Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Uprava za trezor danas će obaviti drugu aukciju državnih hartija od vrednosti

VUČKOVIĆ: Investitori očekuju veću kamatu

Uprava za trezor danas će obaviti drugu aukciju kratkoročnih državnih hartija od vrednosti, a obim nove emisije iznosiće tri milijarde dinara. U toj instituciji tvrde da su zadovoljni prethodnom aukcijom kada su firmama i građanima ponuđeni državni zapisi u vrednosti od dve milijarde dinara, a prodato je 42,2 odsto, odnosno zapisi u iznosu od 844,7 miliona dinara.

Veća kamata podstakla bi tražnju za državnim zapisima: Vladimir Vučković

„Veliko interesovanje za državnim zapisima nas uverava da će i sledeća aukcija biti uspešna kao i prethodna i da na tržištu postoji kapacitet za trgovanje ovom vrstom hartija od vrednosti“, izjavio je direktor Uprave za trezor Ivan Maričić.

Ulaganje u državne hartije od vrednosti može doneti pristojnu zaradu s obzirom na to da je kamatna stopa na zapise sa prve aukcije bila 15 odsto na godišnjem nivou. Smatra se da je rečo veoma pouzdanim hartijama od vrednosti za ulaganje, jer ih emituje država i zato je isplata novca zagarantovana. Međutim, za mnoge kamata od 15 odsto nije bila previše atraktivna, pa je interesovanje na prvoj aukciji bilo manje od željenog. Tome sigurno treba dodati i efekte krize, odnosno manjak raspoloživog novca kod pravnih lica za ulaganje u zapise.

Profesor Megatrend univerziteta Vladimir Vučkovićkaže za Danas da ni na drugoj aukciji ne treba očekivati bolje rezultate.

- Država je u nezgodnoj situaciji, jer mora da poveća kamatnu stopu da bi dobila više novca ili da zadrži istu kamatu i ponovo prikupi skroman iznos. Za mene je suma od 844 miliona dinara sa prve aukcije veoma malo, ako imamo u vidu da su investitori želeli da kupe zapise u vrednosti od čak 3,45 milijardi dinara. U međuvremenu su nam stigle i loše vesti o inflaciji iznad očekivanja, tako da možemo predvideti da investitori zahtevaju još veću kamatu. Ne znam šta bi trebalo da se dogodi pa da država po kamati od 15 odsto proda zapise u vrednosti od, recimo, dve milijarde dinara. Na prvoj aukciji ukupan broj učesnika bio je 18, što je veoma skromno, a dali su 67 ponuda. Ostali su tražili veću kamatnu stopu, a najviše ponude išle su do 20 odsto - ističe Vučković.

Prema njegovom mišljenju, na manju atraktivnost državnih zapisa utiče mogući rast inflacije i slabljenje dinara, koji bi mogli dodatno da umanje zaradu kada državne hartije dospeju na naplatu. Takođe, banke su više okrenute repo hartijama NBS koje nude veću kamatu. Na kraju, postoji opasnost i da zbog problema s nedostatkom novca, država dođe u situaciju da ne može da isplati zapise. Vučkovićkaže da je sve moguće, ali da bi to bio skandal jednak situaciji da građani na šalteru državne banke ne mogu da podignu svoj novac. On ipak sumnja da bi moglo da dođe do takvog scenarija. „Taj novac se isplaćuje na osnovu novoprikupljenog novca i tek ako država ne uspe da obezbedi potrebnu sumu, manjak za isplatu zapisa mora da pokrije iz budžeta“, kaže Vučković.

Uprava za trezor planira da održi dve aukcije mesečno, a svaki kupac mora za zapise da izdvoji najmanje 200.000 dinara. Najveća suma koju može da kupi ide do 15 odsto ukupnog obima emisije. Rok dospeća zapisa je tri meseca, a naredna aukcija zakazana je za 3. mart. Inače, jedan od osnovnih razloga zašto je država ušla u emisiju ovih hartija jeste da od prikupljenog novca finansira budžet.


Gde su zaista građani?

U Upravi za trezor podsećaju građane da mogu da se uključe u kupovinu zapisa, ali samo preko banaka i brokerskih kuća. Međutim, za kupovinu je potrebno izdvojiti najmanje 200.000 dinara. U Upravi tvrde da je interesovanje građana veliko, ali postavlja se pitanje o kolikom broju je zaista rečimajući u vidu koji deo stanovništva može da izdvoji minimalnu sumu. Vučkovićnavodi da je učešće građana na prvoj aukciji bilo nula, odnosno da nijedno fizičko lice nije kupilo državne zapise. „Možda su bili zainteresovani za kupovinu, ali očigledno nisu hteli da prihvate kamatu od 15 odsto“, naglašava Vučković. Oni koji, ipak, imaju višak novca, moraju da odu do banke i otvore namenski račun, a potom da u istoj banci ili nekoj od brokerskih kuća (na spisku Uprave nalazi se 39 banaka i brokerskih društava ovlašćenih za trgovinu) potpiše ugovor o posredovanju pri kupovini i dostavi nalog brokeru za kupovinu željene količine zapisa.



Navaro: Srbija je najatraktivnije tržište nekretnina u Evropi

Beograd - Kompanija Holcim Srbija prošle godine proizvela je 920.000 tona cementa i ostvarila prihod od 70 miliona evra, odnosno profit od 10,5 miliona evra. „Plan je da zadržimo sadašnji nivo proizvodnje i prodaje, i tržišnu poziciju kao u 2008. godini“, izjavio je generalni direktor te kompanije Gustavo Navaro i najavio do kraja 2009. ulaganje četiri miliona evra, pre svega u sistem za prečišćavanje i tretiranje otpadnih voda


Kako je rekao, Holcim Srbija, koji ima cementaru u Novom Popovcu i fabriku betona u Krnjači, „ne očekuje pad u poslovanju u 2009. godini, te stoga nema nameru da smanjuje proizvodne kapacitete“, a ne planira se ni smanjivanje broja radnika kojih je trenutno 460. Navaro je ipak kazao da će neki oblici štednje biti primenjeni na određene projekte koji su u toku, a analiziraće se i svaka moguća investicija kako bi se raspoloživa sredstva što efikasnije plasirala.

Prema njegovim rečima, uprkos globalnoj finansijskoj krizi koja ima direktan uticaj i na građevinsku industriju u Srbiji, a time utiče i na proizvodnju cementa, „Srbija ostaje jedno od najatraktivnijih tržišta nekretnina u Evropi na kojem tražnja višestruko nadmašuje ponudu“. Navaro je dodao da zbog toga Holcim ostaje optimist u pogledu potencijala lokalnog tržišta, čim svetska privreda i kreditni uslovi počnu da se poboljšavaju. Holcim Srbija je u 2008. godini isporučio i 50.000 tona cementa na tržište Kosova i Metohije, a ukoliko situacija bude povoljna, očekuje se da će ove godine isporuka biti udvostručena. Navaro je naglasio da Holcim Srbija ne namerava da prekine saradnju sa opštinama Paraćin i Novi Popovac, odnosno da ukine pomoćlokalnoj zajednici, iako je ispunio obavezu ulaganja od dva miliona dolara.



Dinar nastavlja da pada

Dinar će u utorak, 17. februara, oslabiti za 0,12 odsto ili za 12 para, tako da će zvanični srednji kurs biti 93,8063 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije (NBS)



NBS nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu.

Guverner NBS Radovan Jelašić poručio je da će vrednost dinara i ubuduće opredeljivati tržište, odnosno ponuda i tražnja deviza, i naveo da je od početka godine centralna banka intervenisala sa ukupno 480,1 milion evra, isključivo da bi sprečila prevelike oscilacije kursa i obezbedila likvidnost tržišta, a ne da bi uticala na trend kretanja kursa.

Dinar je od početka godine oslabio za oko četiri odsto, a promet na međubankarskom deviznom tržištu bitno je smanjen u odnosu na promet u septembru ili oktobru prošle godine, naveo je Jelašić.

Prema poslednjim podacima, devizne rezerve NBS iznose oko 8,3 do 8,4 milijarde evra, u šta je uračunat i prihod od prodaje Naftne industrije Srbije, naveo je Jelašić i dodao da uplata tog novca još nije imala efekat na kurs jer on nije prodat na tržištu već i dalje stoji na računu NBS.

Srpska nacionalna valuta ove godine je 28. januara bila najslabija prema evru i vredela je 96,34 dinara za evro po srednjem kursu, a najjača je bila 5. januara, kada je srednji kurs bio 89,54 dinara za evro. U prošloj godini, dinar je bio najslabiji prema evru 4. decembra - 91,6317 dinara, a najjači 7. avgusta, kada je imao vrednost 75,7543 dinara za evro.



Devizne obaveze zvone na uzbunu

Srbija ove godine samo za pokriće deficita platnog bilansa i servisiranje spoljnog duga treba da prikupi najmanje 12 milijardi dolara, ali izvori za tako velike obaveze ni izbliza nisu izdašni

Narodna banka Srbije: rupa veća od očekivanih prihoda (Foto Tanjug) Srbija će se ove godine suočiti sa još većom razlikom između potrebnih i raspoloživih deviza nego prošle godine. Taj minus prošle godine bio je 2,3 milijarde dolara. Zato što pre treba da zamolimo MMF da nam odobri maksimalni iznos kredita, oko dve milijarde dolara. Bojim se, međutim, da ni ta suma, čak i da je dobijemo, neće biti dovoljna za sve što nas ove godine čeka – ukupan platni deficit od oko sedam milijardi dolara prema svetu, dospeli strani dugovi oko pet, plus stara devizna štednja prema našim građanima, kaže prof. dr Mlađen Kovačević za naš list.

On podseća da smo 2006. završili sa deviznim suficitom od 5,4, već 2007. sa 1,2, a prošlu godinu sa deficitom od 2,3 milijarde dolara.

– Zato strahujem da ova godina ne bude mnogo rđavija od minule.

Dakle, treba se snaći za najmanje 12 milijardi dolara. Pribojavam se da ćemo biti prinuđeni da u još većoj meri trošimo devizne rezerve. To je najveći razlog zbog čega stalno upozoravam koliko je ekonomski i društveno neracionalna prodaja deviza radi očuvanja stabilnosti valutnog kursa – ukazuje Kovačević.

Pokrenute i najavljene merevlade i NBS, po njemu,za sada ne obećavaju veće rezultate. Njihov kratak domet zvaničnici će pravdati negativnim efektima svetske ekonomske krize. U tom kontekstu su i ocene o značaju sporazuma sa MMF i njegovim, navodno, pozitivnim efektima po deviznu situaciju i privredu zemlje u celini, zašta, apsolutno nema osnove, tvrdi naš sagovornik.

– Svaki sporazum sa MMF, pogotovu ako ga ima zemlja sa takvom ekstremno teškom deviznom perspektivom, kao što je slučaj sa nama, podrazumeva prihvatanje svih „sugestija” te institucije. Problem je, međutim, što model reformi i ekonomske politike koji forsira MMF i koja se zasniva na ekstremnom neoliberalizmu, ima vrlo ozbiljnu konstrukcionu grešku koja je dovela do privrednog sloma Meksika (sredinom devedesetih prošlog veka), Rusije (1998) i Argentine (2001). Taj koncept je nametnut i nama 2001. Uglavnom smo ga dosledno sprovodili, a posledica je ogroman spoljnotrgovinski deficit, velikiminus tekućeg platnog bilansa, visok spoljni dug, anemična, nekonkurentna privreda koja je dramatično povećala svoju uvoznu zavisnost, nezaposlenost, sumorna perspektiva – upozorava ovaj odličan znalac stanja naših ekonomsko-finansijskih odnosa sa inostranstvom.

Srbija se, po Kovačeviću, nalazi između „čekića i nakovnja”. Ako prihvati „sugestije” MMF, samo će upadati u sve dublju ekonomsku i dužničku krizu. Ako ih ih odbaci – prete joj ekonomska i devizna kriza dramatičnih razmera.

Zbog svega navedenog, smatra Kovačević, jasno je da su koncept reformi i mera ekonomske politike, koji se primenjuju od 2001. do danas, morali imatirđave ekonomske i socijalne posledice koje ćemo žestoko osećati u ovoj i narednim godinama. Krajnje je vreme, kaže, da se sadašnji protagonisti ekonomske politike nakon osam godina potpuno povuku i da se na njihovim mestima nađu, ne politički podobni, već zaista stručni ljudi koji imaju neosporan autoritet u svojoj branši i privredi Srbije.



Mnogo potrošenih para

Od januara 2001, pa zaključno sa krajem decembra 2008. Srbija je uzela novih dugoročnih i kratkoročnih kredita u iznosu od čak 30,7 milijardi dolara. Za glavnicu i kamate dala je 11,3 milijarde dolara. Dakle, neto zaduživanje bilo je 19,4milijarde dolara. Kada se na tu sumu dodaju pristigle doznake naših ljudi iz sveta od 22,8, potom direktne strane investicije od 13,7 i portfolio ulaganja od 1,2 milijarde dolara, dolazimo do neto deviznog priliva od oko 57,2 milijarde dolara. Te smo pare, naglašava dr Kovačević, potrošili a nismo se baš razvili. Da ne spominje, kaže, maksimalno izbegavanje države da servisira svoje obaveze po osnovu neminovne denacionalizacije, osetnijeg vraćanja stare devizne štednje i servisiranja neregulisanog spoljnog duga. Kao posledicu imamo enormnu precenjenost dinara u odnosu na evro ili dolar, ali i druge važnije valute.



Svetske berze: Pad GDP-a u Japanu oborio indexe na svetskim berzama

AZIJA


Indexi na azijskim berzama juče su gotovo čitav trgovački dan proveli u minusu. Naime, najnoviji podaci o slabljenju ekonomije u Japanu ukazuju na jačinu recesije, što je kod ulagača pojačalo pesimizam.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -0,73%
    NIKKEI225 (Japan) -0,38%


Bitne vesti:
- Japanski GDP u proteklom tromesečju pao je za 3,3%, što mu je najveći pad od 1974. godine. To, kažu analitičari, ukazuje na jačanje pritisaka recesije.


EVROPA

Indexi zapadnoevropskih berzi slično azijskim, jučerašnji trgovački dan gotovo u celosti provele su u crvenoj zoni. Inedxe su u minus povukli bankarski sektor, sektori osiguranja, energetski sektor.. Nakon informacije o padu GDP-a Japana, nije postojala kvalitetna informacija koja bi cene akcija odvele u plus.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -1,31%
    DAX (Frankfurt) -1,06%
    CAC40 (Pariz) -1,19%.


Bitne vesti:
- Među najvećim gubitnicama našla se akcija Daimlera, nakon što su analitičari UBS-a smanjili preporuku za akciju tog nemačkog proizvođača automobila na 'prodaj'.

AMERIKA

Na Wall Streetu juče nije bilo trgovanja zbog Državnog praznika.



Rich enjoy Serbian tax system
Serbia is a tax paradise for the rich, with income tax rates ranging from 10 to 15 percent, a Belgrade daily writes.

Blic newspaper reminds that this is in stark contrast to many other countries where these rates reach 70 percent.

The government failed to live up to its promise made in July that taxes for those who earn the most will go up to 20-40 percent.

But, since the budget income remains low, a VAT hike has been hinted at – something that would additionally burden the poor.

Those who report earning of up to RSD 3.3mn will pay 10 percent of that sum to the state in taxes; those who make more, look at a 15 percent tax rate.

Some experts are suggesting that Serbia should introduce the "synthetic progressive" system, that would include taxes for all types of income instead of just for salaries, at a single rate that is calculated according to the taxpayer's ability.

Those earning the least would thus pay no taxes, while the richest would have to pay from 40 to 50 percent of their income.


"Holcim" maintains level of production from year 2008
Company "Holcim Srbija" has announced that it produced 920,000 tons of cement and registered incomes worth 70m EUR (10.5m EUR worth of profit) in 2008.

- Our plan is to maintain the current level of production and sales and the same market position as in 2008 - the Director General of that company, Gustavo Navarro, told Beta agency and announced the investment of 4m EUR in the wastewater treatment system by the end of year 2009.

As he explained, "Holcim Srbija", which has cement factory in Novi Popovac and concrete factory in Krnjača, "does not expect its business results to drop in 2009, so that the reduction of production capacities is not an option", and neither is cutting of the number of workers (460 of them).

Navarro said that some forms of saving will be applied to certain ongoing projects, and every possible investment will be analyzed in order for the available funds to be invested as efficiently as possible.

According to his words, in spite of the global financial crisis that exerts direct influence on the building industry in Serbia, as well as on cement production, "Serbia remains one of the most attractive real estate markets in Europe where demand is significantly greater than supply".

Navarro added that that was the reason why "Holcim" was an optimist when it comes to the potentials of local market.


Commencement of preparations for construction of port on the Sava river in Šabac
City of Šabac and Port of Vienna have started design of the study for construction of a port on the Sava river in that city.

- The project worth about 200,000 EUR will be equally financed by local self-government and foreign partner – the people from company Free Zone Šabac told Beta.

- The study will show if the construction of the port is justified, and it will be completed by the end of the year. My opinion is that the study will show how much this region needs the port – said Nikola Bjelan, the Manager of the Zone.

He explained that the cooperation with the Viennese port had been established because of the similar ownership structure, and he said that that port would be the strategic partner of the port in Šabac.

According to the estimates, the construction of the port would cost about 10m EUR.


Negotiations about duty-free export of vehicles to Russia in spring – more liberal trade in drugs, w
Negotiations between Serbia and Russia about revoking of duties on automobiles produced in Serbia should start in April or May 2009 – the people from Serbian Ministry of Economy told Beta agency.

As the people from the Ministry pointed out, these negotiations should give the answer to the question if the export of passenger automobiles will be completely liberalized or the quotas will be determined.

If the quotas are introduced, duty-free import of certain number of automobiles produced in Russia will be allowed as well.

People in the Ministry of Economy said that the application of the extended Agreement on free trade between Serbia and Russia should start in March, and that it should liberalize export of all drugs, slaughterhouse products, confectionery products and wines.

Once the Agreement is put in effect, all duties on refrigerators, freezers and other cooling appliances, washing and drying machines, certain types of carpet, wooden office furniture, all soaps, wool fabrics, sleeping bags, mattresses, bed linens, apple juice and malt beer will be revoked.

According to the people from the Ministry, the Agreement on free trade with Russia that was introduced in 2000 liberalized about 95% of trade, but the effects of the application have not been satisfying, and that is why that agreement was extended in September 2008.

Even after the extension of the Agreement, the free trade regime does not include sugar, meat, cigarettes, wooden furniture other than office furniture, glucose syrup, non-denaturized ethyl alcohol, champagnes, yarns and cotton fabrics, some air pumps, tractors, cash registers, TV sets and monitors.



Promena vrednosti Indexa u 16:17


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2.04% close
CROBEX (Zagreb) -4.79% close
SBI20 (Ljubljana) -1.29% close
BIRS (Banjaluka) -1.18% close
SASX-10 (Sarajevo) -2.36% close
MBI10 (Skoplje) -1.23% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -2.88% open
CAC 40 (Pariz) -3.06% open
DAX (Frankfurt) -3.32% open
ATX (Beč) -6.61% open
SMI (Cirih) -2.28% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -6.14% open
SOFIX (Sofija) -2.10% close
BET (Bukurešt) -8.59% open
RTSI (Moskva) -9.40% close
BUX (Budimpešta) -2.93% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -3.79% close
Nikkei225 (Tokio) -1.35% close
KOSPI (J.Koreja) -4.11% close
SENSEX (Bombai) -2.91% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -3.24% open
NASDAQ (Njujork) -3.61% open
S&P 500 (Njujork) -3.84% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta