Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Droga Kolinska” ne otpušta radnike

Finansijska kriza u koju je upao slovenački konglomerat „Istrabenc” neće se odraziti na poslovanje firmi koje poseduje u Srbiji, tvrdi Slobodan Vučićević, predsednik uprave „Droge Kolinske”

Proizvodnja u „Soko Štarku”, „Grand kafi” i „Palanačkom kiseljaku”, koji su u vlasništvu slovenačke kompanije „Droga Kolinska”, od početka godine neznatno je opala. Uprkos tome, neće biti otpuštanja radnika, tvrdi za „Politiku” Slobodan Vučićević, predsednik uprave „Droge Kolinske” u čijem sastavu posluju tri navedene srpske fabrike. Vučićević tvrdi da se finansijske teškoće u koje je upao slovenački holding „Istrabenc”, u okviru koga posluje i „Droga Kolinska”, neće odraziti na poslovanje u Srbiji.

– Nema razloga za zabrinutost jer je „Droga Kolinska” samostalna kompanija u odnosu na „Istrabenc” i trenutno ima dobre poslovne rezultate – ističe Vučićević.

Krajem prošle nedelje „Istrabenc”, koji kreditorima duguje oko 930 miliona evra, proglasio je da je nesolventan, jer nije uspeo da sa kreditorima i tri najveća akcionara postigne dogovor o izlasku iz krize. Vučićević, međutim, naglašava da se intenzivno traži rešenje za restrukturisanje ovog holdinga.

– Nezavisno od događaja u „Istrabencu”, „Droga Kolinska” je, kao i svi, pod uticajem svetske ekonomske krize, i ako se ona bude produbljivala, možda ćemo morati da napravimo određene korekcije u poslovanju – kaže Vučićević.

On dodaje i da bi do eventualnog smanjenja broja zaposlenih u firmama koje „Istrabenc”, odnosno „Droga Kolinska” poseduje u Srbiji, moglo da dođe samo ako dinar bude nastavio znatno da deprecira, kao i ako kupovna moć stanovništva nastavi da pada.

– To zasad nije slučaj, jer srpske firme u vlasništvu „Droge Kolinske” spadaju u prehrambenu industriju, a nju je ekonomska kriza najmanje pogodila. Daleko od toga da je situacija kod nas sjajna, ali barem nismo izgubili tržišta. Srećom, izvoz naše robe, koja se naplaćuje u evrima, količinski je stabilan, tako da u tom segmentu poslovanja ne osećamo devalvaciju dinara – objašnjava Vučićević, dodajući da je, s druge strane, tražnja na domaćem tržištu opala, pa su tako „Soko Štark”, „Grand kafa” i „Palanački kiseljak”, umesto očekivanog rasta, ove godine zabeležili pad prodaje od nekoliko procenata.



UJelašić: MMF 11. maja o aranžmanu

Odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) trebalo bi da 11. maja odlučuje o odobravanju kredita Srbiji u iznosu od tri milijarde evra


"Ukoliko 11. maja Odbor direktora MMF-a odobri aranžman Srbiji to će značiti pristup neophodnim finansijskim sredstvima te i drugih međunarodnih finansijskih institucija, ali i jačanje poverenja stranih investitora za ulaganje u Srbiju", kazao je guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić.

"Aranžman će zasigurno ostaviti pozitivan efekat kroz umanjenje pritisaka na kurs i inflaciju što su, iz ugla NBS, osnovni preduslovi srednjoročne makrostabilniosti", istakao je Jelašić.

Vlada Srbije je sa Misijom MMF-a krajem marta postigla sporazum o kreditnom stend baj aranžmanu u iznosu od oko tri milijarde evra koji će trajati do aprila 2011. godine.

Uslov za odobravanje tog aranžmana je da Skupština Srbije usvoji rebalans budžeta za 2009. godinu i izmene zakona kojima se omogućava ušteda od 100 milijardi dinara u srpskom budžetu.

Novi aranžman Srbije s MMF-om zameniće važeći kreditni aranžman iz predostrožnosti, koji je odobren u januaru ove godine i predviđao je povlačenje 402,5 miliona evra.



Dilerskim kućama sutra će biti isporučeno 250 „punta“

Prodaja „punta“ po modelu staro za novo počinje danas, ali će po svemu sudeći imati promotivni karakter. U prilog tome govori podatak da na lagerima u Zastavinim prometnim kućama u Beogradu, Kragujevcu i Somboru, nema ni jednog „punta“ proizvedenog u Zastavi. „Još nije stigao nijedan ‘punto’ ali se nadamo da će do kraja aprila biti isporučeno stotinak automobila“, rečeno je Danasu u firmi Zastava promet u Kragujevcu. I u novosadskoj filijali Zastava prometa u Somboru ističu da je od činjenice da na zalihama nemaju nijedan „punto“, gore to što u toj prodajnoj kući „nemaju nikakve zvanične informacije o početku prodaje tog Fijatovog modela“. „Za informaciju da prodaja počinje 15. aprila, saznali smo iz medija“, tvrde u filijali ZPS u Novom Sadu


U Zastavinoj Fabrici automobila potvrdili su nam da prometnim firmama do sada nije isporučen nijedan „punto“. U toj fabrici, inače, do juče je proizvedeno oko 250 „punta“ (sa montažnih traka silazi 40 automobila dnevno) i svi automobili sutra će biti isporučeni dilerskim kućama.

U kompaniji Fijat automobili Srbija kažu, međutim, da to što u prometnim kućama nema „punta“ na lageru neće odložiti za danas najavljeni početak prodaje tog modela na domaćem tržištu. „U centru za reciklažu u Železniku, najpre će biti predat prvi stari automobil, potom će policiji na Novom Beogradu biti predata dokumentacija tog vozila, nakon čega će u firmi Delta auto moto biti preuzet prvi ‘punto’“, kažu za Danas u Fijat automobilima Srbija.

Podsetimo da će se „punto“ po modelu staro za novo, od danas do kraja septembra. prodavati uz državne subvencije od 1.000 evra po automobilu. Nakon predaje starih automobila jednom od deset reciklažnih centara u Srbiji, njihovi vlasnici će sa potvrdom o predatom vozilu odlaziti u prometne firme, gde će, umesto za 6.999, novi „punto“ kupovati po subvencionisanoj ceni od 5.999 evra. Država će subvencionisati i kamate na kredite za kupovinu „punta“. Poslovne banke će kredite za kupovinu „punta“ davati uz rok otplate do sedam godina i sa kamatom od 4,5 odsto na godišnjem nivou. Država će do kraja septembra subvencionisati prodaju oko 5.000 „punta“.



Država preko dugova „kupuje” preduzeća

Odlukom o „prebijanju”, narasle dugove privatnih firmi i državnih preduzeća trebalo bi pretvoriti u kapital, kaže državni sekretar Nebojša Ćirić

„Srbijagas“ postaje vlasnik paraćinske staklare (Foto A. Vasiljević) Na sutrašnjoj sednici vlade pred ministrima će se naći dokument koji bi trebalo da pomogne raspetljavanju vrzinog dužničkog kola u koje su se poslednjih nekoliko meseci upleli učesnici u srpskoj privredi. Prema rečima Nebojše Ćirića, državnog sekretara u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, odlukom o sprovođenju takozvane konverzije, odnosno prebijanju dugova privatizovanih i državnih preduzeća trebalo bi narasle dugove pretvoriti u kapital.

– To praktično znači da će država ući u vlasničku strukturu privatizovanih i državnih preduzeća i tako im omogućiti da prežive posledice nelikvidnosti nastale usled svetske finansijske krize. Na ovaj način mi brišemo te obaveze, dugovi postaju deo kapitala i preduzeća mogu da nastave neometano da rade i da žive – objašnjava Ćirić i dodaje da već od ponedeljka očekuje zahteve predstavnika preduzeća za konverziju dugova.

Prema njegovim rečima, kad ova odluka „prođe” vladu osnovaće se međuresorska radna grupa, koju će činiti predstavnici ministarstava ekonomije, finansija, rada i socijalne politike, ali i nadležnih iz Poreske uprave, Agencije za privatizaciju, Fonda penzionog i invalidskog osiguranja i Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje.

– U ovoj grupi naći će se i predstavnici državnih preduzeća. Na primer, ako neka privatna firma ima dug prema „Srbijagasu”, logično je da će učešće u odlučivanju uzeti i predstavnik tog preduzeća. Predviđeno je da inicijativa za konverziju dugovanja dođe od preduzeća i bitno je reći da je sve zasnovano na principu dobrovoljnosti, što znači da preduzeća koja smatraju da mogu uredno da servisiraju svoje dugove ne moraju da traže državnu pomoć. S druge strane, to ne znači da će na svaki zahtev za konverziju radna grupa dati pozitivan odgovor – objašnjava Ćirić i dodaje da će stručnjaci analizirati pojedinačne slučajeve, po zahtevu preduzeća, a zatim vladi dati svoje pozitivno ili negativno mišljenje.

To će se, ističe, obavljati preko Ministarstva ekonomije, posle čega će se vlada izjašnjavati o svakom preduzeću pojedinačno. Naš sagovornik napominje da je reč o privremenoj meri i da je predviđena jasna strategija izlaska.

– Kad za to dođe trenutak, država će svoje vlasništvo prodati postojećim vlasnicima ili nekom trećem na berzi. I to po tržišnim uslovima – ističe on.

Kao primer konverzije dugova, Ćirić navodi Srpsku fabriku stakla „Paraćin”, koja je privatizovana 2007. godine i gde je prve godine investirano sedam miliona evra.

– Oni su nam se obratili, jer jednostavno više nisu mogli da izmiruju obaveze prema „Srbijagasu”. Njihova dugovanja su procenjena na 2,7 milijardi dinara i tu će sada „Srbijagas” biti većinski vlasnik. Na taj način će preduzeće moći da radi i za godinu, dve država će imati mogućnost da vlasniku proda taj kapital. Kada je reč o državnim preduzećima, primer je Metanolsko-sirćetni kompleks „Kikinda” koji takođe ima velike obaveze prema državi. Naravno, postoji mogućnost da država bude i većinski i manjinski vlasnik, zavisi od iznosa obaveza. Važno je da preduzeća prežive i nastave da rade – smatra Ćirić.

On podseća da je problem nastao zbog efekata svetske finansijske krize, zbog čega mnoga preduzeća imaju problem sa likvidnošću što prati i rezervisanost banaka da finansiraju njihove aktivnosti.

Ipak, ovaj predlog ne raspetljava dužničko kolo u potpunosti, već samo u onom delu koji se tiče dugovanja preduzećima prema državi. Tu je situacija daleko komplikovanija, jer velike firme moraju da vrate kredite pozajmljene u inostranstvu, pa su onda primorane da, s druge strane, duguju svojim dobavljačima u zemlji. Onda dobavljači duguju državi i drugim preduzećima, a država opet duguje njima. Takođe, ovdašnji trgovci kasne sa isplatom miliona evra pojedinim preduzećima-dobavljačima.

Prema zvaničnim podacima, prošle godine je sa ekonomske scene nestalo 2.016 preduzeća, a istovremeno su blokirani računi bezmalo 60.000 firmi koje duguju 220 milijardi dinara.

Na pitanje kako država planira da reši ovaj problem, državni sekretar odgovara:

– Ulažu se napori da država počne redovno da servisira svoje obaveze. To će velikim delom biti završeno rebalansom budžeta. U maju će, na primer, biti rešeno pitanje oko 200 miliona evra koje „Srbijaput” duguje putarima. Ta pozajmica će biti vraćena kroz kredit – objašnjava on i dodaje da je nemoguće napraviti precizan presek dugovanja, jer se te obaveze zbog kamata akumuliraju i danas. Okvirno, Ćirić navodi da cela privreda, dakle ne samo privatizovana preduzeća, na ime PDV-a, akciza i carina državi duguje 230 milijardi dinara.

A na kritike pojedinih stručnjaka da konverzija ne rešava problem likvidnosti u privredi, jer realnog novca i dalje neće biti, Ćirić odgovara:

– Kada imate dužničke obaveze, vodite ih u bilansima i one utiču na ukupan finansijski rezultat preduzeća. Ako te obaveze ne možete da izvršavate, pripisuje vam se kamata i zbog toga su računi preduzeća blokirani. To za sobom povlači i to da preduzeća ne mogu da učestvuju na tenderima, niti da uzmu kredit od banaka. Ako ništa drugo, bar će firme imati bolji bilans. Na kraju bi, možda, neka od njih otišla i u stečaj. Konverzijom sve to izbegavamo i omogućavamo preduzećima da prežive – zaključuje Đirić.



Skrojen novi budžet

Budžetski deficit pokriće se preostalim prihodima od privatizacije, kreditom Svetske banke od oko 300 miliona dolara, sredstvima (oko 100 miliona evra) iz IPA fondova, izdavanjem državnih obveznica i manjim komercijalnim zaduživanjima

Iznos u milijardama dinara Država će ove godine umesto 698,7 milijardi dinara prihodovati oko 650 milijardi dinara, a moći će da potroši oko 720 umesto 748,7 milijardi dinara kako je bilo predviđeno prvobitnim budžetom. Dok će i prihodi i rashodi biti manji, manjak u državnoj kasi, uz saglasnost MMF-a, biće povećan sa 49,9 na oko 70 milijardi dinara, saznaje „Politika” u Ministarstvu finansija.

Inače, ove brojke juče kasno popodne zapakovane su u predlog nacrta rebalansa budžeta o kome će se danas izjasniti vladini odbori, a koji bi, ako ne bude krupnijih promena, kao takav vlada trebalo da usvoji na sutrašnjoj redovnoj sednici. Budžetski deficit pokriće se, kako je i najavljeno, nepotrošenim prihodima od privatizacije, očekivanim kreditom Svetske banke od oko 300 miliona dolara, sredstvima (oko 100 miliona evra) iz IPA pretpristupnih fondova koji će biti tranformisani u budžetsku podršku, izdavanjem državnih obveznica na tržištu hartija od vrednosti i manjim komercijalnim zaduživanjima, objašnjavaju u Ministarstvu finansija.

Rebalans budžeta sa ovakvim okvirnim brojkama, kažu naši izvori, rezultat je dogovora sa MMF-om i prošle nedelje najavljenih mera štednje o kojima je postignuta saglasnost vladajuće koalicije: stezanje kaiša administracije i ušteda uglavnom na takozvanim diskrecionim rashodima za koje ne postoji zakonska obaveza (projekti, usluge, kupovina opreme, investicioni radovi za potrebe državnih organa…).

Istovremeno, budžetska rupa koja bi da nije rebalansa do kraja godine zbog smanjenih prihoda bila produbljena na 190 milijardi dinara, biće smanjena na 70 milijardi dinara i, kako je najavljeno, povećanjem akciza na benzin i poreza na „krupnu” imovinu, uvođenjem privremenih taksa i naknada, sredstvima od preregistracije vozila sa stranim tablicama… Ali, ne i povećanjem poreza na dodatu vrednost. I ono malo dileme da li će ovaj porez biti povećan – više nema: konstrukcija je zatvorena bez povećanja stopa PDV- a, kažu u Ministarstvu finansija.



PM outlines strategy to unions
Prime Minister Mirko Cvetković has presented the government measures to the Social-Economic Council.Cvetković presented the government’s economic stability plan, which calls for savings of EUR 1bn in public administration, social responsibility and protecting the standards of citizens, stimulating economic activity and employment and capital investments in infrastructure.

He said that the burden of the crisis would be taken on by the state, stressing the principle of solidarity, adding that the plan was not only any easier way to mitigate the impact of the world financial crisis, but also a basis for resuming public sector reforms and improving the economic climate.

The prime minister said that the measures, which are in accordance with the International Monetary Fund’s polices, will introduce stability to the exchange rate and prices, strengthen foreign currency reserves, and enable Serbia to present itself as a credible country to foreign investors and the international business world.

Earlier, Stevan Avramović, who represented the Employers’ Union at the meeting, said that the government’s measures showed a willingness to help overcome the crisis, but that more was needed.

“We’re happy with these measures, precisely because these measures don’t put a strain on industry. But, as a second element, we want measures for industry. The fact is that you’ve got 50,000, going on 60,000 companies, whose accounts have been blocked,“ Avramović pointed out.

“We’ve established the reasons why they’ve been blocked, and once you have a diagnosis, you can treat that company, and we’re going to propose to the government what needs to be done to be able to take proper measures to stimulate business,“ he explained.

Ljubisav Orbović, who attended the meeting as the president of the Alliance of Independent Trade Unions, said he did not expect to hear anything new from the prime minister that would persuade the unions from backing out of their planned protest.

“That’s been made public via the media, and we expect the PM to tell this to the members of the Socio-Economic Council. We don’t see social dialogue in that way,” said Orbović.

“We believe that that should have first been said at the Socio-Economic Council—for us to put across our views and to play a part in tailoring those policies, and for the government then to decide to come out with it in public,” he said.

Today’s meeting was held behind closed doors.


Inflation in first quarter: 3.8 percent
Inflation in Serbia in the first quarter of the year came to 3.8 percent, according to EU methodology, the Statistical Office announced today.

According to a statement, prices rose by 0.4 percent in March, marking a 9.4 percent increase on the same period last year.

The consumer price index indicates that the prices of furniture, household items and maintenance rose highest, by 0.7 percent.

Prices of food and non-alcoholic beverages, liquor and tobacco, and leisure and culture rose by 0.6 percent, while the costs of transport and clothing and footwear went up 0.4 percent.

The Statistical Office stated that the prices of other goods had not altered significantly in March.

Under EU methodology, inflation is measured on the basis of average changes in retail prices for goods and services, including the price of flat rental, financial services, education and hospitality.


Accounts of 59,466 companies frozen – debt of 234 billion RSD
The Governor of the National Bank of Serbia, Radovan Jelašić, said yesterday (April 14, 2009) that the accounts of 59,446 companies in Serbia had been frozen prior to April 10, as well as that the total amount of the frozen funds was 234 billion RSD.

He said at the meeting of the Parliament’s Board of Finance that, according to the official data, the number of companies whose accounts had been frozen prior to February 2009 had amounted to 57,000. That means that the accounts of another 2,500 companies have been frozen over the last 45 days. The Governor also said that the accounts of more than 50% of the companies had been frozen for more than two years.

He pointed out that the Tax Administration and courts had initiated majority of freezings.

Jelašić specified that there were 400 companies with frozen accounts worth over 10,000 RSD. According to the data from February, 1.1% of insolvent commercial subjects are large and mid-sized enterprises, while small enterprises and entrepreneurs represent 85.7% of these subjects.


DINKIĆ: Serbia to become member of WTO in first half of year 2010
The Minister of Economy and Regional Development, Mlađan Dinkić, said yesterday (April 14, 2009) that it should be expected that Serbia, if the Parliament adopted all necessary laws in 2009, would become the member of the World Trade Organization (WTO) in the first half of the next year.

Dinkić said at the meeting of the Parliament that 54 laws should be adopted, most of which were already in the parliament procedure. He reminded that Serbia had started negotiations with that organization on February 4, 2005, and he pointed out that the membership in WTO was important because of Serbia’s admission to European Union.

- You can not be a member of EU if you are not a member of WTO. The membership in WTO ensures stability of economic terms in the country, which can not be changed whenever some new political party comes in power – said Dinkić.

As the Minister explained, if Serbia becomes a member of WTO, its investment rating will be improved and the investors will see it as a stable country.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta