Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Milosavljević: Grčke banke nastavljaju normalno da rade

Ministar trgovine Srbije Slobodan Milosavljević izjavio je, posle razgovora sa zamenikom ministra spoljnih poslova Grčke Miltiadisom Varviciotisem, da grčke banke koje posluju u Srbiji nastavljaju da rade i da ne postoji kriza


On je rekao da je tokom susreta s grčkim kolegom posebno istaknuto da grčke banke imaju značajan potencijal koji je pripremljen za finansijsku podršku srpskim i grčkim kompanijama na teritoriji Srbije.

Milosavljević je istakao da bi tokom narednih meseci trebalo da budu spremna najavljena sredstva iz Helenik plana za Balkan, koja treba da pomognu završetak južnog Koridora 10.

Povodom problema s kojim se susreću kamiondžije iz Srbije na granici s Grčkom, ministar je kazao da je u toku projekat interaktivnog upravljanja granicom, koji treba da informaciono poveže granične prelaze, što će omogućiti da potrebna dokumentacija stigne na vreme i da se smanji vreme koje vozilo provodi na granici.

S tim u vezi Varviciotis je ocenio da bi trebalo sniziti cenu parkinga za kamione na srpskim graničnim prelazima.

Milosavljević je rekao i da je sa Varviciotisem razgovarao o investicijama trgovinskog lanca "Veropulos", istakavši da problem nije postojao sa državom, već sa grupom građana. On je dodao da je gradnja ipak nastavljena u ulici Vojvode Stepe i da će objekat za nekoliko meseci biti završen.

Ministar trgovine je naglasio da je grčkoj strani ponuđeno da razmisli o privatizaciji nekih banjskih lečilišta u Srbiji i nekih lokacija na Dunavu za izgradnju turističkih kompleksa.

- Mala primedba sa naše strane bila je da Srbi iz godine u godinu revnosno posećuju Grčku i uživaju na grčkoj obali, a da grčkih turista nema u Srbiji i da bi trebalo učiniti da se turistički radnici Grčke i Srbije angažuju da dovedu veći broj turista - kazao je Milosavljević.

Varviciotis je posle sastanka rekao da ga ohrabruje prijateljski prilaz srpske vlade za grčke investicije i dodao da postoje brojne mogućnosti za ulaganje u privredu Srbije.

Varviciotis se sastao i sa srpskim ministar rudarstva i energetike Petrom Škundrićem, sa kojim je razgovarao o mogućnostima saradnje u oblasti energetike. Škundrić je posle sastanka kazao da Srbija i Grčka imaju mnogo veće mogućnosti za saradnju nego što ih obe zemlje ovog trenutka koriste.

- Razgovarali smo o energiji iz obnovljivih izvora gde postoje ogromni potencijali, kao i o velikim projektima u oblasti termoenergetike, tačnije o već raspisanim tenderima za TE "Kolubara B" i blok 3 u TENT-u, ali i o budućim tenderima vezanim za izgradnju elektrane-toplane na gas u Beogradu i Novom Sadu - kazao je Škundrić.

On je dodao da je s grčkom delegacijom razgovarao i o gasnom aranžmanu gde takođe postoje određene mogućnosti za saradnju, a koji je, kako je naglasio, podjednako interesantan i za Srbiju i za Grčku.

Prema njegovim rečima, obe države treba da iskoriste ozbiljan energetski potencijal za zadovoljenje ne samo sopstvenih energetskih potreba, nego i za mogući izvoz električne energije u region, i da time doprinesu energetskoj stabilnosti.

Varviciotis je novinarima kazao da je saradnja u energetskom sektoru ključna za razvoj saradnje Srbije i Grčke, naglašavajući da je za Grčku veoma važna energetska bezbednost.



Bambi-Banat otvorio fabriku čokolade
Vršac - Koncern Bambi-Banat otvorio je juče u Vršcu novi pogon (Banat 2) u kojem će se proizvoditi šest vrsta crnih i pet vrsta mlečnih čokolada. Rade Pribićević, predsednik Upravnog odbora Bambi-Banata, izjavio je da je reč o investiciji od 3,8 miliona evra. „Iz ovog pogona godišnje će izlaziti oko 1.500 tona čokolade vrhunskog kvaliteta


Sirovine će biti iz uvoza, uglavnom iz Holandije, a tokom godine planirano je proširenje asortimana“, rekao je Pribićević. Novi čokoladni program biće plasiran na domaće tržište, a 30 odsto proizvodnje namenjeno je izvozu na tržišta okolnih zemalja. U Vršcu se, inače, nalazi i još jedan pogon koncerna (Banat 1) u kome se proizvode i druge vrste slatkiša. Koncern Bambi-Banat nastao je početkom 2007. spajanjem Bambija iz Požarevca i Banata iz Vršca.


PDV-om protiv ekonomske krize

Zemlje u našem okruženju najavljuju znatnu promenu poreske politike, u nameri da maksimalno pomognu oporavku domaće privrede

Budimpešta: predlog za povećanje PDV-a Najava da će Vlada Srbije razmotriti mogućnost privremenog uvođenja poreza za imućnije građane samo je jedna u nizu istih ili sličnih mera koje planiraju ili su već preduzele zemlje regiona u nastojanju da ublaže posledice globalne ekonomske krize, navode Tanjugovi dopisnici iz Budimpešte, Zagreba i drugih regionalnih centara.

Tako je Budimpešta najavila znatnu promenu poreske politike, u nameri da time maksimalno pomogne oporavku domaće privrede. Mađarska je među članicama Evropske unije jedna od zemalja koje su najviše pogođena tekućom recesijom.

Premijer Mađarske Ferenc Đurčanj je izjavio da će vlada predložiti parlamentu da se usvoji zakon o smanjenju dažbina na plate i dobit preduzeća, a uveća porez na dodatu vrednost.

Đurčanj je pored toga najavio i uvođenje novog poreza koji bi važio samo za najbogatiji sloj mađarskog stanovništva, radi uravnoteženja prihoda i rashoda u državnom budžetu.

Hrvatska je takođe, ako je ceniti na osnovu najnovijih reagovanja čelnika izvršne vlasti u Zagrebu, pripravna da raznim poreskim i drugim merama stimuliše sve tromiju domaću privredu i spreči dalje širenje teške privredne krize.

Kao jednu od najozbiljnijih opcija, hrvatska vlada razmatra mogućnost smanjenja podsticaja u poljoprivredi koja sada godišnje, kad je reč o spoljnotrgovinskoj razmeni, pravi minus od 1,3 milijarde dolara godišnje, iako je pre raspada nekadašnje Jugoslavije imala suficit od približno milijardu dolara.

Hrvatski seljaci sada godišnje dobijaju, u vidu podsticaja, više od 400 miliona dolara i osetnije smanjenje te sume bi, kako se kalkuliše u Zagrebu, ostavilo prostora da se smanje neki porezi, što bi bilo veoma važno i korisno za eksportno orijentisani deo hrvatske privrede u industrijskom sektoru.

Makedonski premijer Nikola Gruevski je još početkom ove godine izjavio da će njegova vlada preduzeti deset mera za ublažavanje privredne krize.

Gruevski je tada najavio, između ostalog, smanjenje poreza na kapitalnu dobit, kao i opraštanje neplaćenih doprinosa kompanija za zdravstveno osiguranje u roku od četiri godine, ukoliko u tom periodu nastave da plaćaju te dažbine.

U Makedoniji će se, pored toga, „opraštati” porez na kaznene kamate za neplaćene poreze na ostvareni prihod firmi, kapitalnu dobit, porez na dodatu vrednost, a u nekim slučajevima i poreska opterećenja na imovinu i penzijske doprinose.

Vlada Makedonije je, takođe, da bi pomogla domaću poljoprivredu smanjila poreske obaveze seljacima i kompanijama u tom sektoru ili ih potpuno ukinula za one koji imaju godišnji prihod manji od pet hiljada evra.

Međunarodni monetarni fond je u svom godišnjem izveštaju o stanju privrede u Crnoj Gori preporučio toj balkanskoj državi da razmotri plan daljeg smanjenja poreza, jer bi, kako navode stručnjaci te finansijske institucije, moguća pomoć oslabljenom bankarskom sektoru zemlje mogla da utiče na veliki rast budžetskog deficita.

Rumunija, koja grozničavo nastoji da od MMF-a i Evropske unije dobije stabilizacioni zajam u vrednosti od oko 24 milijarde dolara, takođe je najavila smanjenje poreza za domaće kompanije i građane, ali je pitanje kako će se taj plan vlade realizovati u uslovima drastičnog pogoršanja svih najvažnijih makroekonomskih pokazatelja, navode ekonomisti u Bukureštu.

Bugarska je, sudeći prema izjavama vladinih čelnika, spremna da merama poreske politike deluje na poboljšanje ekonomske klime u zemlji, a među najkonkretnijim merama pominjano je moguće smanjenje PDV-a za neke od najugroženijih delova domaće privrede, kao i još nekoliko drugih poreskih olakšica za firme koji veći deo svoje produkcije plasiraju na inostrano tržište.



MMF prognozira prvo slabljenje svetske privrede za 60 godina

Međunarodni monetarni fond saopštio je danas da je svetska privreda, koja posrće od finansijske krize, na putu da u 2009. oslabi prvi put za 60 godina, za čak jedan odsto. U danas objavljenom izveštaju, koji je bio pripremljen za prošlonedeljni sastanak Grupe 20 najrazvijenijih zemalja i privreda u usponu (G20) u Britaniji, MMF je skresao prognozu rasta svetske privrede na minus 0,5 do minus jedan odsto, sa plus 0,5 odsto, projektovanih 28. januara, prenele su agencije

"Globalna privredna aktivnost slabi, pri čemu razvijene ekonomije beleže najveći pad od Drugog svetskog rata, uprkos snažnim podsticajnim merama", navedeno je u izveštaju.
MMF očekuje da se svetska ekonomija postepeno "umereno oporavi" u 2010. i zabeleži rast od od 1,5 do 2,5 odsto, ali ukazuje da je rizik slabljenja i dalje značajan.
Razvijene privrede će u 2009, prema prognozi MMF, zapasti u duboku recesiju i oslabiti tri do 3,5 odsto. Pri tome će Grupa sedam velikih industrijalizovanih zemalja - Britanija, Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Japan i SAD - pretrpeti najveće slabljenje od Drugog svetskog rata, prognozirao je MMF.
SAD, najveća svetska privreda, oslabiće ove godine 2,6 odsto, a Japan, druga po veličini, za čak 5,8 procenata, dok će privreda 16-člane zone evra zabeležiti pad od 3,2 odsto.
MMF je upozorio da SAD i Japan imaju "veliki rizik" od deflacije, dok je taj rizik "umeren" u nekoliko članica zone evra, uključujući Nemačku, Italiju i Francusku.
Ta institucija, sa sedištem u Vašingtonu, takođe je znatno snizila projekciju rasta u privredama u usponu i zemljama u razvoju - na 1,5 do 2,5 odsto.
MMF je ocenio da članice G20 nisu dovoljno učinile na suprostavljanju recesiji i ukazao da je njegova preporuka da usvoje stimulativne mere u visini od dva odsto bruto domaćeg proizvoda uglavnom bila ignorisana.
"Odgovori zemalja na globalnu krizu su još u ranom stadijumu... i dalje su potrebne mere za ponovno uspostavljanje finansijske stabilnosti", ukazao je MMF.
Oporavak koji se prognozira u idućoj godini zavisi od sveobuhvatnih mera za stabilizaciju finansijskih uslova, obimne finansijske podrške, postepenih poboljšanja uslova na kreditnom tržištu, potonuća američkog hipotekarnog tržišta i zaštitnog uticaja znatno nižih cena nafte i drugih značajnih sirovina, ukazao je MMF.



NIS reports RSD 3.8bn loss
NIS has recorded a loss of RSD 3.86bn (some EUR 40mn) in 2008, according to the financial report for last year.

The previous report indicated that the country's oil monopoly, sold to Gazprom earlier this year, had in fact ended the year with profit.

That document by mistake included NIS' major outstanding claims for January 2009, the company said today, and explained that these would be included in the 2009 report.

NIS has also announced that its management will in the next two weeks hold consultation with the government representatives to review the company's work in 2008.

The negative results last year will not adversely influence a plan drafted earlier to modernize and reconstruct the production facilities, a NIS statement said.

The annual report will be checked independently by June this year, as Serbia's laws stipulate. KPMG has been chosen for this by the previous management, while the new owners of NIS did not object to this firm conducting the expert assessment.

Member of the company's managing board Nikola Martinović on Tuesday told Tanjug that "not a single dinar will go to Serbia's budget from the income of NIS, due to the company's excessive debts, which in 2008 amounted to over USD 100mn".

“The result of the NIS business operations may not be positive, because of the company's debts,” Martinović said, adding that he had responded to the 2008 annual account drawn up by the previous management in which it was presented that the company did not take any additional loans.

“Additional loans were taken and they amounted to more than USD 100mn in 2008,” he clarified.

Earlier this week, Economy Minister Mlađan Dinkić said that "in his opinion" NIS made profit last year, while the company's new owner, Gazprom's oil operation Gazpromneft, is now "avoiding to pay the dividends to the state", which is now the minority owner of NIS.


Serbia needs up to 1.5 billion EUR to cover budget deficit
The Prime Minister of Serbia, Mirko Cvetković, said today (March 18, 2009) that Serbia would need between 1.2 and 1.5 billion EUR to cover the budget deficit in 2009.

- That money will be provided by international financial institutions, commercial banks and European Union (EU) – he said at the Round Table on influence of global economic crisis on Serbia, which was organized by London’s "Ekonomist".

According to the words of Cvetković, Serbia will need good arrangement with the International Monetary Fund (IMF) in order to be able to sign the loan contracts with foreign creditors. The negotiations with IMF commenced on March 16 in Belgrade.

The Prime Minister expressed expectation that the agreement on new arrangement would be reached by the end of the next week, and he added that the main topics of the negotiations with IMF were public consumption reduction and budget deficit enlargement.

It is expected that Serbia’s budget deficit would amount to minimum 3% of gross national product (GNP) instead of projected maximum 1.75% of GNP.

- The rebalance of Serbia’s budget, which is expected in May or at the beginning of June, will increase that deficit according to the agreement with IMF – said Cvetković.

The Prime Minister of Serbia said that there were 10 to 15 options for reduction of public consumption, but he did not specify any of those measures.


Greece invested 2.5 billion EUR in Serbia
Greece has, directly and indirectly, invested about 2.5 billion EUR in Serbia – said Miltijadis Varviciotis, the Deputy Minister of Foreign Affairs of Greece.

He said that the great prospects for further development of economic cooperation between Serbia and Greece existed in the domain of crediting, energy, telecommunications, civil engineering, tourism and real estates.

Varviciotis, whose three-day visit to Belgrade starts today (March 18, 2009), said that about 200 Greek-Serbian companies and 200 Greek companies, with about 27,000 workers, were doing business in Serbia.

As he estimated, the presence of Greek companies could be increased under the condition that the investment and business climate in Serbia, as well as legal framework, be additionally improved.

Varviciotis pointed out that Greece would keep supporting banks and enterprises in Serbia even during the economic crisis.

Varviciotis said that one of the themes of the talks in Serbia would be the construction of south branch of road "corridor 10" through Serbia, for which Greece set aside 100m EUR from "Hellenic plan".

When asked if Greece was interested in providing donation from "Hellenic plan" for construction of railway “corridor 10”, he said that that programme for economic refurbishment of the Balkans lasted prior to year 2011 and that Serbia could apply for grants.

- Serbian side should submit concrete projects and proposals, in accordance with the valid procedures, so we could take care of the works on railway “corridor 10”, within the given time framework – said Varviciotis and added that the projects were to be submitted by the Government of Serbia through the national coordinator.


Banks received requests for 290m EUR worth of subsidized loans
During three weeks of application of the Government’s measures for subsidized loans, the banks have received the requests for 290m EUR worth of loans, and they have approved the loans worth 54m EUR – the Ministry of Economy and Regional Development announced today.

The value of the requested loans for solvency amounts to 273m EUR, about 11m EUR is requested for investment loans, while the value of the requested consumer loans exceeds 6m EUR.

The banks have approved 48m EUR worth of loans for solvency and about 6m EUR worth of loans for procurement of domestic goods.

Total of 484 loans have been approved for solvency, 427 of which to small enterprises (about 12.5m EUR), which is 26% of all approved loans for that purpose.

Mid-sized enterprises have obtained 38 loans worth about 14m EUR, which is 29% of all approved loans, while total of 19 loans worth about 21.5m EUR have been approved to large enterprises, and the share of these loans amounts to 45%.

- The largest amount of loans has been approved by Banca Intesa - about 40m EUR – and it is followed by Komercijalna Banka, ProCredit, Societe Generale, Srpska, Hypo Alpe Adria, Privredna Banka Beograd, Erste Bank and Čačanska Banka.

Total of 710 loans worth about 5m EUR have been approved for procurement of automobiles, while about 1m EUR worth of 621 loans have been granted for procurement of other domestic consumer goods.


ĐELIĆ: Serbia and IMF agree that budget deficit should amount to 3%
Deputy Prime Minister Božidar Đelić said that Serbia and the International Monetary Fund (IMF) had agreed that the budget deficit in 2009 should amount to about 3%.

- The question is which incomes or expenses are necessary for that deficit to be reached, as well as how the deficit of about 1 billion EUR and about 400m EUR worth of debts could be covered - Đelić said to the press at the meeting dedicated to the influence of the global economic crisis on Serbia, which was organized by London’s Ekonomist.

The Prime Minister of Serbia, Mirko Cvetković, said at that meeting that Serbia would need between 1.2 and 1.5 billion EUR to cover the budget deficit in 2009.

According to the words of Cvetković, Serbia will need good arrangement with the International Monetary Fund (IMF) in order to be able to sign the loan contracts with foreign creditors, and the negotiations with IMF commenced on March 16 in Belgrade.

Cvetković said that he expected that Serbia’s budget deficit would amount to minimum 3% of gross national product (GNP) instead of projected maximum 1.75% of GNP.

He added that the Government of Serbia would ask European Union to grant 400m EUR to Serbia, so it could cover the budget deficit, but he said that it was possible that that amount would be even larger.


Banks and requests for subsidized loans
During three weeks of application of the Government’s measures for subsidized loans, the banks have received the requests for 290m EUR worth of loans, and they have approved the loans worth 54m EUR – the Ministry of Economy and Regional Development announced yesterday (March 18, 2009).

The value of the requested loans for solvency amounts to 273m EUR, about 11m EUR is requested for investment loans, while the value of the requested consumer loans exceeds 6m EUR. The banks have approved 48m EUR worth of loans for solvency and about 6m EUR worth of loans for procurement of domestic goods.

Total of 484 loans have been approved for solvency, 427 of which to small enterprises (about 12.5m EUR). Mid-sized enterprises have obtained 38 loans worth about 14m EUR.

Total of 19 loans worth about 21.5m EUR have been approved to large enterprises. The share of these loans amounts to 45%.

- The largest amount of loans has been approved by Banca Intesa - about 40m EUR – said the people in the Ministry of Economy. – It is followed by Komercijalna Banka, ProCredit, Societe Generale, Srpska, Hypo Alpe Adria, Privredna Banka Beograd, Erste Bank and Čačanska Banka.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta