Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
OTP banka odlučila da zatvori 11 filijala
Izvršni odbor OTP banke doneo je juče odluku da zatvori 11 filijala od oko 100 koliko ih ima u Srbiji, a Upravni odbor do kraja ovog meseca usvojiće i predlog programa tehnološkog viška.

Kako je predviđeno, reorganizacija OTP banke odvijaće se u dve faze. U prvoj etapi, do sada podeljena mreža filijala na poslove sa stanovništvom i privredom postaće jedinstvena.
- Najteže od svega je to što će, do kraja ovog meseca, Upravni odbor banke usvojiti predlog programa tehnološkog viška. Zaposlenima koji budu proglašeni tehnološkim viškom obezbedili smo otpremnine u skladu da Zakonom o radu i pravilnikom o radu OTP banke Srbija - kaže Henrik Aut, predsednik Izvršnog odbora ove banke.
OTP banka upošljava 1.200 radnika.
- U saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova i Nacionalnom službom za zapošljavanje, za sve koji budu proglašeni tehnološkim viškom biće realizovani programi za podršku u novom zapošljavanju i samozapošljavanju. Ovaj program obuhvatiće mere podrške za započinjanje samostalnog posla i mere prekvalifikacije i dokvalifikacije - naglašava Aut.
OTP banka je na tržište Srbije došla kupovinom „Niške banke“, „Cepter banke“ i „Kulske banke“ i članica je međunarodne OTP grupe, vodeće finansijske institucije u Mađarskoj. OTP grupa trenutno uslužuje oko 11 miliona klijenata u devet zemalja u 1.500 filijala i zapošljava 33.000 radnika.


Ekonomski oporavak do kraja godine
Ekonomski oporavak u SAD trebalo bi da počne početkom naredne godine nakon najgore recesije u poslednjih nekoliko decenija, iako će stopa nezaposlenosti biti u porastu, izjavio je predsednik američke Centralne banke Ben Bernanke u svom prvom televizijskom obraćanju. „Recesija će se najverovatnije završiti ove godine i do oporavka će doći početkom 2010“.On je, takođe, kazao da će brzina ekonomskog oporavka zavisiti od finansijskog sistema, ali da SAD imaju plan za ozdravljenje privrede. „Lekcija iz istorije jeste da ne možete očekivati stabilan ekonomski oporavak sve dok je finansijski sistem u krizi“, kazao je on.

Bernanke je rekao da će stanje na tržištu rada nastaviti da se pogoršava i da će stopa nezaposlenosti preći 8,1 odsto, koliko je prognozirano u februaru, ali da, ipak, postoje izvesne naznake koje ukazuju na poboljšanje situacije. „Moje mišljenje je da ako uspemo da stabilizujemo finansijski sistem, pad neće biti tako brz, a onda će uslediti stabilizacija koja će činiti osnovu oporavka“, rekao je Bernanke.

On je poručio da velike američke banke neće propasti u trenutku kada federalna vlada preispituje poslovanje tih banaka kako bi utvrdila visinu štete. Za šefa Centralne banke najveća opasnost za privredu bio bi eventualni izostanak političke volje za rešavanje problema. „Ali, mi imamo plan, mi radimo na tome“, izjavio je on u jednoj od najgledanijih informativnih emisija TV stanice Si-Bi-Es. Kako tvrdi ta TV stanica, to je prvi put u poslednjih 20 godina da jedan aktuelni šef Federalnih rezervi, najjače centralne banke na svetu, da intervju nekoj televiziji. Taj gest se tumači ozbiljnošću situacije i potrebom centralne banke da je objasni široj javnosti.

Bernanke je, takođe, ocenio da su SAD izbegle rizik od ponavljanja velike ekonomske krize slične onoj iz 1929. koju je izazvao krah na berzi. Međutim, on je, ipak, priznao da je svetski finansijski sitem ove jeseni bio veoma blizu kraha. „Bili smo vrlo blizu. Bili smo vrlo blizu“, ponovio je više puta šef Centralne banke, dodajući da je američki kongres dozvolio vladi da rekapitalizuje banke tek nekoliko dana uoči vrhunca krize oktobra 2008. „Bila je to vrlo opasna situacija“, zaključio je Bernanke.


Dinar ojačao prema evru za 0,02 odsto
Dinar je danas ojačao za 0,02 odsto prema evru i zvanični srednji kurs je 94,3844 dinara za evro.

Evro vredi dve pare manje nego juče kada je srednji kurs bio 94,4068 dinara za evro.

Narodna banka Srbije u ponedeljak nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu, rečeno je agenciji Beta u toj instituciji.

Od početka marta nije bilo intervencija na međubankarskom tržištu, na kojem se formira kurs dinara, a od početka godine NBS je na međubankarskom deviznom tržištu prodala 551,4 miliona evra, od čega 175,1 milion evra u februaru.

Dinar je ove godine najslabiji bio 28. januara, kada je kurs bio 96,34 dinara za evro. Najjači je bio prvog radnog dana u godini, 5. januara, kada je srednji kurs bio 89,54 dinara za evro.

Devizni kurs se formira na međubankarskom deviznom tržištu, a primenjuje se od 8.00 narednog radnog dana.


Pola miliona evra za nacionalnu licencu
Međunarodni javni poziv za uvođenje fiksne bežične telefonije u područjima gde nemamo fiksnu infrastrukturu biće raspisan za desetak dana, a tražimo dva operatera koji će početi da rade najkasnije pola godine od dana okončanja procedure izbora, izjavio je juče za „Blic” Slobodan Marković, specijalni savetnik ministra za telekomunikacije.

Marković kaže da se traže dva operatera, a konkursni uslov je da licencu za nacionalnu frekvenciju plate najmanje pola miliona evra, kao i to da pokriju najpre najugroženije područje, a to je jug Srbije.
Reč je o CDMA tehnologiji koja daje uslugu fiksne telefonije i spori internet u područjima u kojima je izuzetno niska naseljenost stanovništva pa se ne isplati ići na uvođenje infrastrukture za kablovsku fiksnu telefoniju. Pilot-projekti ove vrste rađeni su u selima u okolini Rudnika.
Marković dodaje da će još neke uslove propisati Republička agencija za telekomunikacije, kao što je minimum godina poslovanja u ovoj oblasti i minimalni obrt na godišnjem nivou, a da se tender mora okončati do juna.
- Kad je reč o konkurenciji „Telekomu” za oblast fiksne telefonije, upravo se utvrđuju minimalni uslovi za tender. Još ništa nije precizirano, ali se zna da će minimalni uslovi značiti da tražimo najmanje dva operatora fiksne telefonije da bi konkurencija zaista imala smisla. Minimalni uslovi će uskoro biti definisani, tako da i ovde međunarodni konkurs treba da krene najkasnije do juna - ističe Marković.


Tražimo od MMF tri milijarde evra
Srbija će od Međunarodnog monetarnog fonda najverovatnije zatražiti dvogodišnji stendbaj aranžman vredan tri milijarde evra. Od toga, dve milijarde evra biće namenjene za tekuću godinu, a milijarda za 2010. To bi trebalo da bude dovoljno da Srbija zadrži stabilnost dinara. O tome se pregovara sa MMF-om, rekao je juče Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja.

U Narodnoj banci Srbije juče su zvanično počeli pregovori između misije MMF-a, koju predvodi Albert Jeger, i delegacije Srbije, koju predvodi Radovan Jelašić, guverner NBS. Naredne dve nedelje biće u znaku razmatranja makroekonomskih pretpostavki za novi stendbaj aranžman. Jedinstvena osnova za pregovaranje je postignuta i zasniva se na povećanju budžetskog deficita i smanjenju troškova, gde god to bude moguće.
Ovaj novi dvogodišnji kredit zameniće postojeći aranžman iz predostrožnosti vredan 402,5 miliona evra. Srbija, inače, po osnovu ovog aranžmana do sada nije povukla ni cent. Komentarišući početak pregovora, Božidar Đelić, potpredsednik Vlade, rekao je da se stavovi MMF-a i srpske strane malo razlikuju i da je MMF došao sa pesimističkim prognozama o ekonomskoj situaciji.
- Mi imamo nešto drugačije cifre i u danima koji dolaze približićemo stavove. Srpske vlasti saznale su od predstavnika fonda da će ovih dana izaći sa još lošijim prognozama o svetskoj ekonomiji i da se očekuje pad u istočnoj i centralnoj Evropi od tri odsto, dok je jugoistočnoj Evropi namenjen nešto bolji procenat - kaže potpredsednik Vlade Srbije.
Imajući u vidu te podatke, dodao je Đelić, ove godine se može pričati o stagnaciji privrede, ali prema njegovim račima, „Srbija nije pod bankrotom i nije u recesiji“. Plate i penzije ne mogu da se smanjuju jer će to imati loši socijalni i ekonomski efekat.
O tome hoće li Srbija iz ove godine izaći uz rast privrede, stagnaciju ili recesiju debatovali su juče predstavnici Vlade Srbije i domaći privrednici. Ekonomista Boško Živković kaže da je pozitivan privredni rast teško ostvariv, a najgori scenario uslediće ukoliko dođe do „uparivanja bankarske i valutne krize“.
- Tada bi došlo do pada deviznih rezervi, porasla bi spoljna nelikvidnost zemlje, a kurs ne bi mogao da se kontroliše - objasnio je Živković.
Predstavnici vlasti i dalje su optimisti. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, veruje da će uprkos predviđanjima da bi privreda mogla da ostane u minusu i do dva odsto, domaća ekonomija biti ako ne u plusu, bar na nuli.
- Ova godina neće biti laka, ali ni katastrofična. Najviše problema imaće sektor metala, ali će prehrambena industrija biti u plusu. Grane od kojih se najviše očekuje jesu poljoprivreda, transportne usluge i finansijsko posredovanje - navodi Dinkić.
Da li će i kako ovi sektori povući domaću privredu, neizvesno je pogotovo kada se zna da je trenutni srednjoročni i dugoročni dug privrede oko 13 milijardi evra, a da je kratkoročni, koji je i najopasniji po likvidnost preduzeća, 2,4 milijarde evra. Dinkić ne krije da je najveći ekonomski problem zemlje upravo unutrašnja i spoljna likvidnost, a rešenje vidi u refinansiranju zajmova.
- Neophodno je povećati likvidnost i smanjiti državnu potrošnju, ali i izbeći povećanje poreskih stopa. Srbija treba da potpiše i što više ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama van Evropske unije, kao što su Turska, Iran i Ukrajina - ističe Dinkić.
Prema poslednjim podacima koje je juče saopštila Draginja Đurić, predsednica Izvršnog odbora „Banke Inteza“, dug na blokiranim računima srpskih preduzeća je oko 240 milijardi dinara. Pre nepun mesec, taj dug je bio 218 milijardi dinara. U međuvremenu je obelodanjeno i nedomaćinsko poslovanje države koja privredi duguje oko 70 milijardi dinara. Mlađan Dinkić ponovo je najavio metodu multilateralne kompenzacije koja će svetlost dana ugledati za mesec dana kada se napravi konačan plan, čime će se krenuti u „prebijanje ovih dugova“.
 
Novi aranžman sa MMF-om omogućio bi korišćenje dodatnih izvora novca. Ali taj novac neće tako brzo ući u Srbiju. Sledeće nedelje trebalo bi da počnu razgovori sa Olijem Renom o dobijanju makrofinansijske pomoći budžetu Srbije od Evropske unije, vredne 400 miliona evra. Srbija pregovara o dodatnih 150-200 miliona dolara podrške budžetu od Svetske banke. Krajem meseca takođe će početi pregovori sa Evropskom investicionom bankom o zajmu od 250 miliona evra.


Privatni dugovi postaju javna briga
Privatne kompanije do kraja ovog meseca treba da vrate deo duga – 1,7 milijardi evra. – Država pomaže u reprogramiranju kako bi sprečila privatne firme da „pokupe” sve dinare sa tržišta i pokupuju devize za vraćanje kreditaDržavni zvaničnici Srbije već su obavili prvi krug razgovora sa vodećim svetskim bankama o refinansiranju zajmova koje su srpske privatne kompanije uzele kod tih banaka. „U prvim reakcijama naišli smo na razumevanje tih banaka, pa očekujemo da dugovi budu refinansirani“, potvrdio je izvor blizak Narodnoj banci Srbije.

Spremnost države da „zalegne“ iza dugova privatnih kompanija izazvala je žučne reakcije javnosti i podsećanje da je pre samo nekoliko meseci jedan od zvaničnika vlade rekao da državu „nije briga za privatne dugove“. Posle samo nekoliko meseci, ponašanje države potpuno se promenilo.

Da li je samo ekonomska kriza doprinela da se u međuvremenu promeni stav države?

Privrednici okupljeni na jučerašnjem okruglom stolu Srpske asocijacije menadžera zatražili su da država „finansijskom diplomatijom” izdejstvuje reprogram obaveza preduzeća prema inostranim kreditorima.

Vlada Srbije, kaže ministar ekonomije Mlađan Dinkić, preduzima mere da bi se privredi olakšalo poslovanje, a najvažnije je, kako je dodao, obezbeđivanje likvidnosti.

– Jedna od mera za poboljšanje likvidnosti preduzeća je refinansiranje kredita – rekao je Dinkić juče na konferenciji koju je organizovala Srpska asocijacija menadžera. On je ukazao da je privatni spoljni dug na kraju prošle godine iznosio 15,4 milijarde evra i da je dva i po puta veći od državnog duga prema inostranstvu. Privatni sektor ove godine, prema njegovim rečima, treba da otplati inostranim kreditorima 5,5 milijardi evra, a samo u prvom kvartalu 1,7 milijardi.

Objašnjavajući zašto se država odjednom umešala u „privatne“ dugove, jedan visoki državni zvaničnik krajem prošle nedelje rekao je da je ona primorana tako da se ponaša iz dva razloga. Prvo da bi sprečila vlasnike privatnih kompanija da „pokupe“ sve dinare sa tržišta i time izazovu još veću nelikvidnost i, drugo, da tim dinarima pokupuju devize za vraćanje kredita i time izazovu pad deviznih rezervi i nagli rast kursa evra ili dolara (i pad dinara).

– Srbiji ne bi bio potreban ni dolar od MMF-a ako bi se svi privatni inostrani krediti refinansirali – rekao je ministar Dinkić, sa kojim se slažu i ekonomisti.

– Država je prinuđena da pomogne i učini sve napore da se privatni dugovi vrate zbog ugleda države, ali je očito da to nije više problem samo preduzeća koja su se zadužila i kreditora. Zato sad i država ulaže velike napore da se privatni dug refinansira jer preduzeća ne mogu da kupe devize na tržištu, a ako bi mogla bio bi odliv deviza što bi dovelo do rasta kursa. Mnogi su uveravali da to nije briga države. E, sad je došla maca na vratanca – ističe dr Mlađen Kovačević. Analitičar Privredne komore Srbije mr Goran Nikolić kaže da „zbog visokih dugova mnogim preduzećima preti bankrot, a državi Srbiji bez aranžmana sa MMF-om i delimičnog refinansiranja duga privatnog sektora spoljna nelikvidnost slična onoj iz 1982. godine.

Kako pokazuju najnoviji podaci, ukupan spoljni dug Srbije poslednjeg dana januara iznosio je 21,4 milijarde evra (bio je manji za 340 miliona u odnosu na decembar). Preduzeća od toga dugoročno duguju 10,8 milijardi evra, banke 2,3 milijarde, a preostalih 6,6 milijardi je „na leđima” države.

Po Nikolićevoj oceni, bilo bi dobro kada bismo ove godine uspeli da refinansiramo pola kratkoročnog duga i nešto više od polovine dugoročnog koji dospeva 2009. Način na koji se može refinansirati kredit jeste produženje grejs-perioda ili roka otplate. Mada, smatra Nikolić, treba imati u vidu da se mnoge banke žure da naplate svoja potraživanja.

– Preporučuje se i bankama sa većinskim stranim kapitalom da sa matičnim bankama u inostranstvu dogovore mogućnost rivolving kros-border kredita kako se po tom osnovu ne bi ugrozila likvidnost privrede i izbegao dodatni pritisak na kurs dinara – istakao je je juče Vladimir Čupić, prvi čovek Hipo Alpe-Adrija banke u Privrednoj komori Srbije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta