Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Penzije dostigle 71,5 odsto plate

Iako su penzije zamrznute do aprila naredne godine, njihovo učešće u prosečnoj zaradi se povećava zbog toga što plate padaju

Prosečna neto zarada isplaćena u martu bila je 30.362 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku, pa jeučešće prosečne penzije u prosečnoj plati znatno povećano. Tako je prosečna penzija od oko 21.700 dinara u prosečnoj martovskoj zaradi imala udeo od čak 71,5 odsto. Po toj računici, penzionerske prinadležnosti, i pored toga što su zamrznute do aprila naredne godine, premašile su obećani maksimum od 70 odsto učešća u prosečnoj zaradi.

Do povećanja učešća prosečne penzije u prosečnoj zaradi došlo je zato što su martovske zarade u odnosu na februarske realno manje za oko 2,8 odsto, ali i – kako kaže Milan Nenadić, predsednik Saveza penzionera Vojvodine – zbog toga što se od 1. januara ove godine primenjuje novi obračun plata. Tako u osnovicu za obračun prosečne mesečne plate ulaze i primanja radnika zaposlenih kod fizičkih lica, što ranije nije bio slučaj.

Da je ostao stari način obračuna zarada, prosečnipenzijski ček bi u martovskoj prosečnoj zaradi učestvovao sa oko 63 odsto.

Nenadić napominje da je sada mnogo teže privoleti poslodavce da nastave sa redovnim uplatama doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, što bi moglo da dovede u pitanje redovnu isplata penzija. Predloženim rebalansom budžeta za ovu godinu moralo je da se poveća izdvajanje iz državne kase za isplatu penzija za oko 24 milijarde dinara, upravo zato što poslodavci masovno ne uplaćuju doprinose za svoje zaposlene.

Upitan šta može da se uradi da bi se priliv para u kasu penzijskog fonda povećao, Nenadić kaže da je prioritet da Poreska uprava pooštri kontrolu naplate doprinosa. U tom slučaju ne samo da bi se rasteretio budžet, već bi se i stalo na put sivoj ekonomiji koja je očigledno uzela maha. On smatra i da bi se situacija znatno poboljšala kada bi došlo do povećanja stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. U tom slučaju izdvajanja iz budžeta ne bi bila tolika. Ne treba zaboraviti da 98 odsto ukupnih rashoda iz kase PIO ide upravo za redovnu isplatu penzija.

Nenadić dodaje da će uvođenje centralnog registra sigurno doprineti povećanom stepenu naplate doprinosa, ali dodaje da do tada ne treba gubiti vreme, već odmah treba pooštriti u kontrolu naplate doprinosa.



Ante Marković: Kriza kapitalizma

Poslednji premijer nekadašnje SFRJ, Ante Marković, izjavio je danas u Beogradu da je globalna ekonomska kriza "izraz krize kapitalističkog sistema" i da se rešenje mora tražiti u strukturnim reformama


Na regionalnoj konferenciji ministara rada i socijalne politike, Marković je rekao da se ne može očekivati da će se iz krize brzo izaći, da je to moguće samo privremeno, ali da će to još više ojačati monopol.

Prema njegovim rečima, u poslednjih tridesetak godina krizna žarišta su rešavana, ali je takav pristup jačao globalizaciju i učvrstio elemente monopolizma u celom svetu.

- Iz toga proizilazi suština onoga što se sada dešava - istakao je Marković.

On je rekao da je sada ukupna emisija sredstava na svetu, tri do četiri puta veća od ukupnog društvenog proizvoda i da se problemi rešavaju na veštački način, bez prave i realne podloge, kao i da se formirao "ogroman balon u kome nema ništa i koji je eksplodirao".

- Ako se ne budu shvatili uzroci krize, ona se neće moći rešiti. Krpljenje rešenja znači samo odlaganje sistema krize - kazao je Marković.

On smatra da nema efikasne socijalne politike bez rasta i razvoja i formiranja novih vrednosti i ocenio da se u regionu može otvoriti prostor za novi rast i razvoj.

- Zašto se ne bi moglo razgovarati o određenoj vrsti carinskog benefita da naše javne privrede ojačaju, da međusobno više prodaju i kupuju? - upitao je Marković i naveo da u regionu postoje neiskorišćeni resursi, na primer u oblasti energetike, poljoprivrede i turizma.

Marković je kazao da je zadovoljan što se posle dosta godina odsustva iz Beograda sreće s mnogim prijateljima s kojima je delio dobro i zlo.

On je rekao da se predsednik Srbije Boris Tadić puno angažovao da on dođe u Srbiju i da je sa njim sinoć razgovarao i da su se saglasili u vezi sa uzrocima ekonomske krize.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta