Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija je za nas strateška odluka

JTI i nakon problema oko akcizne politike i ukinutih premija u vreme međunarodne finansijske krize neće otići iz zemlje, već će nastaviti da povećava proizvodnju cigareta i izvoz


Prošlo je više od šest godina od kako su internacionalni proizvođači cigareta došli u Srbiju i dodatno investirali oko 20 miliona evra, preko cene koju su platili za fabrike, ali i pored toga industrija cigareta prolazi kroz neočekivane šokove. Poslednji su izazvani ukidanjem premija za proizvodnju duvana, a zakon o akcizama, izglasan u parlamentu u promenjenom obliku čak i mimo volje Vlade, u proceduri je vraćanja na originalni već duže od dva meseca. Nepoštovanje dogovora sa Vladom stvorilo je velike probleme proizvođačima, kaže za "Biznis" Kristijan Kring, generalni direktor "Japan tobako internešenela" ("Japan tobacco international" - JTI) za zapadni Balkan, ali i pored toga ostaju u Srbiji.

Zakon o akcizama još uvek nije izmenjen. Nepoštovanje dogovora koji ste imali sa Vladom stvorilo je velike probleme za industriju cigareta. Da li ste imali neke merljive gubitke?

- Nadamo se da će Skupština uskoro usvojiti izmene Zakona o akcizama u skladu sa predlogom Vlade i da se gubici neće materijalizovati jer bi to značilo da moramo da radimo reviziju investicija u Srbiji. U ovom trenutku, veoma je teško proceniti gubitke s obzirom na to da oni zavise od više faktora među kojima su i cena i troškovi proizvodnje.

Šta to u zakonu nije bilo po volji industriji cigareta?

- Ne mogu da kažem da nije bilo po volji. Naprosto, dogovor o promeni akciza nije ispoštovan. Akcizna struktura koja je dogovorena sa industrijom predviđa povećanje specifične komponente akcize i smanjenje "ad valorem" komponente, da bi se na taj način osigurali stabilni i veći prihodi u budžetu Srbije, kao i predvidivo i stabilno okruženje za industriju. Očekuje se da predložena struktura donese dodatnih sedam milijardi dinara srpskom budžetu u odnosu na 2008. godinu, a ovo je svakako od velike važnosti u vreme globalne finansijske krize.

Da li mislite da je, kao što se u javnosti špekulisalo, skupštinska odluka posledica lobiranja kompanija koje proizvode jeftinije cigarete?

- Ne, ne mislim. Ne verujem da srpski parlament i Vladu u "svom džepu" drži bilo koja privatna kompanija. Mi smo ozbiljni proizvođači, ozbiljna industrija i partneri vlade, ali Vlada i parlament su ti koji vode državnu politiku.

Povrh svega, dešava se i to da ministar poljoprivrede ukida premije za sirovi duvan. Da li ste to očekivali?

- Ne, nikako. To je bilo veliko iznenađenje za nas. Ne razumemo zašto je odlučeno da se gasi proizvodnja koja ima svoje tržište. Mislim da većina ljudi u Srbiji zna koliko je proizvodnja duvana kompleksna stvar. Kako bi se ta proizvodnja dobro organizovala neophodno je uložiti i mnogo novca. Takvu podršku u vidu premija pružaju sve zemlje Balkana, kao i EU do 2012. Za mnogo novca neophodna je podrška države. Ako samo jedan u lancu proizvodnje, od proizvođača duvana, preko otkupljivača, zatim fabrika cigareta do Vlade, ne ispuni svoj dogovor, sistem ozbiljno može da se naruši.

Ali kako objašnjavate činjenicu da u Srbiji nijedna proizvodnja osim proizvodnje duvana nije premirana? Zašto se po tom istom kriterijumu ne bi premirali proizvođači paradajza ili krastavca?

- Mislim da premiranje, ili svaku drugu pomoć države treba posmatrati kroz prizmu benefita, odnosno štete koju može da izazove nedostatak premiranja. Svugde u svetu pa i u Srbiji proizvodnja duvana je vrlo ozbiljna industrija koja donosi ogroman novac državi i proizvođačima. Dakle, ukoliko bi spoljnotrgovinski bilans u trgovini paradajzom bio kao i u proizvodnji duvana, onda bismo mogli da govorimo o određenoj proporcionalnosti. Ali to nije slučaj.

Ali vi ne izvozite ili bar ne u onoj meri u kojoj biste mogli?

- Da to je istina. Izvoz duvana može biti mnogo veći, ali i to zavisi od mera i podrške vlade. Naime, osim što očekujemo da se duvan premira, očekujemo i stabilnost kursa i druge podsticaje. Zasada nam je najbitnije srpsko tržište, ali to ne znači da ne tražimo šanse i u okolnim zemljama.

Postoje tvrdnje da premije zapravo uzimaju fabrike cigareta, a ne proizvođači duvana?

- I o ovoj stvari je, ne znam kako, stvorena pogrešna slika. Mi plaćamo svoje obaveze, sarađujemo sa proizvođačima duvana, oni su nam baš kao i Vlada dragoceni partneri. Bez njih ne bismo mogli da imamo bilo kakvu proizvodnju. Premije su pak stvar između proizvođača i ministarstva, koja se kasnije odražava na celokupnu duvansku industriju.

Znači niste, kao što se priča, učestvovali i stajali iza proizvođača duvana koji su protestovali u nekoliko navrata ispred zgrade Vlade?

- Naravno da nismo. Ali, moram da kažem da smo vrlo zainteresovani za svaku vrstu razgovora koji bi doveo do nekog rešenja, na zadovoljstvo svih.

Šta će se to promeniti u Srbiji bez premiranja, uzimajući u obzir da je ovde proizvodnja duvana relativno niska, kao i činjenicu da duvanska industrija ostvaruje najveći spoljnotrgovinski deficit u poljoprivredno-prehrambenoj razmeni?

- U Srbiji se proizvede oko 9.000 tona duvana godišnje. Potrebe industrije i tržišta govore da bi trebalo proizvoditi oko 20.000 tona sirovog duvana. Dakle, zasada smo na polovini. Mislim da će spoljnotrgovinski deficit biti mnogo veći nego što možemo da zamislimo bez proizvodnje i ovih 9.000 tona. Sa druge strane, okolne zemlje, kao što su na primer Makedonija i Hrvatska prate razvoj situacije u Srbiji i na osnovu toga donose uredbe kojima povećavaju premije za duvan, jer, naravno, vide šansu na našem tržištu, koja će im se sigurno stvoriti ako premije i ostala podrška i, pre svega konzistentna, kontinuirana politika bude izostala u srpskoj proizvodnji duvana. Osim toga, više od šest hiljada ljudi u Srbiji ostaće bez posla, što bi trebalo da je veoma važno u vreme postojeće ekonomske krize.

Kada ste dolazili u Srbiju niko nije mogao da predvidi globalnu ekonomsku krizu. Kako će JTI da se prilagođava novonastalim prilikama na tržištu?

- Osim ekonomske krize, veliki izazov pred našom industrijom su i akcize i kurs dinara i mi uvek moramo da kalkulišemo sa gubicima koji nam dolaze sa nekoliko strana. Ipak JTI je značajna internacionalna kompanija i spada među tri najveće kompanije koje proizvode cigarete i proizvode od duvana u svetu. To je podatak koji je važan utoliko što mi zasada zaista ostvarujemo sve svoje planove. Ako se kriza znatno produži i premije potpuno izostanu, a farmeri odluče da se ne bave proizvodnjom duvana, mi ćemo značajno revidirati naša ulaganja, posebno u razvojne programe. Isto važi i u slučaju akciza koja će se, nadamo se, uskoro naći pred Skupštinom. JTI je došao ovde da posluje i da ostane. Svi naši dalji planovi zavise od države Srbije, Skupštine i Ministarstva poljoprivrede.

Da li će u najgorem scenariju JTI napustiti srpsko tržište vredno 350 miliona evra?

- Ne, neće. M smo, kao što sam već nekoliko puta rekao, ozbiljna multinacionalna kompanija koja je došla u Srbiju da u njoj posluje sa jasnom strategijom za razvoj posla i tržišta.



Nove plantaže samo uz podršku države

Delta agrar spreman je da u narednih 15 godina od poljoprivrednika otkupljuje celokupan rod jabuke određenog kvaliteta i sortimenta i da kompletan otkup usmeri ka ruskom tržištu, gde se godišnje plasira čak 1,3 miliona tona jabuka različitih sorti. Da bi ti planovi bili realizovani potrebno je da Vlada, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, pomogne individualnim proizvođačima da pokrenu proizvodnju, obezbeđujući povoljne kredite i subvencije za sadni materijal


Dejan Jeremić, generalni direktor Delta agrara, naglašava da se na rusko tržište mogu plasirati samo sertifikovani proizvodi, ali i da je neophodno kontinuirano snabdevanje, dok Milan Prostran, sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije podseća da su na tom tržištu većprisutne firme iz celog sveta pa bi domaći proizvođači trebalo da budu spremni na oštru konkurenciju.

- Inicijativu Delta agrara svakako treba podržati, mada je za uspešnu poslovnu saradnju sa poljoprivrednicima najvažnije da oni u tom poslu pronađu neku računicu. Siguran plasman proizvoda jeste primamljiva ponuda koja se ne odbija, mada je teško prognozirati kakav će ishod biti pre svega zato što je zaduživanje kod poslovnih banaka izuzetno skupo. Treba, takođe, naglasiti da je u uslovima žestoke konkurencije, kakva vlada na tržištu Rusije, teško zadržati potrošače, ukoliko ne postoji sigurnost u snabdevanju. Zato su distributivni centri, poput onog Delta agrara u Moskvi, neophodni jer skraćuju put do krajnjeg potrošača, odnosno olakšavaju ulazak u trgovačku mrežu - kaže za Danas Prostran i dodaje da se u Srbiji jabuka gaji na oko 65.000 hektara. Proizvodnja ovog voća ne premašuje 214.000 tona, uglavnom zbog niskih prinosa ( samo dve do tri tone po hektaru ) a rečje i o sortimentu koji ne zadovoljava uslove za izvoz na strana tržišta .

Borko Pantić, iz Drugovca kod Smedereva, koji na plantaži od 10 hektara uzgaja breskve i jabuke, kaže za Danas da uzgoj voća zahteva stalna ulaganja u nove zasade i sorte, jer je tržište sve zahtevnije. „Ali, teško je reći da li je neko u ovom trenutku spreman da se zaduži kod banaka kako bi ušao u taj posao utoliko pre što je rečo značajnim ulaganjima“, kaže Pantić, dodajući da svoje voće plasira na domaće i tržište Crne Gore, dok ruski kupci dolaze u Srbiju i šleperima odvoze kupljeno voće.

Poslovne banke u saradnji sa resornim ministarstvom nude subvencionisane dugoročne i kratkoročne kredite namenjene registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima. Za te namene izdvojeno je oko 10 milijardi dinara. Za podizanje jabučnjaka potreban je dugoročni kredit, koji banke odobravaju na rok od najviše osam godina, uz grejs period do tri godine. Iznosi pozajmica se kreću od 5.000 do 300.000 evra, pri čemu 60 odsto kredita odobrava banka, a 40 odsto obezbeđuje Ministarstvo poljoprivrede. Na pozajmljena sredstva obračunava se maksimalna efektivna kamatna stopa od 10 odsto (uz valutnu klauzulu), dok je deo koji obezbeđuje ministarstvo bez kamate.

U Privrednoj komori Srbije podsećaju da je uprkos Sporazumu o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, kojim je oko 90 odsto roba oslobođeno carine, najveći spoljnotrgovinski deficit u prva dva meseca ove godine od 290,5 miliona dolara registrovan upravo u robnoj razmeni sa tom zemljom. Izvoz je dostigao vrednost od samo 43,6 miliona dolara, dok je na uvoz robe potrošeno 334,1 milion dolara.

Zarada do 25.000 evra

- Računica stručnjaka Delta agrara pokazuje da je za podizanje hektara jabučnjaka potrebno obezbediti oko 25.000 evra, pri čemu je najveća stavka nabavka sadnog materijala (oko 16.000 evra). Procenjuje se, međutim, da bi se ta investicija isplatila posle tri do pet godina kao i da bi, godišnje moglo da se zaradi između 11.400 i 24.500 evra. Korist bi, pored poljoprivrednika, imala i država jer bi izvozni rezultati bili bolji.



Budget deficit reaches RSD 13.5bn
Serbia's budget deficit at the end of March was RSD 13.5bn (some EUR 142mn), the Ministry of Finance has announced.

But according to the IMF-harmonized methodology, that includes all sources of financing, the figure was RSD 11.2bn.

The state managed revenues worth RSD 140.8bn in this period, with RSD 69.4bn coming from collecting VAT money. Customs taxes yielded RSD 11.5bn in the first quarter.

Obligatory social insurance organizations took the most from the budget, some RSD 60bn, along with expenses toward employees, which amounted to RSD 21.9bn, of the total budget expenditure figure of RSD 154.3bn.

The 2009 Budget Law originally projected a deficit of RSD 49.9bn. The government is due to revise the budget and increase the deficit to RSD 90bn.

Serbia's public debt at the end of February reached EUR 8.8bn.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta