Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Rastu rizici dužničkog ruleta
Uprava za trezor za sedam do deset dana trebalo bi da obelodani koliki su dugovi države prema preduzećima. – A dug firmi prema državi iznosi 220 milijardi dinara
 

Da li su ukupni unutrašnji dugovi zaista dostigli sumu od 65 milijardi dinara? I da li je tačno da je država zavukla ruku u džep (račun) Narodne banke i odatle uzela tridesetak milijardi dinara, zbog čega je pretrpela kritiku i Međunarodnog monetarnog fonda?

– Za sedam do deset dana zvanično će biti obelodanjeno koliko novca država duguje privredi – kazao je juče za „Politiku” Ivan Maričić, direktor Uprave za trezor. On je pre pet dana, reagujući na sve češće spekulacije u medijima u kojima se spominju milionski iznosi, poslao dopis svim budžetskim korisnicima sa zahtevom da se dostave podaci kolika su kašnjenja prema svim kategorijama njihovih korisnika.

– Vrlo brzo ćemo imati tačan podatak i moći ćemo da informišemo javnost o kolikom iznosu je zapravo reč. Sve što se u javnosti dosad pojavilo kada je reč o dugovanjima države prema preduzećima jesu samo nagađanja. I nije mi jasno ko može da ima predstavu o realnoj situaciji ako su se poslednjih dana spominjale različite cifre. U spekulacijama se išlo dotle da su se provlačili podaci od dve do čak 70 milijardi dinara. I dok ne dobijemo uvid u stvarno stanje stvari i taksativno ne pobrojimo sva dugovanja, ne želim da pričam o tome – kazao je juče Maričić.

A dok država i zvanično ne objavi na koju sumu se na veresiju zapisala kod ovdašnjih firmi, vlasnicima mnogih preduzeća, ali i ekonomistima je jasno da su se ovih dana svi učesnici na srpskom tržištu uhvatili u vrzino dužničko kolo. U situaciji kada velike firme moraju da vrate kredite pozajmljene u inostranstvu, onda su primorane da, s druge strane, duguju svojim dobavljačima u zemlji. Onda dobavljači duguju državi i drugim preduzećima, a država, opet, duguje njima. A u situaciji kad trgovci kasne sa isplatom miliona evra pojedinim preduzećima, jasno je da će za mnoge od tržišnih igrača ovo biti poslednji krug koji su izvozili u kolu srpske privrede. Zasad je, prema zvaničnim podacima, prošle godine, igrajući srpski dužnički rulet, sa ekonomske scene nestalo 2.016 preduzeća, a istovremeno su blokirani računi bezmalo 60.000 firmi koje preduzećima i institucijama duguju 220 milijardi dinara.

– Reč je o teškoj nelikvidnosti privrede koja preti da eksplodira – uplašen je Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta. – Iako bez zvaničnih podataka nemamo uvid u dubinu problema, jasno je da je reč o gorućem problemu koji hitno mora da se rešava da ne bi nastao privredni kolaps. Jedno od rešenja, kada je reč o dugovanju preduzeća prema državi, jeste model podržavljenja. Međutim, šta učiniti u situaciji kada je reč o dugovima prema javnim preduzećima koja su već državna? Šta tu podržaviti? – pita se naš sagovornik. On dodaje da su zabeleženi slučajevi da su poslodavci prošlog meseca državi uplatili poreze i doprinose, ali to ne znači da su radnicima uplaćene i zarade. Na taj način se, objašnjava on, firme spasavaju blokade računa.

Njegov kolega Goran Nikolić, saradnik Privredne komore Srbije, smatra da bi rešenju ovog problema mogli da doprinesu subvencionisani krediti namenjeni privredi.

– Takozvana multilateralna kompenzacija, odnosno prebijanje dugova moglo bi da da određene efekte. Smirivanju situacije doprineće i krediti iz inostranstva – uveren je Nikolić.

Prema podacima Unije poslodavaca, država duguje preduzećima čak 68 milijardi dinara. Od te sume 43 milijarde država duguje preko javnih preduzeća, više od 10 milijardi preduzećima koja su obavljala poslove iz Nacionalnog investicionog plana (NIP), a ostatak onim firmama koje su poslovale sa policijom, Vojskom, prosvetom, zdravstvom i državnom upravom.

Prema rečima Stevana Avramovića, predsednika Unije poslodavaca, posebno su oštećeni putari, jer samo Javno preduzeće „Putevi Srbije” im duguje 35 milijardi dinara.

– Preostalih osam milijardi dinara su dugovanja EPS-a, rudnika uglja „Resavica”, „Kolubara”, kao i „Srbijagasa” i „Telekoma”. Takođe, trgovinski lanci kasne sa naplatom robe proizvođačima i do 120 dana – navodi Avramović i dodaje da bi peglanje dugova donekle moglo da pomogne, jer i preduzeća, s druge strane, duguju državi.

Samo od januara do sredine ovog meseca, zbog neizmirenih finansijskih obaveza i to samo prema domaćim poveriocima blokirano je novih 2.611 računa. Tako su ukupne neizmirene obaveze prema Poreskoj upravi, na primer, 62,7 milijardi. Najveći dužnik je akcionarsko preduzeće za zaštitu materijala „Protekta”, koje ima „recku” od tri milijarde dinara. Na drugom mestu nalazi se „Eltim”, čiji su se dugovi popeli na 2,4 milijarde, sledi ga „Eko produkt” sa 2,3 i „Ronako” sa dve milijarde dinara duga.



Nemoguća misija

Profesor dr Jovan Ranković smatra da multilateralna kompenzacija teško može da uspe. Jer, kako navodi, gubici srpskih preduzeća su ogromni i iznose 1100 milijardi dinara, od čega je 62 odsto „nosi” 800 najvećih firmi, a pokriveni su kreditima vrednim 1.500 milijardi dinara.

„Takve mere su uvođene i pre 30 godina i ako su praćene novim kreditima prouzrokuje inflaciju. U protivnom ne može da se izvrši kompenzacija”, smatra ovaj ekonomista.

Po oceni Rankovića za unutrašnje dugove je jedino rešenje da se sva preduzeća oslobode gubitaka i da se sanira nelikvidna privreda. To je, dodaje, ogromni problem. Jer, bez sanacije, kako ističe, nema spasa.

„To bi bila komplikovana operacija ako se ne radi kroz prethodnu nacionalizaciju, odnosno ako država ne bi uzela svih 60.000 nelikvidnih preduzeća i prebila njihove dugove. Druga mogućnost je da se otvori takozvani „kliring haus” koje će preuzimati dugove”, konstatovao je Vladimir Gligorov sa Bečkog instituta za međunarodna i ekonomska istraživanja.


Manja potrošnja – lek za krizu

Preduzeća će lakše prebroditi ekonomsku krizu ako prodaju nepotrebnu imovinu, prečešljaju sve ugovore sa dobavljačima i prekinu da proizvode robu ili pružaju usluge za koje procene da ne donose profit

Deset preporuka za izlazak iz krize Umesto da otpuštaju radnike, preduzeća bi trebalo da uvedu skraćeno radno vreme ili da pošalju zaposlene na neplaćeni odmor. Onima koji ostanu u firmi, kompanije bi mogle da ponude adekvatan sistem nagrađivanja i da klijentima omoguće određene pogodnosti ako odluče da kupljenu robu plate unapred.

Ovo su samo neke od ukupno deset preporuka za prevazilaženje ekonomske krize koje je srpskim preduzećima juče predstavila revizorsko-konsultantska kuća „Prajsvoterhaus kupers”. Kako su istakli njeni predstavnici, kompanije u Srbiji lakše će prebroditi krizu ako prodaju nepotrebnu imovinu, detaljno prečešljaju sve ugovore sa dobavljačima, prekinu da proizvode robu ili pružaju usluge za koje procene da ne donose znatan profit i tek na kraju počnu da razmišljaju o otpuštanju zaposlenih.

– Ako smanjite broj zaposlenih za recimo 20 odsto, kratkoročno ćete imati određene uštede, ali šta posle? Kriza će proći i o tome valja unapred razmišljati. Zbog toga bi trebalo tražiti šansu upravo u ljudima sa tržišta rada jer među njima sigurno ima mnogo sposobnih i stručnih, a njihov rad se sada jeftinije plaća – preporučila je preduzećima Branka Rajičić, senior menadžer u odeljenju za poresko-savetodavne usluge „Prajsvoterhaus kupersa”.

Privrednicima je savetovano i da razmišljaju dugoročno, odnosno da uprkos krizi uvode inovacije u poslovanje i da se postaraju da zaposleni koji odlaze iz firme ne odaju poslovne tajne. Preporučeno im je i da učine sve kako bi se našli na listi prioriteta komercijalnih banaka.

– Ukoliko ste ranije imali dobre odnose sa bankama, to vam sada ništa ne znači. Banke više ne odobravaju kredite tako lako kao pre krize, što znači da sada više vode računa o proceni rizika. Zbog toga morate dosledno da ispunjavate uslove koje od vas traže kako biste dobili pozajmicu – objasnio je preduzetnicima Marko Fabris, menadžer u „Prajsvoterhaus kupersu” i dodao da je neophodno da firme izrade strategiju izlaska iz krize, unaprede poslovanje i obezbede alternativne načine finansiranja kroz lizing ili fondove.

Naglašavajući da kompanije moraju same sebi da pomognu, profesor Miroljub Labus je rekao da je najvažnije smanjiti troškove i povećati likvidnost iako, priznaje, to nije dovoljno.

– U redu je što se preduzeća okreću državi i traže od nje podršku, ali to je rešenje samo polovine problema. Obaveza države je da obezbedi povoljne makroekonomske uslove poslovanja i da omogući firmama da lakše dođu do bankarskih kredita, ali ne i da se bavi pojedinačnim kompanijama – poručio je Labus, dodajući da aranžman Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom predstavlja obezbeđenje makroekonomske stabilnosti srpske privrede.



Uzeti šest milijardi evra kredita od Rusije

Predstavljajući Ekonomski program razvoja Srbije u uslovima ekonomske krize od 2009. do 2012. godine, koji je u deset tačaka izradio Ekonomski savet DSS i podržale ga NS i NP Maje Gojković, Nenad Popović, predsednik tog saveta i narodni poslanik, rekao je u Užicu da su glavni ciljevi tog programa "očuvanje domaće privrede i radnih mesta, a ne ponižavajuće floskule aktuelne vlasti o tome da Evropa nema alternativu"



On je procenio da će "kriza trajati minimalno dve do četiri godine, a ne šest meseci. Vladi Srbije je zamerio što je za saniranje posledica svetske krize na našu privredu odvojila malo novca, što te mere nisu selektivne, a potom istakao da je "pet puta skuplje stvoriti novo, nego sačuvati staro radno mesto".

U Skupštini grada, on je kazao da je programom DSS, predviđeno formiranje interventnog fonda od minimalno dve milijarde evra koje bi moralo hitno obezbediti, a kasnije još dodatnih četiri milijarde evra, te da bi 95 odsto tog novca trebalo, bez posredovanja komercijalnih banaka, direktno usmeriti u preduzeća koja su pogođena krizom, uz jednogodišnji grejs period i njihovu obavezu da ne otpuštaju zaposlene. Popović je dodao da je taj novac moguće pribaviti kreditom od Rusije u iznosu od šest milijardi evra, te da je on o tome "razgovarao sa zvaničnicima Rusije". Osim neophodne implementacije naftno-gasnog sporazuma sa Rusijim, program predviđa moratorijum na jednostranu odluku Srbije o primeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, kojim je, kako je ocenio, državi uskraćen prihod od 500 miliona evra, ali i redefinisanje ugovora sa Fijatom, jer je suma od 300 miliona evra državnog podsticaja za tu kompaniju "nerealno visoka". Pored toga, predviđeno je duplo više subvencija za poljoprivredu, odnosno 400 miliona evra, ali i 100 miliona evra kako bi država subvencionisala polovinu kamata svih kredita za razvojne projekte preduzeća. Takođe, u programu se navodi potreba stabilnog dinara, umesto zaduživanja države prednost je data koncesijama, a odnos penzija sa sadašnjih deset prema jedan trebalo bi smanjiti na sedam prema jedan. Država bi trebalo da preuzme socijalnu ulogu kroz kontrolu cena osnovnih životnih namirnica, smanjenja PDV na hleb, meseo, ulje i mleko, proizvode namenjene deci i starim osobama, kao i sniženje cene lekova, istakao je Popović.

Tribini u Užicu prisustvovao je Jovan Paralić, predsednik IO DSS, koji je govorio o načelima nacionalne politike ove stranke, Nebojša Korać, predstavnik Narodne partije, Tihomir Petković, predsednik užičkog odbora DSS, stranački lideri ii aktivisti te stranke iz regiona, kao i užički privrednici.



U februaru zabeležen rast kredita od četiri odsto

Krediti privredi i građanima u februaru su iznosili 1.328 milijardi dinara, što je za oko četiri odsto više nego u januaru, izjavio je juče, na konferenciji za novinare, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić. Prema podacima Kreditnog biroa, preduzeća su na kraju februara dugovala oko 881,8 milijardi dinara i taj dug je uvećan za pet odsto u odnosu na prethodni mesec



Najviše pozajmica za kupovinu i adaptaciju stanova: Veroljub Dugalić

Pozajmice građanima od 398,9 milijardi dinara veće su za 2,7 odsto, a dug preduzetnika ostao je isti i iznosio je 47,5 milijardi dinara. Građani su najviše kredita, u iznosu od 201,6 milijardi, uzimali za kupovinu i adaptaciju stanova, a rast te vrste zaduženja je 14 odsto u odnosu na januar. Gotovinski krediti su smanjeni za oko 14 odsto i iznosili su 125,2 milijarde dinara, dok su potrošački i krediti za refinansiranje ranijih pozajmica u vrednosti 51,3 milijarde dinara povećani za oko devet odsto. Poljoprivredni kredita, čija je vrednost na kraju februara iznosila 20,8 milijardi dinara, povećani su za oko 11 odsto.

Dugalić je istakao da je u blagom porastu kašnjenje u otplati kredita jer su preduzeća u januaru sa zakašnjenjem otplaćivala 6,4 odsto svojih pozajmica, a u februaru 6,7 odsto. U Srbiji prosečan dug po stanovniku iznosi oko 550 evra, dok je u Hrvatskoj 3.700, u Mađarskoj 2.990, Bosni i Hercegovini 890, Rumuniji 1.200, a u Makedoniji 520 evra.



Đidić: Opali i uvoz i izvoz

U prva dva meseca ove godine uvoz robe u Srbiju je, prema podacima Uprave carina, smanjen za oko 600 miliona evra u odnosu na isti period prošle godine, dok je izvoz smanjen za oko 250 miliona evra, izjavio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Miodrag Đidić, dodavši da se kroz te podatke vidi da u Srbiji postoji ekonomska kriza



Đidić je na konferenciji za novinare ukazao da je u januaru ove godine uvoz u Srbiju bio oko 679 miliona evra, a u januaru prošle godine 947 miliona evra, dok je u februaru ove godine uvoz bio 811,8 , a u februaru prošle godine 1,14 milijardi evra.
"Što se tiče izvoza, u januaru ove godine bio je 226 miliona evra, a u istom mesecu prošle godine 326 miliona, dok je u februaru 2009. izvoz bio 264 miliona evra, a u februaru prošle godine 416 miliona", precizirao je on.
On je najavio da će od aprila biti rešeni problemi Uprave carina u vezi sa terminalom u Preševu, gde su strani prevoznici na privatnom terminalu "Interspida" morali da plaćaju dažbine 5.000 dinara, a domaći 700 dinara.

Podneta je tužba za raskidanje tog posla, a od aprila prevoznici će prolaziti preko graničnog prelaza na drugoj lokaciji, ukazao je Đidić i dodao da će posle rešavanja situacije na graničnom prelazu Dimitrovgrad ulaz prevoznicima u Srbiju biti slobodan. On je najavio i da će u narednim mesecima biti otvoreno nekoliko rekonstruisanih graničnih prelaza prema Bosni i Herecgovini, Crnoj Gori i Makedoniji, gradi se carinarnica u Šapcu, a predloženo je i da Užice dobije carinarnicu.
Đidić je napomenuo i da je ministarstvo formiralo upravu za slobodne zone u Subotici, Pirotu i Zrenjaninu, a planira se otvaranje još tri - u Nišu, Kragujevcu i Užicu.

On je izrazio očekivanje da će sutra u Skupštini Srbije biti usvojen zakon o sprečavanju pranja novca i izmene i dopune zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Đidić je naglasio da će, ukoliko zakon o sprečavanju pranja novca ne bude usvojen u martu, Srbija izgubiti članstvo u finansijskim obaveštajnim organizacijama i dodao da će usvajanjem novog zakona o poreskom postpuku biti uveden jednošalterski sistem tako da će građani koji žele da otvore firme to moći da učine za 24 sata, a ne kao do sada za pet do šest dana.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta