kostic told SeeNews on the sidelines of the conference Bulgaria 2009 - 2013 Economic Visions for European Development organised in Sofia by the Bulgarian Economic Forum (www.biforum.org) last month.

The free zone’s partners in the intermodal terminal project are the municipalities of Pirot and Bulgaria’s town of Pernik, the Italian agency for promotion of logistics and freight transport Logica, German freight village association DGG, Serbia’s Tigar Corporation and the national railway operators of Serbia and Bulgaria.

Kostic said a tender for a feasibility study of the project will be launched in the first half of next year.

“After the feasibility study, we will look for partners. European funds or a private partnership, all the same."

“We reckon the terminal would cost seven million euro because it is not as big as the intermodal terminal in Sofia, which will cost 25 million euro," said Kostic.

He added the project needs a strong institutional support in order to be accomplished in the next five years.

The Pirot free zone has 65 hectares of land and plans to increase the area to 150 hectares, including the future terminal. The zone has railways, which can accommodate freight trains.

The planned intermodal terminal would act as a transfer point of cargo from rail cars to trucks and the other way round, using special truck-carrying “Ro-La” train cars. It will also contain storage, reloading and packaging facilities and will service container cargo.

PIROT FREE ZONE

Kostic said the Pirot free zone had 300 million euro turnover with 200 million euro coming from exports last year.

“So we expect the companies that operate there to generate the same turnover this year.”

Seven production companies and 140 trading firms operate in the Pirot free zone.

Kostic said Italian electric cables recycler Europa Technologi is the newest firm to start operations in the zone, while a famous German textile company is in negotiations. He declined to name it.

The companies doing Business in the zone benefit from Serbia’s trade agreement with Russia. If at least 51% of a company's output is produced in Serbia, this enables the firm to export it to Russia at a customs rate of just 1.0%.

Serbia has four free economic zones: in Pirot, Novi Sad, Subotica and Zrenjanin. The country plans to set up around 15 more over the next two years.

($=0.6633 euro)


EU to make decision on interim agreement
BELGRADE -- – EU foreign ministers will meet on Monday in Brussels and are expected to make a decision unfreezing the interim trade agreement with Serbia.

The EU ministers will make a decision after holding a meeting with Hague Chief Prosecutor Serge Brammertz, who recently reported to the UN Security Council positively on Serbia’s cooperation with the Tribunal.

However, the Netherlands is asking for continued pressure to be put on Belgrade for completing its obligations to the Hague Tribunal in order for the Stabilization and Association Agreement (SAA) between Serbia and the EU to potentially be unfrozen in June 2010, if Brammertz’s report is positive once again at that moment.

A Swedish official of the EU presidency said that the basis for the implementing of the trade part of the agreement is the fact that the European Commission stated in its October report that Serbia has made a lot of progress in implementing European reforms.

Dutch Foreign Minister Maxime Verhagen met with NATO officials on Friday, stating afterwards that the “positive steps of the Serbian government should be supported, while at the same time continuing to put pressure on the Serbia government to continue its cooperation with the Hague Tribunal.”

Serbia, meanwhile, has been unilaterally implementing the trade deal since the start of the is year. The interim agreement is part of the SAA, signed between Brussels and Belgrade in the spring of 2008, and immediately suspended.


Trade deal "guarantees exports"
BELGRADE -- Former head of the government EU integration office Tanja Miščević commented on the possibility that the trade agreement with the EU might be unfrozen.

The Interim Trade Agreement is part of the SAA, and Serbia has been implementing it unilaterally since the start of 2009.

"If the European Union council of foreign ministers decided today or tomorrow to implement the Interim Trade Agreement with Serbia, Serbia's exporters will receive guarantees that they may continue to export their products tax free to the EU countries," Miščević, who now teaches at the Faculty of Political Science, told Belgrade daily Politika on Monday.

“Serbia would thus have true agreement relations with the Union, instead of a unilateral regime, and the legal relations between a state and the EU is the most important thing,” said she.

Besides saying that unblocking of the trade deal would be important for the trade relations, Miščević underscored the importance of such possible move for the future process of European integrations.


Za tender sa TE-TO "Novi Sad" zainteresovano 15 kompanija
Zainteresovanost za učešće na međunarodnom tenderu za izbor strateškog partnera za ulaganje u modernizaciju i proširenje Termoelektrane-Toplane Novi Sad (TE-TO) pokazalo je 15 kompanija, saopštila je danas (7. decembar 2009. godine) "Elektroprivreda Srbije".

Pisma o zainteresovanosti su u roku, koji je istekao 1. decembra, dostavile energetske kompanije iz Slovačke, Italije, Rusije, Grčke, Češke, Slovenije, Britanije, Austrije, Kine, Kanade i Srbije.

Modernizacija i proširenje TE-TO obezbediće stabilno snabdevanje Novog Sada toplotnom energijom i doprineti rastu proizvodnje struje, kao i poboljšanju zaštite životne sredine jer će se korišćenjem gasa umesto mazuta smanjiti emisija štetnih materija.

Predviđeno je da izbor strateškog partnera bude završen u prvoj polovini iduće godine a postupak izbora vodi "Energija Novi Sad" (ENS), preduzeće koje su kao ravnopravni partneri osnovali Grad Novi Sad i JP "Elektroprivreda Srbije".

Sledeći korak biće načinjen u drugoj polovini januara kada će kompanije koje ispune zahteve tenderske dokumentacije biti pozvane da otkupe tendersku dokumentaciju, najavio je predsednik Upravnog odobra ENS Zoran Manasijević.


EBRD odobrila dokapitalizaciju Komercijalne banke
Odbor direktora Evropska banke za obnovu i razvoj (EBRD) odobrio je 4,6 milijardi dinara za dokapitalizaciju Komercijalne banke iz Beograda.

Kako je objavljeno na sajtu www.ebrd.com, pored EBRD, koja ima 25% akcija Komercijalne banke, u toj dokapitalizaciji od ukupno 11,4 milijardi dinara učestvovaće i Međunarodna finansijska korporacija (IFC), nemački investicioni fond DEG i Švedski fond za investicije u zemlje u razvoju (Swedfund).

Povećanje kapitala obaviće se emisijom preferencijalnih akcija bez prava glasa koje će moći da se pretvore u obične akcije sa pravom glasa od 1. januara 2013. godine, navodi se na sajtu.

Svrha dokapitalizacije je da se u vreme krize ojača sistemski značajna banka u Srbiji, da se Komercijalnoj banci omogući povećanja kapitala u bankama-ćerkama u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovni i nastavi kreditiranje privrede, navela je EBRD.

Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić 3. decembra je najavio da će ugovor o dokapitalizaciji Komercijalne banke, vredan 120 mil EUR biti potpisan 17. decembra sa međunarodnim kreditorima.

Dinkić je kazao da će Vlada Srbije imati rok od tri godine da prati tu dokapitalizaciju kako bi zadržala udeo od 46,2% u Komercijalnoj banci i dodao da će udeo EBRD biti povećan sa 25 na 34,6%, na uštrb malih akcionara.

Komercijalna banka Beograd je druga po snazi banka na srpskom tržištu, ima više od 900.000 klijenata i preko 1,2 miliona otvorenih računa.

Prema podacima sa Beogradske berze država ima 42,59% kapitala Komercijalne banke, a posredno, preko firmi u vlasništvu, poseduje više od 50% akcija. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je vlasnik 25% akcija.

Ukupni kapital Komercijalne banke, prema podacima objavljenim na sajtu Narodne banke Srbije (www.nbs.rs), na kraju septembra ove godine iznosio je 26,6 milijardi dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta