Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Gubitak Evropske banke za razvoj u 2008. veći od 600 miliona evra

Količina novca uložena u švajcarske banke smanjila se za četvrtinu prošle godine, pošto su svetska finansijska kriza i istrage poslovanja bankarske industrije naveli klijente da povuku velike sume

Brojke koje je danas objavila Švajcarska nacionalna banka (SNB) pokazuju da je ukupan depozit pao za 27 procenata, ili za 1.410 milijardi franaka (1.210 miliardi dolara), na 3.820 milijardi franaka - što je najniže od avgusta 2005. Ulaganja stranaca pala su za 882 milijarde franaka, a Švajcarci su na računima svojih banaka imali 531 milijardu, navodi SNB.
Najveći pad - 36 procenata, odnosno 371 milijardu franaka - zabeležen je na privatnim računima stranaca koji sad u Švajcarskoj imaju samo 671 milijardu franaka. Ulozi stanih kompanija pali su za 23 odsto, ili za oko 417 milijadi, na 1.386 milijardi franaka.



Kako se region suočava s krizom
Najnovija procena zapadnoevropskih ekonomista da će sve oštrija globalna ekonomska kriza teško pogoditi i zemlje jugoistočne Evrope, uključujući i države zapadnog Balkana, shvaćena je, prema svemu sudeći, vrlo ozbiljno ne samo u Beogradu, već i u Zagrebu i drugim regionalnim centrima



Potpredsednik crnogorske vlade i ministar finansija Igor Lukšić

Ukoliko se kao merilo ekonomske stabilnosti posmatra kretanje kursa nacionalnih valuta, najviše problema, mimo Srbije, imala je Mađarska - u prošlom mesecu forinta je oslabila za više od osam odsto, dok je rumunski lej "utanjio" nešto manje nego dinar. Najmanje problema s kursevima svojih valuta imale su Bugarska, Bosna i Hercegovina, i Makedonija (kurs leva, konvertibilne marke, pa i denara je faktički fiksiran, dok je hrvatska kuna oslabila za svega 0,7 odsto). 

Stabilnost kune, međutim, nikako ne znači da je Hrvatska lišena ekonomskih problema. Naprotiv. Vlada je najavila paket mera za ublažavanje krize koja već nekoliko meseci potresa hrvatsku ekonomiju. Hrvatski ministar finansija Ivan Šuker je morao da najavi, usled sve većeg pritiska domaćih glasila i javnosti, da će vlada uskoro doneti odluku o rebalansu budžeta za ovu godinu i o tome da li će se nedostajuća sredstva uzimati iz dela koji je ranije planiran za kapitalne investicije, socijalne potrebe ili razne podsticaje i subvencije. Šuker je izjavio da vlada i dalje podržava politiku stabilnog kursa kune i da očekuje razumevanje socijalnih partnera (poslodavaca i sindikata) prilikom dogovora o smanjenju potrošnje ispod ranije predviđenog nivoa, jer bi se dalji rast budžetskog deficita morao pokriti novim zaduženjem u inostranstvu. Hrvatska je, prema rečima Šukera, od početka godine imala podbačaj u prikupljanju prihoda od poreza na dodatu vrednost od 10 do 12 odsto (oko 66 do 89 miliona evra), a nije ostvaren ni plan u prihodima od raznih taksi i doprinosa, dok su plate istovremeno uvećane za 5,8 odsto.

I u drugim državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije ekonomska situacija je daleko od ružičaste. Tako je, na primer, potpredsednik crnogorske vlade i ministar finansija Igor Lukšić izjavio da ne isključuje mogućnost da njegova zemlja zbog ekonomske krize uđe u recesiju. Lukšić je ranije ovog meseca rekao da je krajnji scenario vlade, u slučaju propasti tendera za dokapitalizaciju Elektroprivrede, da traži novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). A dok je Lukšić objašnjavao šta će se dogoditi s finansijama u periodu do kraja ove godine, Savez sindikata Crne Gore je saopštio da su minimalni troškovi života četvoročlane radničke porodice u Crnoj Gori, u decembru prošle godine, iznosili 741,07 evra i bili su 1,67 puta veći od prosečne zarade u tom mesecu.

Ekonomska kriza se sve snažnije oseća u Bosni i Hercegovini, odnosno u njenim entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da će se loša ekonomska klima narednih meseci još pogoršati. Iako prosečna plata u RS iznosi nešto više od 800 KM (oko 400 evra), a u federaciji BiH iznad 1.000 KM (oko 500 evra), to ne odgovara realnoj situaciji, jer najveći broj stanovnika živi s mesečnim primanjima koja se kreću oko 500 KM (oko 250 evra), a ima i onih koji nemaju ni toliko, kao što su lica trećeg doba.

Stručnjaci, među kojima je i ekonomski analitičar iz RS Svetlana Cenić, ističu da vlasti u oba entiteta nemaju mere da se suprotstave globalnoj ekonomskoj krizi, koja će i te kako da zahvati i BiH. Cenićeva je upozorila i na inflaciju, koja je znatno veća od one koju prikazuju zvanični organi vlasti i u RS i u Federaciji BiH i tvrdi da se ona izražava u dvocifrenim ciframa. Predsednik Sindikata BiH Edhem Biber je izjavio da je sindikalna potrošačka korpa čak petostruko skuplja za 80.000 zaposlenih u Federaciji BiH koji primaju minimalac od 342 KM (oko 170 evra).

Da je ekonomska kriza ušla i u BiH potvrđuju i protesti invalida, koji su tokom ove sedmice u Sarajevu i Banja Luci zatražili da im se obezbedi odgovarajući status u društvu, a proteste najavljuju i radnici preduzeća u više velikih gradova BiH koji mesecima ne dobijaju platu.
 
Mađarska: Potrošačka korpa sve skuplja

Da je globalna ekonomska kriza stigla i u Mađarsku, pokazuju i podaci Centralnog statističkog zavoda (KSH), prema kojima je lane u toj zemlji trgovina zabeležila pad nominalne zarade za tri odsto u odnosu na 2007. godinu.

Prema podacima KSH, ta je tendecija ove godine još izraženija. Ti podaci su još nepovoljniji ako se uzme u obzir i inflacija, koja je prošle godine iznosila 6,1 odsto. Za toliko je poskupela i "potrošačka korpa", koja se u Mađarskoj izračunava na prilično komplikovan način. KSH, naime, prati cene oko 900 proizvoda i usluga i posebno vodi "korpu" za obične građane, a posebno za penzionere, pošto je i struktura troškova delimično različita.

Osnovni artikli i usluge koje se teško mogu izbeći podeljeni su u sedam glavnih kategorija. Kod građana tri glavne grupe (hrana, energija u domaćinstvima i gorivo) predstavljuju polovinu ukupnih troškova, a kod penzionera tri nešto izmenjene kategorije robe (hrana, energija i lekovi) predstavljaju čak dve trećine mesečnih izdataka. Za prehrambene proizvode se izdvaja najviše (23,4 odsto primanja kod građana i 30,5 kod penzionera), zatim slede usluge (27,7, odnosno 23,7 odsto), gorivo i lekovi (po 27 odsto), struja i gas (8,7 i 14,4 odsto), piće i cigarete (9,1 i šest odsto), trajni artikli (8,3 i 4,4 odsto) i garderoba (5,5, odnosno 3,7 odsto).

Minimalna plata u Mađarskoj je 69.000 forinti ili oko 230 evra, dok je prosek u Evropskoj uniji 3.5 puta veći. Minimalna penzija je 28.500 forinti ili manje od 100 evra. Njihova kupovna moć je zaista mala, pogovoto što su u Mađarskoj, u poređenju sa Srbijom, cene energenata veće.


U iščekivanju novog stend baj aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fond: Kurs dinara tema broj jedan
Beograd - Srbija će u martu sa Međunarodnim monetarnim fondom najverovatnije postići dogovor o novom aranžmanu od oko dve milijarde dolara, stvarajući uslove za stabilnije privređivanje. Ali, pre nego što započnu pregovori o stend baj aranžmanu, od Vlade se očekuje da ponudi tačnu računicu o stanju državne kase. Jer, tek na osnovu „minusa“ ili „plusa“ na tekućem računu države mogu se odrediti koordinate fiskalne i monetarne politike i po svemu sudeći mora se uraditi nova projekcija ekonomske politike


Biljana Stojanović, profesor Megatrend univerziteta u Beogradu, kaže za Danas da Međunarodni monetarni fond, svakoj zemlji koja sa tom institucijom ulazi u aranžman, prethodno postavi i neke monetarističke zahteve.

- Nacionalana valuta je tema broj jedan s kojom Međunarodni fond, gotovo po pravilu, započinje pregovore. To je sasvim razumljivo, imajući u vidu da vođenje politike realnog kursa nacionalne valute, može da obezbedi privrednu strukturu, koja neminovno dovodi do ravnoteže platnog bilansa države. Nažalost, devizni kurs domaće valute u prethodnih šest decenija nije bio realan, odnosno dinar je uvek bio precenjena valuta. Dakle, treba očekivati da će nam MMF ispostaviti takav zahtev, ali nameće se pitanje da li je pravi trenutak za depresijaciju dinara i dovođenje na realan nivo. Utoliko pre što korekcija ne bi bila mala, a s druge strane ne bi značajno popravilo srpski izvoz zbog velikog pada tražnje na svetskom tržištu, koja je usledila kao posledica globalne recesije - ističe Biljana Stojanović.

Naša sagovornica konstatuje da je MMF uvek preporučivao smanjivanje fiskalnog deficita, međutim, u sadašnjoj situaciji stručnjaci Monetarnog fonda smatraju da je budžetski deficit, ključizlaska iz recesije u svim zemljama. U takvim okolnostima, smatra ona, „monetarna politika bi trebalo da reaguje smanjivanjem kamatnih stopa (u gotovo svim razvijenim zemljama to je i učinjeno). „Praksa je, međutim, pokazala da ova mera ima ograničeno dejstvo na pokretanje privrede i povećanje tražnje. Jer, u uslovima krize, kakva je sada, smanjen je interes bankarskog sektora da odobrava kredite privredi i stanovništvu“, podseća Biljana Stojanović.

Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, ističe za Danas da se naša zemlja nalazi u specifičnoj situaciji, jer je stopa inflacije relativno visoka i zbog toga u Srbiji nije moguće primeniti tipičan stend baj aranžman.

Rešenje bi trebalo potražiti u okviru antirecesione politike, koja zahteva spuštanje stepena restriktivnosti monetarne politike. U razvijenim zemljama, koje su suočene s recesijom, referentna kamatna stopa se smanjuje, uz istovremeno smanjenje obavezne rezerve, s ciljem da se poveća ponuda kredita, i na taj način unapredi likvidnost privrede. Međutim, ukoliko bi se taj manevar primenio i kod nas, to bi izavalo sasvim druge efekte. Odnosno, ukoliko bi monetarna politika NBS bila blaga, onda bismo se suočili sa opasnošću značajnije depresijacije dinara i ubrzanja inflacije. Ali, to ne znači da u okviru novog aranžmana sa MMF-om, neće doći do određenog smanjenja stepena restiktivnosti monetarne politike, ali će to biti oprezno i postepeno - ističe Arsić.

Smernice za NBS

- Za Srbiju je u ovom trenutku najvažnije fiskalno stimulisanje proizvodnje, jer to bi sprečilo pad tražnje, a samim tim i produbljivanje krize. Politika deviznog kursa dinara mogla bi da bude deo tog paketa, pri čemu se od Narodne banke Srbije očekuje da utvrdi kretanje deviznog kursa za neki unapred definisani period, kao što je to uradila i sa inflacijom. To bi sigurno smanjilo nivo neizvesnosti, sa čim su, inače, sada suočeni privreda i stanovništvo. Dugoročno, realan devizni kurs dinara može se održavati jedino obezbeđivanjem ekonomskog rasta, s obzirom na to da je kurs bilo koje valute pokazatelj privredne snage i kvaliteta jedne države - kaže za Danas Biljana Stojanović, profesor Megatrend univerziteta u Beogradu.
 
 

Dozirana depresijacija domaće valute

Kroz devizni kurs prelamaju se mnogi ekonomski faktori. Zbog toga bi depresijacija dinara trebalo na neki način da izbalansira sve te faktore, kako bi se ublažila spoljnotrgovinska neravnoteža, ali da pri tom inflacija i povećanje troškova servisiranja kredita budu održivi. Preporuke MMF će najverovatnije ići u tom pravcu. U postojećem monetarnom modelu, gde se fiksira kretanje inflacije, kurs nije varijabla o kojoj će se posebno pregovarati, tvrdi Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.


Banke ucenjuju dužnike

Mnogi koji su se okućili zajmom dobijaju ovih dana obaveštenje od banaka da o svom trošku izvrše novu procenu stana

 

Više mesečne rate zbog skoka vrednosti evra nisu jedini razlog za glavobolju građana koji otplaćuju stambene kredite. Mnogi koji su se okućili zajmom ovih dana su dobili obaveštenje od svojih banaka da izvrše novu procenu stana. I to o svom trošku.

Novu procenu nekretnine trebalo bi, kako banke zahtevaju, da dostave u što kraćem roku. Tačnije, mesec do dva pre isteka tri godine od uzimanja zajma.

Korisnici hipoteke su već jednom platili procenitelja vrednosti nekretnine kada su podizali kredit. Zato ne čudi što se sada hvataju za glavu zbog novih izdataka. Bankari, međutim, objašnjavaju da je to deo standardne procedure po kojoj se na tri godine procenjuje rizik hipoteke. Procedura je neophodna kako bi se videlo da li je hipoteka odgovarajuća u odnosu na kredit, radi smanjenja rizika banaka. Bankari takođe ističu da u ugovorima koje građani potpisuju prilikom kupovine postoji mogućnost da banka zatraži da se procena ponovo uradi.

Narodna banka je propisala obavezu banaka, kako navodi Rade Vojnović, član Izvršnog odbora Hipo Alpe-Adrija banke, da jednom u tri godine ažuriraju podatke o vrednosti nekretnina koje su stavljene pod hipoteku po osnovu stambenog kredita na osnovu procena koje im dostavljaju klijenti. On ističe da postoji obaveza banaka na dve ili tri godine da se uradi procena rizika svih plasmana. To znači da mora da se proceni hipoteka da bi se videlo da li je ona odgovarajuća u odnosu na kredit. Ukoliko banka nema novu procenu nekretnine, smatra se da je plasman rizičan. Time se, po njegovim rečima, smanjuje rizik banaka. Uz to, korisnik kredita je obavezan da svake godine dostavi i polisu osiguranja.

– Banke svake tri godine traže svežu procenu stana koji je pod hipotekom na osnovu odluke NBS – potvrđuje i Goran Milićević, direktor Marketinga Komercijalne banke. Ta banka svojim klijentima, kako napominje, prihvata procenu poreskih organa.

Sosijete ženeral banka poziva korisnike stambenih kredita kojima je isteklo tri godine od realizacije zajma, kako kaže Tanja Milijančević, savetnik za odnose sa javnošću, da ličnom bankaru u svojoj ekspozituri dostave poslednje rešenje o porezu na imovinu kako bi banka ažurirala vrednost hipotekovane nekretnine. Promena vrednosti nekretnine, kako dodaje, ne nosi nikakve posledice po klijenta. Time se, naime, ne izlažu ponovnom plaćanju naknade za usluge sudskog procenitelja građevinske struke.

Agenti za nekretnine kažu da se procena vrednosti nekretnine plaća od 50 do 100 evra i da procenu rade isključivo ovlašćeni sudski procenitelji koje biraju banke. Oni pretpostavljaju da su se banke na ovaj korak odlučile da bi proverile vrednost nekretnina, odnosno hipoteka. Odobravajući zajmove, one su na sebe preuzele deo rizika i sada proveravaju da li hipoteka pokriva kredit. Mada prilikom odobravanja zajmova traže da vrednost hipoteke bude oko 30 odsto veća u odnosu na pozajmicu koju daju.

Bez obzira na to, bankarska odluka o naknadnoj proceni nekretnina, uveravaju agenti, ne bi trebalo da brine korisnike kredita, jer oni svakako otplaćuju rate bez obzira na to da li vrednost stana raste ili pada.



Proizvođači duvana prihvatili dogovor o regresu i premijama

Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je postiglo sporazum sa Udruženjem proizvođača duvana na osnovu koga će proizvođači moći da ostvare pravo na regres od 12.000 dinara po hektaru, kao i premiju od 20.000 dinara

U saopštenju Ministarstva poljoprivrede navodi se da je tim sporazumom definisano da će prozivođačima duvana biti omogućeno da ostvare pravo na regres, kao i da će dobijati i dodatnih 20.000 dinara za sve površene pod duvanom registrovanim 2008. godine. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavezalo se da će tu meru primenjivati do 1. januara 2012. godine.
"Proizvođači duvana u listu će dobiti prednost za dobijanje bespovratnih sredstva od države za prelazak na druge kulture, i uslove za dobijanje sredstava iz programa za podizanja konkurentnosti, a za nabavku mehanizacije prema propisanim kriterijumima za marginalna područja", navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, Ministarstvo poljoprivrede će podržati Udruženje proizvođača duvana da se osnuje fond koji bi pružao podršku prozivođačima koji proizvode duvan u listu sorti "virdžinija", "orijental" i "belej".



Svetske berze: Različiti trendovi na berzama u svetu
AZIJA
 
Predah i na azijskim berzama. Nakon skoka cena akcija na Wall Street-u, na jučerašnjem trgovanju berzanski indexi azijskih zemalja čitav dan proveli su u zelenoj zoni. Rast optimizma, najava Ben Bernarke-a da se do kraja godine očekuje kraj recesije u SAD, kao i da će SAD možda odustati od ideje nacionalizacije banaka, doneli su povratak poverenja i ulagačima u Aziji. Od samog početka, indexi su otišli u plus i u istom ostali do kraja trgovanja, pri čemu je najveći dobitnik NIKKEI225 index.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:

  HANG SENG (Hong Kong) +1,61%
  NIKKEI225 (Japan) +2,65%
  KOSPI (Južna Koreja) +0,30%
  SENSEX (Indija) +0,91%

Bitne vesti:

- U Japanu je Vlada najavila plan pomoći tržištima kapitala, spekuliše se da bi čak država mogla kupovati akcije svetski poznatih kompanija kao što su Sony, Panasonic, Toyota...
- Japan je u januaru ostvario pad izvoza od skoro 46%, uz ostvaren rekordni trgovinski deficit od 7,9 milijardi EUR.
- Vlada Hong Konga očekuje pad privrede između 2 i 3% ove godine, što bi bio prvi pad u poslednjih 10 godina.


EVROPA

Jučerašnji dan započeo je rastom berzanskih indexa na zapadnoevropskim berzama, prateći rast indexa na Wall Street-u i u Aziji. Najveću podršku rstu indexa dao je bankarski sektor poduprt optimističnim najavama iz SAD-a.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
  FTSE100 (London) +0,90%
  DAX (Frankfurt) -1,27%
  CAC40 (Pariz) -1,00%

Bitne vesti:
- Britanski statistički zavod objavio je pad privrednih aktivnosti od 1,5% u četvrtom kvartalu prošle godine.
- Britanski Cadbury izvestio je o rastu dobiti od 30% u prošloj godini.
- Royal Bank of Scotland je ostvarila godišnji gubitak od 34 milijardi USD u prošloj godini.


AMERIKA

Na Wall Streetu je juče ostvaren pad svih vodećih indeksa. Indeksi su na početku trgovanja zaronili ispod 2%, nakon toga naizmenično prelazili iz crvene u zelenu zonu i obrnuto, a na tržištu i dalje vlada velika nesigurnost. Ulagače je juče na početku trgovanja obeshrabrio podatak o padu prodaje postojećih kuća u januaru za 5,3%, dok su analitičari očekivali rast prodaje. Cene kuća su pritom pale za 14,8% u odnosu na isti mesec prošle godine, što ukazuje da je još uvek daleko stabilizacija tržišta nekretnina. U toku dana, cene akcija su naglo porasle nakon što je ministarstvo finansija objavilo detalje tzv. ''testa na pritisak'', odnosno procesa procene ima li 19 najvećih američkih banaka dovoljno kapitala da bi izdržale recesiju. Banke će imati rok od šest meseci da privuku privatne ulagače, a ako ne budu to uspele moći će dobiti pomoć iz vladinog paketa za sanaciju banaka vrednog 700 milijardi USD. Pred sam kraj trgovanja, ulagače je ponovo uznemirila izjava Baracka Obame da bi finansijske institucije koje predstavljaju ozbiljan rizik za tržište trebale biti pod većim nadzorom vlade, pa su indeksi ponovo zaronili u minus.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:

  DJIA  -1,09%
  NASDAQ  -1,14%
  S&P500  -1,07%


Bitne vesti:
- Ministarstvo finansija objavilo detalje tzv. ''testa na pritisak'' (stress tests) za najveće banke


Promena vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2,45% close
CROBEX (Zagreb) 0,30% close
SBI20 (Ljubljana) -1,79% close
BIRS (Banjaluka) 0,56% close
SASX-10 (Sarajevo) -3,08% close
MBI10 (Skoplje) -0,02% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 1,94% open
CAC 40 (Pariz) 2,18% open
DAX (Frankfurt) 3,01% open
ATX (Beč) 0,66% open
SMI (Cirih) 1,80% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 3,54% open
SOFIX (Sofija) 0,10% close
BET (Bukurešt) 0,71% open
RTSI (Moskva) 1,75% close
BUX (Budimpešta) 3,40% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -0,85% close
Nikkei225 (Tokio) -0,04% close
KOSPI (J.Koreja) -1,15% close
SENSEX (Bombai) 0,59% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,31% open
NASDAQ (Njujork) 0,66% open
S&P 500 (Njujork) 1,42% open


Tax revenues "beat expectations"
The total budget income realized through the Tax Administration during the first two months of the year was higher than planned, according to daily Danas.

Danas writes that the Tax Administration projected to collect RSD 52.7bn by February 23, but instead managed a total of RSD 53.5bn, which is 101.5 percent of the planned amount.

In January that figure was at 104.3 percent, according to the same source.

The revenues structure shows that taxes on income and earnings in the last month equaled 97.6 percent of the total planned amount, with taxes on earnings reaching 87.2 percent, and while VAT revenues amounted to 102.9 percent of the projected figure.

At the same time 124.2 percent was made of the planned excise taxes.

Only 67 percent of money expected from VAT on imported goods in fact made it to the Serbian budget.

This is explained as proof that imports have decreased since the beginning of the year.


"Delta" is not paying for construction of the mall in Ljubljana
Belgrade company, "Delta holding" is not fullfilling its financial obligations for construction of a shopping mall in the Sports park "Stozice", in Ljubljana, as it was stated from "Grep" company, for the daily papers "Dnevnik" in Ljubljana.

Without "Delta"'s money, which obliged itself through the contract to invest 242 million euros in the shopping mall, "Grep" company, in charge of this project, says it can not built sports hall and football stadium and complete its obligations from the contract of public-private partnership made with Ljubljana's City Municipality.

For the same daliy papers, "Delta" shortly stated that it did not give up on the project of Stozice shopping mall and that it was presently negotiating with banks about financing, which was one of the reasons it didn't complete its obligations towards "Grep" company.

"Grep" company doesn't exclude a possibility of searching for another retailers instead of "Delta", which will provide the money for construction of the sports park, and one of the possibilities named is a Dutch multinational company "Multi Development", which has earlier applied for this project.

The Mayer of Ljubljana, Zoran Jankovic, also didn't exclude a possibility of introducing other retailer in this project.


Officials announce return of “multilateral compensation”
The state will soon introduce a change in the law, which would open up a possibility to the companies to get over their debts among themselves. Domestic companies have around 800 billion dinars of debt in between them.

Veroljub Duglaic, General Secretary of Banks Association, gave an interview to “Novosti” newspapers, explaining that the only possible solution for getting over debts this high could be inter companies compensation.

Similar attitutde also has Government’s Vice-President, Mladjan Dinkic, who expressed it in Nis, on February, 25th, 2009. He thinks that getting over the debts, i.e. returning of multilateral compensation in the financial system of Serbia, would open up a “magical circle” of inter companies demands of the present.

Reintroduction of this advantage, which was abolished in Serbia a few years ago, will namely be helpful to smaller companies and enterprisers who don’t have easy access to credit loans, and who often equalize late payments with end of their businesses.

This days, we will be able to access information about what kinds of multilateral compensations would be possible: when do participants of compensation have debts and demands from each other, at the same time, or goods compensations, which will open up the possibility of paying through goods.

Compensations were very popular at the time some twenty years ago when there was a flow of unpaid debts. Later, with improvement of financial discipline, compensations lost popularity, developing other methods of payments, mostly forced by the law. Then, the state decided to cancel the advantage of compensations because of very often maluse, which was followed by unpaid and hidden tax money.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta