Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li su mlekare jedini krivac za poremećaje na tržištu mleka
Zrenjanin, Beograd - Nekoliko stotina proizvođača mleka, kooperanata Somboleda, ostaće već od ponedeljka, bez ugovora, a to znači i bez posla. Somborska mlekara otkazala je ugovore bez ikakvog objašnjenja, ostavljajući vojvođanske farmere i njihove porodice bez osnovnih prihoda. Najdramatičnija situacija je u Banatu, gde je ugroženo nekoliko stotina proizvođača mleka


- U ovom trenutku najmanje nas brine otkupna cena mleka. Naš problem je kako ćemo otplatiti kredite koje smo uzeli jer smo računali na siguran otkup. Pitam se šta potrošači u Srbiji piju, s obzirom da se mleko ne otkupljuje od farmera - kaže Perica Jovanov, iz Melenaca koji je najavio da će proizvođačimi od tržišne inspekcije zatražiti dozvolu za prosipanje 8.000 litara mleka dnevno jer od ponedeljka ne znaju šta će sa tim.

Igor Bulić, proizvođač iz Jankovog Mosta, ističe da za mleko nije zainteresovan nijedan drugi otkupljivač „a krave su pred teljenjem, pa će proizvodnja uskoro biti duplirana, odnosno za otkup će biti spremno 16.000 litara“. Naši sagovornici tvrde da kvalitet mleka nije proveravan u poslednjih nekoliko meseci. „Plaćali su kad su hteli i koliko su hteli, a sad i prekidaju otkup. Mi ne znamo tačnu cenu otkupa jer Somboled samo uplati novac na račun, bez ikakvih papira. Osim toga, ostali su nam dužni za mleko isporučeno u januaru i februaru, a naši računi stižu svakog meseca. Svako od nas podigao je kredit u iznosu od oko 20.000 evra, što znači da samo za ratu treba mesečno izdvojiti 60.000 dinara. Da bih održavao proizvodnju sa farmi od 30 krava, meni je mesečno potrebno 200.000 dinara“, objašnjava Feličan Besu.

Komentarišući probleme primarnih proizvođača mleka Bratislav Banjanac, predsednik Grupacije mlekarske industrije u izjavi za Danas podseća da su ministarstva poljoprivrede i trgovine, zajedno sa konditorima dogovorili uvoz mleka u prahu. „I sve bi bilo u redu da je tada određen kontingent te robe koja je trebalo diretktno da bude upućena konditorima, a ne mlekarama. Problem je, međutim, što su zahtev konditora iskoristile mlekare, koje su iz zemalja EU uvezle oko 3.500 tona mleka u prahu. Najveći uvoz ostvaren je početkom 2008. godine, posle ukidanja carine i prelevmana. S druge strane konditori nisu od domaćih mlekara otkupili ni kilogram mleka u prahu, jer je uvoz bez prelevmana i sa smanjenom carinom, učinio da ta sirovina bude jeftinija od domaće. Uvozno mleko u prahu prodaje se po dampinškim cenama, mada ne treba zaboraviti da je proizvodnja te namirnice značajno subvencionisana u zemljama EU - kaže Banjanac.

Đorđe Bugarin, sekretar Udruženja za poljoprivrdu Privredne komore Vojvodine ukazuje na činjenicu da je mleko u prahu koje se uvozi iz zemalja EU jeftinije, jer se viškovi iznad kvote koja je utvrđena za svakog farmera, otkupljuju po minimalnim cenama. Taj višak se prerađuje u jeftino mleko u prahu, koje se zatim plasira na neko od tržišta, u ovom slučaju, u Srbiju. On smatra da i među mlekarama ima uvoznika mleka u prahu, dok su neke, kao što je somborska, i lane bile uvoznici te sirovine. Inače, ta mlekara je među prvima zaustavila otkup mleka od poljoprivrednika na udaljenijim destinacijama, pravdajući se uvećanim troškovima transporta.

Zoran Matić, direktor Mlekare Šabac, u izjavi za Danas kaže da ta mlekara ne proizvodi značajnije količine mleka u prahu i nema zalihe koje opterećuju poslovanje. „Ne spadamo u red većih proizvođača mleka u prahu i retko se pojavi višak. Ipak, činjenica je da je cena mleka u prahu depresirana zbog uvoza, što je problem za druge proizvođače, među kojima je svakako i Imlek“, kaže Matić.

U Ministartsvu poljoprivrede juče nismo mogli da dobijemo odgovor na pitanje da li je zahtev zrenjaninskih zvaničnika i proizvođača stigao kao ni da li postoji mogućnost da država pomogne u ovoj situaciji.



Pojačana kontrola uvoza mleka u prahu

Beograd - Veterinarska inspekcija Generalnog inspektorata Ministarstva poljoprivrede saopštila je juče da je započela pojačanu kontrolu pri uvozu mleka u prahu. U saopštenju je istaknuto da pojačana kontrola podrazumeva laboratorijsko ispitivanje na zdravstveno-higijensku ispravnost, na prisustvo štetnih materija (melamin, teške metale, pesticide, antibiotike, sulfonamide, hormone, biorezidue), kao i nivo radiokontaminacije. Kontrolu pošiljki i dokumentacije veterinarska inspekcija obavlja na graničnom prelazu gde se vrši i uzorkovanje, da bi se nakon dobijanja rezultata analize, pošiljka puštala na carinjenje.
 
 

Iznuđeni potez

Mlekara Somboled već nekoliko meseci otkupljuje sve ponuđeno mleko iako nam se to nije isplatilo. Nažalost, i mi smo sada prisiljeni da delimično obustavimo otkup mleka sve dok se stanje na tržištu ne stabilizuje. Činjenica je da se većina proizvođača mleka našla u nezavidnoj situaciji, jednako kao i prerađivačka industrija. Ovo je situacija u kojoj svi trpe, ali treba podsetiti da Somboled u ukupnom otkupu mleka učestvuje sa samo šest odsto - kaže za Danas Milica Šetka, direktor marketinga Somboleda i dodaje da je ovaj potez posledica, između ostalog, delovanja ekonomske krize, ali i smanjene kupovne moći potrošača.


Dogovorena dodatna podrška Srbiji iz IPA fondova

Potpredsednik vlade Božidar Đelić izjavio je danas da je na sastanku najviših zvaničnika Srbije sa delegacijom Evropske komisije dogovorena dodatna podrška budžetu Srbije iz pretpristupnih fondova (IPA) Evropske unije, saopšteno je iz kabineta potpredsednika vlade

"O nameni i iznosu ovih sredstava biće pregovarano u narednim nedeljama", precizira se u saopštenju i dodaje da će ta sredstva Srbiji biti dostupna u ovoj godini.
U saopštenju se podseća da su sa Evropskom komisijom otpočeli pregovora o makrofinansijskoj pomoći EU Srbiji od 400 miliona evra u formi povoljnih kredita, a za potrebe budžeta.
Đelić je najavio juče da se sa Svetskom bankom razmatra mogućnost odobrenja dodatnog kredita od 300 miliona dolara koji bi ta banka trebalo da odobri na godišnjoj skupštini u aprilu ove godine. On je objasnio da će deo tog kredita, između 150 i 200 miliona dolara, otići u budžet i podsetio da je na skorašnjem skupu u Davosu sa predstavnicima Svetske banke razgovarano o tom aranžmanu.
"Preduslov je bio da se odredi namena za preostala sredstva iz prethodno odobrenog paketa od 200 miliona dolara", rekao je Đelić na skupu u Narodnoj banci Srbije i objasnio da je sa Svetskom bankom ranije ugovoren paket od 600 miliona dolara, od čega je 400 miliona dolara predviđeno za izgradnju Koridora 10.
Na pitanje kada se može očekivati postizanje dogovora sa Evropskom komisijom o makrofinansijskoj podršci budžetu od 400 miliona evra, on je potpredsednik vlade je najavio da će se o tome pregovarati u drugom i trećem kvartalu ove godine, dok bi odgovor mogao da se očekuje u poslednjoj četvrtini 2009.



Preduzeća duguju dve milijarde evra

Beograd -- Preduzeća u Srbiji duguju preko dve milijarde evra, a račun svake šeste kompanije je blokiran. U 2008. zatvoreno 2.013 više preduzeća nego što je otvoreno



Prema podacima Narodne banke Srbije, na računima preduzeća u Srbiji blokirano je više od 216 milijardi dinara. Među najvećim dužnicima su Protekta, Eko produkt, Ronako, koji je u vlasništvu Radoslava Rodića i Europen grupa, koju drži nedavno uhapšeni Branivoje Lazović.

Preduzeća u Srbiji duguju dve milijarde i trista miliona evra. Prema podacima Narodne banke Srbije, računi 58 hiljada kompanija su zbog prinudne naplate blokirani.

Privrednici duguju bankama za kredite, državi za porez ili dobavljačima za robu.

Firma Protekta duguje tri milijarde dinara. Eko produkt, firma koja se pominje u aferi “stečajna mafija”, duguje dve milijrade i trista miliona dinara.

Ronaku, preduzeću vlasnika Glasa javnosti Radislava Rodića, dve milijarde dinara su u blokadi više od godinu dana.

Slede ih Eltim, sa milijardu i sedamsto miliona dinara duga, i Euroluks petrol , preduzeće uhapšenog Branivoja Lazovića u čijem sastavu su ELP pumpe, sa milijardu i trista miliona dinara duga.

Euroluks je već mesec i po dana u blokadi. Kako kažu u tom preduzeću, najviše duguju bankama ali i oni imaju problem sa naplatom potraživanja.

Početak svojih problema vezuju za ekonomsku krizu i najavljuju da će prodati do 70 odsto udela u firmi.

“Sa svima smo postigli stend baj aranžman. Delimična prodaja će namiriti potraživanja banaka i dugovanja dobavljačima. Sve je počelo sa svetskom ekonomskom krizom, račun naše firme je blokiran u decembru 2008.”, kaže Olivera Stojanović, PR Europen grupe.

Podaci Narodne banke pokazuju i da se broj dužnika povećava. Od jula prošle godine kada ih je bilo oko 49.000 taj broj se u februaru 2009. povećao na skoro 58.000.

O efikasnosti nadležnih institucija koje bi trebalo da omoguće naplatu dugovanja ili da ugase takve firme govori podatak da se na spisku blokiranih nalaze i preduzeća koja su, prema podacima Narodne banke, u prinudnoj naplati i po 14 godina.



Veliki broj zatvorenih preduzeća

Unija poslodavaca saopštila je da je prošle godine u Srbiji zatvoreno 2.013 preduzeća više nego što je otvoreno.

Prema njihovoj oceni, to pokazuje da su svi relevantni faktori razvoja ekonomske politike naše zemlje u potpunosti zakazali i podbacili. Nelikvidnost preduzeća označena je kao najveći problem, pošto je navedena kao jedan od razloga zatvaranja u 67 od 83 slučaja.

Unija je saopštila da je sprovela anketu među vlasnicima i direktorima 83 od 2.013 firmi zatvorenih u 2008. godini, sa ciljem da utvrdi glavne razloge zašto ta preduzeća nisu mogla da opstanu, zadrže zaposlene i normalno privređuju.

Glavni razlozi za nelikvidnost su kašnjenje naplate, koja je u proseku bila 125 dana, previsoki ukupni porezi i doprinosi na zarade, nelojalna konkurencija "sive ekonomije" i avansni porez na dodatu vrednost.

Kao drugi razlog navedena je nemogućnost naplate potraživanja, jer je za prosečnu naplatu trebalo 125 dana. Preduzeća su tako mesecima uplaćivala PDV unapred, čekajući od četiri do šest meseci da naručioci njima plate robu ili uslugu.

"Siva ekonomija" i rad "na crno" navedeni su kao treći razlog, pošto predstavljaju veliku konkurenciju firmama koje su prijavljivale radnike i redovno plaćale poreze i doprinose na zarade državi.

Jedan od razloga za zatvaranje preduzeća jesu i birokratija i korupcija, a kako je istaknuto u saopštenju, vlasnici preduzeća "ogorčeni su na državu i važeće zakonske propise", posebno na organizaciju rada u poreskim upravama, opštinskim kancelarijama za privredu, ispostavama fonda PIO, katastrima, odeljenima MUP-a i drugim državnim službama sa kojima privrednici svakodnevno dolaze u dodir.

Mali obrtni kapital je još jedan od razloga, a vlasnici firmi imali su pritužbu na to što država firmama sa malim obrtnim kapitalom u početku poslovanja ne daje olakšice, a sledeći razlog su duplo skuplja struja, voda i komunalne usluge, komunalne i druge takse.

Vlasnici preduzeća žalili su se i na nedostatak sredstava za ulaganje u obrazovanje zaposlenih i nedovoljnu informisanost onih koji počinju da se uključuju u biznis.



DUGALIĆ: Krediti u januaru zabeležili rast od 3,5 odsto

Beograd - Krediti privredi i građanima u januaru su iznosili 1.276 milijardi dinara, što je za 3,5 odsto više nego u decembru prošle godine. Dug preduzeća premašio je 839,8 milijardi dinara i uvećan je za 4,2 odsto u odnosu na decembar. Pozajmice građana u iznosu od 388,5 milijardi dinara veće su za 2,1 odsto - izjavio je juče na konferenciji za novinare generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić


Građani su najviše kredita, u iznosu od 176,6 milijardi, uzimali za kupovinu i adaptaciju stanova, a rast te vrste zaduženja je 3,6 odsto u odnosu na kraj 2008. godine. Gotovinski krediti su porasli za 2,8 odsto i iznosili su 146,1 milijardu dinara, dok su potrošački i krediti za refinansiranje ranijih pozajmica u vrednosti od 47,1 milijardu dinara smanjeni za oko jedan odsto. Dugalić je istakao da građani i dalje uredno otplaćuju svoje pozajmice i da je na kraju januara kasnila otplata 1,5 odsto tih kredita, dok preduzeća nisu na vreme otplatila 6,4 odsto kredita, a preduzetnici 2,8 odsto. On je procenio da će mere Vlade Srbije o subvencionisanim kreditima doprineti povećanju likvidnosti preduzeća, kao i povećanju potrošačkih kredita. U Srbiji prosečan dug po stanovniku iznosi 576 evra, dok je u Hrvatskoj 3.734, Mađarskoj 2.990, Bosni i Hercegovini 895, a u Makedoniji 521 evro.



Svetske berze: Oporavak Wall Streeta pred sam kraj trgovanja
AZIJA


Azijske berze na jučerašnjem trgovanju nisu se obazirale na postignut dogovor u SAD oko plana pomoći. Nepoverenje u plan je povećano, pre svega zbog još uvek nejasne situacije oko iznosa rizičnih plasmana bankarskog sektora. Iz tih razloga, berzanski indexi azijskih zamalja čitavo jučerašnje trgovanje proveli su u minusu, pri čemu su HANG SENG i NIKKEI225 zabeležili jači pad od ostalih.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -2,30%
    NIKKEI225 (Japan) -3,03%
    KOSPI (Južna Koreja) -0,87%
    SENSEX (Indija) -1,59%


Bitne vesti:
- Centralna banka Južne Koreje je smanjila ključnu kamatnu stopu za novih 0,5% na rekordno niskih 2,0%
- Broj zaposlenih u Južnoj Koreji u januaru 2009. godine pao je po najvišoj stopi u poslednjih 5 godina, dok je Izvoz u istom mesecu pao za rakordnih 32,8%
 

EVROPA

Zapadnoevropske berze jučerašnje trgovanje čitav dan provele su u crvenoj zoni. U nedostatku pozitivnih informacija iz sveta i Evrope, berzanski indexi od samog starta ušli su u minus i u istom ostali do kraja trgovanja. Najveći gubitnici bili su bankarski, rudarski i energetski sektor, koji su svojim padom povukli I ostale sektore (telekomunikacije..).

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -0,76%
    DAX (Frankfurt) -2,70%
    CAC40 (Pariz) -2,09%

Bitne vesti:
- Član Upravnog odbora ECB-a Erkki Liikanen izjavio je juče da je vrlo moguće da će ECB uskoro ponovo smanjit ključnu kamatnu stopu
AMERIKA

Berzanski indexi na Wall Street-u najveći deo jučerašnjeg trgovanja proveli su u minusu. Nepoverenje u plan pomoći bankarskom sektoru uticalo je na pad indexa od samog početka trgovanja. Tokom trgovanja indexi su lagano klizili na dole, da bi u poslednjih sat vremena došlo do naglog oporavka, kada je Reuters objavio informaciju da Obamin tim radi na detaljnom planu pomoći vlasnicima kuća koji su u finanisjkim problemima. Oporavak pred kraj trgovanja, omogućio je indexima NASDAQ i S&P500 da dan završe u plusu.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -0,09%
    NASDAQ +0,73%
    S&P500 +0,17%


Cene roba:
- Cena sirove nafte pala je 5,45% za i trenutno iznosi USD 33,98 po barelu
- Cena zlata porasla je 0,50% za i sada iznosi USD 949,20 po unci
- Cena srebra pala je 0,07% za i trenutno iznosi USD 13,51 po unci.


Bitne vesti:
- Maloprodaja je u januaru tekuće godine skočila za 1% ,što predstavlja prvi skok nakon 7 meseci, i najveći jednomesečni skok još od novembra 2007.godine
- Dobit po akciji kompanije „Coca Cola“ pala je u poslednjem kvartalu 2008. Godine za 17% u odnosu na istiperiod prethodne godine.


“U.S. Steel to scale down exports”
U.S. Steel's managing director says that, due to the world economic crisis, the Smederevo steel mill, Serbia’s biggest exporter, will cut exports this year.

Speaking to daily Večernje Novosti, Richard Vietch said the crisis had reflected significantly on the steel industry and market, and on orders for steel production. In order to adapt to the current situation, the company has decided to consolidate production in Europe, which means temporarily halting certain production lines in Serbia.

“We have brought our production into complete harmony with the needs of our buyers. The crisis will certainly impact on us to the extent that we will not export as much in this period as we did in the best of times,” the managing director added.

He explained that U.S. Steel had had consistently good relations with the Serbian government, which it kept up to speed on all important moves.

“Such was the case when we were buying and when we carried out a program to resolve the issue of the surplus workforce. Such is the case now, in the time of the crisis,” said Vietch, who is also the vice-president of the American Chamber of Commerce.

“Since its founding in 2001, the Chamber has been an important partner to the government, and it seems to me that it actively participates in Serbian economic development, through partnership and dialogue with all sides that show interest in improving the business climate, especially when issues of vital importance to the business activities of domestic and foreign investors in the Chamber are concerned,” said Vietch.

The U.S. Steel managing director emphasized that it was important to the 180 members of the American Chamber of Commerce for work in Serbia to be operative, for the infrastructure to be improved and for licensing procedures to be streamlined. These steps would enable a timely solution to key problems and challenges, important for economic stability and further development of the investment climate in Serbia, he said.


Promene vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2,78% close
CROBEX (Zagreb) 2,21% close
SBI20 (Ljubljana) 0,95% close
BIRS (Banjaluka) -0,08% close
SASX-10 (Sarajevo) -0,24% close
MBI10 (Skoplje) -0,28% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,18% open
CAC 40 (Pariz) 0,96% open
DAX (Frankfurt) -0,08% open
ATX (Beč) -0,25% open
SMI (Cirih) 0,02% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -0,15% open
SOFIX (Sofija) 3,75% close
BET (Bukurešt) -2,48% open
RTSI (Moskva) 2,09% close
BUX (Budimpešta) 1,22% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 2,47% close
Nikkei225 (Tokio) 0,96% close
KOSPI (J.Koreja) 1,07% close
SENSEX (Bombai) 1,78% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,50% open
NASDAQ (Njujork) -0,40% open
S&P 500 (Njujork) -0,52% open


Referential interest rate of NBS to remain at 16.5%
The Monetary Board of the National Bank of Serbia (NBS) has made the decision today (February 12, 2009) to keep the referential interest rate at 16.5%.

According to the announcement, the Monetary Board has adopted the report on inflation in February 2009, as well as amendments and supplements to the decisions about temporary measures for preservation of financial stability and stability of banking system.

The Decision about mandatory banking reserves in NBS and the Decision about harmonization of gross loans approved to population and the bank’s basic capital have been adopted at today’s meeting.

NBS lowered the referential interest rate on January 22nd, after nearly three months, by 1.25%, to 16.5%.

The referential interest rate was increased on November 3rd, 2008, from 15.75% to 17.75%, while its total growth in 2008 amounted to 7%.


"Jaffa" plans to increase production to 14,000 tons in 2009
Biscuit factory "Jaffa" from Crvenka plans to produce 14,000 tons of products in 2009, which is about 28% more than in 2008 - said Milica Ličina, a representative of that company.

She said to the press at the Brand Fair that "Jaffa" had exceeded projected production of 11,000 tons of products in 2008 by one ton.

According to the words of Ličina, factory "Jaffa" exported about 40% of products in 2008 to the countries in the region and former Yugoslavia.

Ličina added that over 30m EUR had been invested in Crvenka-based factory "Jaffa" over the last five years, most of which in the latest production technology.

She pointed out that the aim of the factory was to conquer the markets by quality.


"Telekom" to be sold in autumn - tender for partner at end of September
The Government of Serbia agreed that the tender for strategic partner in "Telekom Srbija" should be announced in second half of the year, probably at the end of September.

According to current plans, the Government of Serbia, as the owner of 80% of capital in national telecommunication company, will announce public invitation for sale of the minority package of stocks in "Telekom Srbija". The price of that package is still unknown because the estimate of the events caused by the global economic crisis is still underway.


- It is clear that Serbia will not be able to get the price it wanted to set in year 2008 or 2007 – the source in the Government of Serbia says for "Novosti". – On the other hand, the area of telecommunications is, in spite of the crisis, still very profitable, so that we are going to set the bottom limit for the price. In spite of the obvious crisis, the value of "Telekom Srbije" is not dropping. But the question today is whether we will have enough money for all the obligations that await us. As a matter of fact, the main concern of "Telekom Srbije" is the Citibank’s loan whose repayment starts in May 2009. The funds from this loan were spent on procurement of the majority package of "Telekom Srpske". Namely, it was announced in October 2008 that that bank, as well as all other commercial banks in the West, would increase interest rates because of the increase in price of money in the global market. In addition, "Telekom Srbija" must fulfill, at least, part of its plan that involves very expensive investments if it wants to stay competitive with two more telecommunication companies in the market.


It is not the secret that the greatest interest in procurement of minority package of stocks of "Telekom Srbija" has been expressed by German "Deutsche Telecom". By the way, by purchasing 20% of stocks of Greek operator OTE, which now owns 20% of “Telekom Srbije”, this company is the owner of 5% of stocks of the Serbia-based company. Over the last few years, "Deutsche Telecom" started very aggressive penetration of the markets in the Balkans. Therefore, it now has very solid ownership in all telecommunication companies in this region.

Golden stock

The Government does not want to sell "Telekom Srbije" to a private owner – the source in the Government claims for "Novosti". – Our wish is to provide funds for continuation of investments, so that the public invitation will invite companies to buy the share of stocks that does no endanger majority ownership in one of the most profitable companies in Serbia.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta