Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinkić: SB će Srbiji odobriti još 300 miliona dolara

Svetska banka (SB) će Srbiji odobriti dodatnih 300 miliona dolara kredita kao podršku budžetu za prevazilaženje svetske ekonomske krize, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić



Dinkić je nakon sastanka sa izvršnom direktorkom Svetske banke Ngozijem Okonjo-Ivealaom (Okonjo-Iweala) kazao da će time Svetska banka povećati Srbiji ranije dogovorenu kreditnu liniju od 600 miliona dolara.

- Zvanično je potvrđeno da će Srbiji biti odobreno dodatnih 300 miliona dolara novog kredita kao podrška Svetske banke za prevazilaženje negativnih efekata svetske ekonomske krize - istakao je Dinkić.

Novac je namenjen podršci budžetu, naveo je, što je veoma važno, jer se na taj način osigurava stabilnost u ekonomiji i sigurnost za građane.

Prema njegovim rečima, Srbija će od Svetske banke moći da povuče ukupno 900 miliona dolara, od čega će najveći deo od 450 miliona dolara biti za podršku budžetu. Dinkić je precizirao da će Srbija za podršku budžetu dobiti 300 miliona dolara u ovoj godini i 150 miliona dolara u 2010. godini.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva ekonomije Srbije, za izgradnju dela Koridora 10 na jugu Srbije namenjeno je 388 miliona dolara, dok će ostatak sredstava biti namenjen za projekte u zdravstvu i lokalnim samoupravama.

Kreditni aranžman za izgradnju Koridora 10 odobriće Bord direktora Svetske banke u junu, kada Srbija može da raspiše i tender za prvu deonicu, navodi Ministarstvo. Dogovoreno je da tenderska procedura bude ubrzana, kao i da prvo povlačenje sredstava za izgradnju autoputa bude u poslednjem kvartalu ove godine.

Uslovi pod kojima je Srbija dobila kredit od Svetske banke su 30 godina otplate, sa periodom počeka od pet godina i kamatnom stopom koja iznosi oko 2,5 odsto na godišnjem nivou, saopštilo je Ministarstvo.

Potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić predvodio je srpsku delegaciju na prolećnom zasedanju Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu.



Banje Srbije daleko od privatizacije
Privatizacija banja u Srbiji još nije počela, a nije određena ni stategija na osnovu koje će to biti učinjeno. Najveći problem su nerešeni imovinski odnosi. Traženje najboljeg modela za privatizaciju banja biće nastavljeno i ove godine, kaže državni sekretar za turizam u Ministarstvu ekonomije Goran Petković. Do sada nijedan od pokušaja nije bio uspešan, a naredni je, prema najavama Petkovića mogao da bude podržavljenje društvene svojine u banjama


On je rekao da je privatizacija društvene svojine, odnosno hotela u banjama ili završena ili je u postupku. Najveća mogućnost da hoteli ostanu u državnom vlasništvu su hoteli u banji Koviljači i Sokobanji. U Vranjačkoj banji nije rešen problem imovine i tu spor još traje.

Za ostatak imovine u banjama jos se traži pravo rešenje. Ipak ni taj model ne bi mogao da se primeni u svim banjama, a kako je rekao, jasno je da se država neće baviti hotelijerstvom. To može biti samo prolazna faza na putu ka privatizaciji.

Nisu isključene ni ranije najave da će se tražiti strateški partner koji će zajedno sa državom ulagati u banje. Cilj je, kako kaže Petković, da se se pomiri turizam i zdravstvo. Najinteresantnije banje za strana ulaganja mogle bi da budu Banja Koviljača, Sokobanja i Bukovička banja.

Prema ranijim najavama, za ulaganja u banje Srbije zainteresovane su neke banje iz Engleske, dok su za ulaganja u vanpansaonski sadržaj zaintersovani Slovenci, koji u svojim banjama dosta polažu u taj segement – parkovi, golf tereni, sportski tereni i druge načine da zadrže goste.

Banja Koviljača na probi

Nedavno je najavljeno da će u banji Koviljači biti spojeno hotelsko preduzeće sa Specijalnom bolnicom i tako zajedno ponuđeno na prodaju budućem investititoru.

Međutim, to je dovelo do nezadovoljstva zaposlenih u banji, dok su u HTP zadovoljni predviđenim načinom privatizacije, sindikat Specijalne bolnice usprotivio se najavljenom modelu, jer, kako navode, prodaja u paketu ugrožava interese bolnice, koja će biti na gubitku. Čini se da je ovaj model već u startu naišao na prepreke, tako da će biti teško završiti privatizaciju o ovom osetljivom sektoru.
Hotelsko turističko preuzeće Banja Koviljača, koje je u postupku privatizacije od 2002. godine, nije moglo da bude ponuđeno na prodaju zbog isprepletanosti imovinsko pravnih odnosa sa Specijalnom bolnicom. Imovinski odnosi jedna su od najvećih prepreka i u privatizaciji drugih banja u Srbiji.

Neophodna Strategija razvoja banja Srbije

Eksperimentisanju sa prodajom banja usprotivilo se i Udruženje banja i klimatskih mesta Srbije, jer smatraju da je sa banjama potrebno pažljivo postupati i pre svega napraviti strategiju razvoja banja. Prirodni lekoviti faktor mora ostati u vlasništvu države.

Udruženje banja i klimatskih mesta Srbije navodi da je u slučaju prodaje banja neophodno očuvanje i postojećeg posteljnog fonda za rehabilitaciju u specijalnim bolnicama, jer će na taj način biti zaštićena prava ljudi sa invaliditetom. Kako navode, za uspešnu privatizaciju potrebno je izmeniti Zakon o privatizaciji, usvojiti strategiju ravoja banja i zakon o banjama i uspešno privatizavati hotele u banjskim i klimatskim mestima.

Jedan od zahteva je i očuvanje delatnosti i ravnomeran regionalni razvoj Srbije, jer je većina tih bolnica poluga razvoja i neuspešna privatizacija ugrozila bi razvoj tog dela Srbije. Takođe potrebno je i rešenje imovinsko pravnih odnosa sa Penzijsko-invalidskim fondom Srbije.

Kako navode u tom fondu, krajem 2005. godine Upravni odbor doneo je odluku da se evidentira, klasifikuje i zaštiti imovina Fonda, u okviru koje je i 29 rehabilitacionih centara u banjama Srbije. Samo u izgranju RH centara uloženo je 400 miliona evra.


Fond je tokom poslednjih godina inicirao je donošenje Zakona o imovini Fonda PIO i pokrenuto je više od 20 sudskih postupaka u kojima se traži utvrđivanje prava svojine nad zavodima za rehabilitaciju, odnosno specijalnim bolnicama u banjama Srbije.

Privatizacija počela, pa stala

Vlada Srbije početekom 2008, godine dala je saglasnost za pokretanje postupka privatizacije 13 banja - "Zlatibor", "Zlatar", Niška Banja, Vrnjačka banja, Sokobanja, Banja Koviljača, "Termal" iz Vrdnika, "Žubor" iz Kuršumlije, Ribarska banja, Gejzer iz Medveđe, Bujanovačka banja, Vranjska Banja i Beograd-Vrmac.

Proces privatizacije tih banja i dalje tapka u mestu. U Agenciji za privatizaciju navode da je za Vrnjačku banju, Sokobanju, Banju Koviljaču bio pokrenut postupak izbora privatizacionog savetnika, ali je propao je niko nije ispunio uslove. Sada se čeka inicijativa Ministarstva zdravlja, kako bi taj postupak ponovo bio pokrenut.

Kako navode u Agenciji, izabran je konsultant za banje Vrmac i Kuršumlijsku banju.

U septembru je na aukciji podata Banja Gornja Trepča, a novi vlasnik je obećao da će nastaviti delatnost. Pre mesec dana državni sekretar Goran Petković prisustvovao otvaranju te prve privatizovane banje u Srbiji, koja je u međuvremenu renovirana i istakao da je reč o primeru uspešne privatizacije u banjskom sektoru.

Firma „Bonida“, koja je kupila banju, preuzela je obavezu investicije od šest miliona dinara, ali je ta obavezna investicija oko pet puta premašena.

Petković je rekao da je primer ove privatizacije pravi model koji Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja podržava i zastupa kada je reč o privatizaciji banja.
 
On je naglasio da je u slučaju ove banje vrlo pohvalno to što investicije dolaze iz privatnog sektora, bez oslanjanja na budžet, te je zato ovakav model potrebno podržati.

Mataruška i Bogutovačka banja opet na aukciji

Prirodno lečilište i odmaralište Mataruška i Bogutovačka banja biće ponuđene na prodaju 29. maja 2009. Aukcija je već nekoliko puta odlagana, a poslednji put aukcija je bila zakazana za 24. april, po početnoj ceni od 134,46 miliona dinara. Najveći problem su nerešeni imovinsko pravni odnosi i zbog toga niko od potencijanih inevestitora nije bio spreman da kupi tu banju.

Procenjena vrednost 70 odsto kapitala je 841 miliona dinara.

Najvažniji objekti su zgrada hotela Termal, Mineral, Žiča, restoran Jugoslavija, zgrada starog kupatila, Depadans Mineral i picerija Kapica. To preduzeće zapošljava 146 radnika, a prema podacima Agencije za privatizaciju, u 2007. ostvarila je prihode od 125,7 miliona dinara, a rashodi su bili 160,3 miliona dinara.

Mataruška banja se nalazi na osam kilometara od Kraljeva, bogata je izvorima mineralne vode bogate sumporom. Bogutovačka banja je 23 kilometara udaljena od Kraljeva i ima mineralnu vodu bogatu silicijumskom kiselinom, radioaktivnim elementima i sumpor-vodonikom.

Privatizacija Bukovičke Banje iz Aranđelovca ponovo je odložena, a neizvesno je i da li će i na koji način ikada biti prodata, jer se za veliki deo imovine ne zna ko je vlasnik, a u sastavu ovog preduzeća nalaze se objekti koji su pod zaštitom države.
 
 
Iskustva iz regiona

Mađarska je područje banje, odnosno zdravstvene ustanove u vlasnistvu države, dok su hoteli i restorani privatizovani. Banje u Mađarskoj godišnje zarade šest milijardi evra. U Sloveniji je vlasništvo u banjama kombinovano - privatno, fondovsko, državno, opštinsko, kompanijsko. U Republici Srpskoj privatizacija banja nije prošla najbolje jer su tamo banje u vlasništvu lokalne samoupave. Problemi su jer nema zakona o banjama, ne postoji organizovano lečenje, infrastrukutra je loša, smeštajni kapaciteti skromni, a ulaganja skoro da i nema.
 
Posećenost banja u Srbiji

Sa više od 300 mineralnih i termalnih izvora Srbija je jedna od najbogatijih geotermelnih regija u Evropi. Banje u Srbiji imaju smeštajni kapacitet od 65.000 postelja, a prema podacima Udruženja banja Srbije od toga je 47.000 u funkciji, a ostatak se ili renovira ili nije dobro privatizovan. Od ukupnog broja turista u Srbiji, oko 37 odsto boravi u banjama. Prosek boravka je 4,5 dana. U Srbiji je prošle godine boravilo 2,26 miliona turista, od toga je 366.098 boravilo u banjama Srbije. To je ipak za pet odsto manje nego u 2007. godini. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u banjma uglavnom borave turisti iz Srbije, tako da je prošle godine, od ukupnog broja poseta banjama, bilo 343.063 domaćih turista, a samo 23.035 stranaca. Najposećenija banja u Srbiji je Vrnjačaka banja, koja je i omiljena turstistička destinacija domaćih turista, koji su prošle godine tu ostvarili 500.714 noćenja.


Od jula moguće povećanje PDV-a

Ministarka finansija Diana Dragutinović je potvrdila da je već od jula moguće povećanje poreza na dodatu vrednost ( PDV) u Srbiji


„To je krajnja mera, a takva odluka na snagu može stupiti tek od jula, kada budu poznati podaci za prvi kvartal. Ne može se sada to znati, samo na osnovu podataka za januar i februar, jer bi na osnovu budžetskih prihoda u prva dva meseca kresanje rashoda trebalo da bude još drastičnije. Međutim, prihodi u martu pokazuju nešto drugačiju dinamiku“, navela je Dragutinovićeva za Emportal.

Ona je kazala da je obično u prvom kvartalu najniži rast proizvodnje, čak i kada je privreda najdinamičnija, dok se tek u drugom kvartalu može videti pravo stanje privrede.

„Svi se hvatamo za taj podatak o industrijskoj proizvodnji, ali on nije dovoljan. Videćemo kakvi će biti podaci o kretanju društvenog proizvoda za prvi kvartal i tek tada ćemo doneti odluku o eventualnom povećanju PDV-a“, naglasila je ministarka finansija.

Nekoliko dana ranije i guverner NBS Radovan Jelašić je za Ekonomist magazin izjavio da je sa MMF-om već dogovoreno da se, ako postojeće mere Vlade Srbije ne daju očekivani efekat, PDV poveća sa 18 na 19 odsto i da se sa 10 i 15 odsto oporezuju sve plate u javnom sektoru iznad 40 hiljada, odnosno sto hiljada dinara



Prodato 1.820 preduzeća, raskinuto 406 ugovora

U periodu od 2002. do 2009. godine, nove vlasnike (na aukcijama ili tenderima) dobilo je 1.820 preduzeća. U međuvremenu je raskinuto čak 406 kupoprodajnih ugovora, ili 22 odsto


Samo u prošloj godini, poništeno je 66 privatizacija, a u prva tri meseca ove godine to je učinjeno u 20 slučajeva. Nije retkost da se ugovor sa novim vlasnikom raskine posle upornih štrajkova zaposlenih, koji se na taj korak odluče kada i posle višemesečnih apela ne naiđu na razumevanje nadležnih insitucija. Zanimljivo je da gotovo svaki protest prate optužbe da su radnici instruisani, da iza njih „neko stoji“, politika ili neko od potencijalnih konkurenata, dok ih novi vlasnik najčešće optužuje da još nisu raščistili sa samoupravljanjem. Primedbe radnika najčešće se svode na to da novi vlasnik ne ispunjava ugovor, zatim da ne uplaćuje redovno zarade i doprinose, kao i da se ne pridržava odredbi o načinu proglašavanja tehnoloških viškova niti poštuje socijalni program. A kada se radnici nađu i u ulozi malih akcionara, oni stavljaju primedbe da novi vlasnik „isisava“ kapital iz firme, umanjujući tako njihovu dobit. S obzirom na to da Agencija za privatizaciju ima obavezu da dve do pet godina (zavisno od metoda prodaje firme), vrši kontrolu realizacije kupoprodajnog ugovra, ta institucija je adresa kojoj se radnici obraćaju. „Jedan od najčešćih razloga za raskid ugovora jeste to što se novi vlasnik ne pridržava dinamike uplate, kada je firmu kupio na rate. U zakonom propisane razloge koji omogućavaju da se po automatizmu raskine ugovor, spada i neodržavanje kontinuiteta poslovanja, nepoštovanje radnopravnih propisa, nedostavljanje bankarske garancije za obavezu investiranja, neizvršenje investicione obaveze i raspolaganje imovinom suprotno odredbama ugovora“, kažu za Danas u Agenciji za privatizaciju.



EBRD dokapitalizuje Viktorija grupu

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Vikorija grupa potpisaće ugovor kojim EBRD dokapitalizuje tu kompaniju sa 40 miliona evra dodatnog svežeg kapitala


Dokapitalizacijom EBRD-a povećaće se sigurnost operacija Viktorija grupe, koje ta kompanija kao lider u agrobiznisu u zemlji i regionu ima u oblasti prerade poljoprivrednih proizvoda, navedeno je u saopštenju tog preduzeća.

EBRD je prošlog meseca saopštio da bi novac od dokapitalizacije Viktorija grupe bila upotrebljena za finansiranje obrtnog kapitala i restrukturisanje bilansa te kompanije, kroz refinansiranje duga, dok je oko 300 hiljada evra namenjeno za kosultantske usluge.

Viktorija grupa ima u svom sastavu sedam firmi, koje objedinjavaju proizvodnju pesticida, semena, mineralnih đubriva, stočne hrane, veterinarskih lekova, do proizvoda komunalne higijene, u kombinaciji sa silosima i skladišnim prostorima, sušara, pogona za preradu i finalizacije proizvoda, a poznata je po preradi soje i proizvodnji "bio-dizela" .

EBRD u 2009. godini planira da odobri kredite u ukupnom iznosu od oko 300 miliona evra srpskoj privredi. Od aprila 2001. godine do danas, EBRD je u Srbiji finansirala infrastrukturne projekte ukupne vrednosti od oko 1,3 milijarde evra i obavila dokapitalizacije u Komercijalnoj i Čačanskoj banci.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta