Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Banke pogađa nelikvidnost privrede

Banke se žale na nelikvidnost privrede, ali im je milije da višak para parkiraju u NBS, nego da ih plasiraju preduzećima


Iako je bankarski sektor likvidan, drugim rečima pun para, jer preko 130 milijardi dinara banke drže u repo hartijama Narodne banke Srbije i trezorskim zapisima Ministarstva finansija, glavna tema okruglog stola u organizaciji magazina "Bankar": Nove mere NBS i uslovi kreditiranja, ipak je bila - nelikvidnost privrede. Guverner NBS Radovan Jelašić, ocenio je da je kreditna aktivnost banaka u padu, plasmani banaka u aprilu našli su se na nivou septembra prošle godine, a pritom je učešće zajmova sa docnjom preko 60 dana povećano sa 5,8 na 11,6 odsto. On je istakao da je ipak adekvatnost kapitala na visokom nivou od 21 odsto kao i da je najveći broj banaka prošlogodišnji profit usmerio u osnovni kapital.

- Banke imaju veliku likvidnost samo je pitanje šta će sa njom uraditi. One mogu kupiti repo hartije Narodne banke, mogu kupiti trezorske zapise, izaći na devizno tržište i kupiti evre ili dati kredite. Glavno pitanje je kako ubediti banke da odobre više kredita, iako je NBS obezbedila stabilan kurs, a vlada smanjenje kamata. Mi ćemo ponuditi bankama kredite za likvidnost, svopove, a u krajnjoj meri ćemo i smanjiti obaveznu rezervu - izjavio je Jelašić.

Predsednik IO Rajfajzen banke Oliver Regl istakao je da je Srbija najvažniju stvar u obezbeđivanju stabilnosti već učinila, a to je aranžman sa MMF. Međutim, on je rekao da država treba da gradi infrastrukturu, ali i da treba da izmiri obaveze prema firmama koje su već gradile za državu.

- Plaćanje od strane države bi imalo značaj, isti kao što neplaćanje ima sada. Kada bi ta preduzeća dobila novac, onda bi i ona mogla da plate svoje obaveze i to bi se širilo kao talas - napomenuo je Regl.

Mirko Španović, član IO Hipo banke istakao je da je bankama trenutno "ipak najmilije da višak para parkiraju u NBS". Prema njegovim rečima izvori finansiranja su izuzetno nepovoljni jer su eksterni izvori uvećani za velike marže, zbog nepovoljnog tretmana Srbije u svetu, odnosno rizika zemalja, a domaći su opterećeni visokim kamatama na depozite. Takođe, razlog za manje kreditiranje privrede u ovoj godini su i bilansi koje su preduzeća objavila u martu i aprilu i koji su kao "hladan talas" delovali na odobravanje kredita.

- U naredna dva do tri meseca moraće doći do pada cena depozita i usaglašavanja kriterijuma plasmana, jer imamo nelojalnu konkurenciju, pa bi bilo dobro da NBS primeni Bazel 2 standarde na sve - rekao je Španović.

Slavko Carić, predsednik IO Erste banke istakao je da je ono što sve najviše boli nelikvidnost privrede i ocenio da je sada lopta na terenu vlade, i da bi država trebalo da omogući garancije za međubankarske depozite.

- Kada se radi o blokadama firmi, NBS ima u portfelju prudencijalne mere koje nije koristila. Jedna od njih je promena regulative kod menica, da bi onaj ko blokira bio isto pokriven kao i svi ostali poverioci. Onda poverioci ne bi trčali ko će prvi da blokira firmu i stane u red za naplatu potraživanja. Takođe, mi smo predlagali da se 272 miliona evra stare devizne štednje, koja uskoro dospeva, svopuje i da se njihovo dospeće produži za pet godina, jer bi tako banke mogle da ulažu u državne obveznice - rekao je Carić.

On je istakao i primer kada su se banke i poverioci udružili i pomogli firmi u stečaju. Tako su poverioci napravili klub u slučaju ELP-a i pronašli mu kupca koji će da vrati dugove i unese svež novac, dok je slično uradila i Hipo banka u slučaju "Fidelinke" koja je takođe u velikim blokadama.

Vladan Manić, predsednik IO Marfin banke ocenio je da dok vlada s jedne strane smišlja razne stimulativne akcije, s druge strane ne radi osnovnu stvar - ne plaća svoje obaveze ni prema direktnim ni prema indirektnim obveznicima.

- Država je generator nelikvidnosti koja se sada preliva i na finansijski sektor. Problem je i to što kada jednom blokirate klijenta za neki mali iznos, sa njim više neće biti saradnje. Mi izbegavamo da blokiramo klijente kojima smo najveći poverioci, ali onda druge banke blokiraju račune zbog minornih iznosa, a za njima se zaređaju svi ostali poverioci da ne bi ostali nenaplaćeni. Nama onda samo preostaje da ili isplatimo sve poverioce i pokušamo da oživimo preduzeće ili da ostanemo poslednji i ne naplatimo potraživanja - rekao je Manić.

Predsednik IO Privredne banke Beograd Čeda Petrović predložio je da se u okviru Udruženja banaka Srbije formira telo koje će udruživati poverioce i sprečavati odvođenje preduzeća u stečaj, a Regl je istakao da su o ovom problemu strane banke razgovarale i sa MMF.

Željko Obradović, predstavnik Meridian banke, ocenio je da nije ni čudo što tolike firme idu u blokade kada moraju da vrate kredite sa visokim kamatama.

- Kada je je cena depozita osam odsto i na to se doda rizik zemlje, ni ne čudi me što su preduzeća u blokadi. Takođe, nije ceo bankarski sektor likvidan. Jedan deo banaka ima višak para i drži ga u repo hartijama NBS, ali jedan deo ima problema sa likvidnošću i zato bi garancija međubankarskih pozajmica bila dobro rešenje - ocenio je on.

Državni depoziti
Oliver Regl izneo je dva predloga za pomoć vlade preduzećima, ali i sebi. Jedan je da se smanji radna nedelja, ali da se plate zaposlenih ne smanje isto toliko, već da deo subvencioniše država, što je teret za budžet. Međutim, drugi njegov predlog bi doneo milijarde u državnu kasu.

- Druga mera je rasterećenje budžeta, a to je raspisivanje tendera za depozite države na svim nivoima. Kako se sada plasiraju depoziti je nebuloza. To je nabavka kamatnih stopa i kada se već toliko ne insistira na javnim nabavkama zašto se ne uvede i transparentnost u javnim nabavkama kamatnih stopa. Sada se depoziti polažu po partijskim ili ličnim poznanstvima. To bi donelo veliki prihod u budžet jer se radi o milijardama - istakao je Regl.



Krugmen: SAD izlaze iz recesije ovog leta

Najgori period globalne privredne krize je prošao, ali brzu stabilizaciju ekonomskih prilika u svetu ometaju veoma visoki dugovi, ocenio je u Seulu američki ekonomista Pol Krugmen


On veruje da bi njegova zemlja mogla da izađe iz recesije tokom ovog leta, ali upozorava da će se loša situacija na američkom tržištu rada osećati još narednih nekoliko godina, zbog "privredne depresije".

Učestvujući na međunarodnom finansijskoj konferenciji u prestonici Južne Koreje, Krugmen je podsetio da se nezaposlenost u SAD tokom prethodne dve recesije uvećavala i nakon što su zvaničnici saopštili da je krizno razdoblje u privredi prošlo.

Tako je recesija u 2001. zvanično savladana u novembru te godine, kada je zabeležen skok industrijske proizvodnje, dok je nezaposlenost nastavila rast sve do 2003, ukazao je Krugmen.

Američka stopa nezaposlenosti u aprilu je, inače, uvećana na 8,9 odsto od raspoložive radne snage, a mnogi eksperti smatraju da će do kraja ove godine premašiti desetoprocentni nivo. Samo u proteklih pola godine, širom SAD je izgubljeno više od tri miliona radnih mesta.

Oporavak industrijske proizvodnje u SAD, a možda i u celom svetu, prema mišljenju Krugmena je moguć u toku narednih nekoliko meseci. On predviđa za drugo polugodište pozitivan rast američkog bruto domaćeg proizvoda, što bi moglo da se dogodi i u Evropi, ali sa izvesnim zakašnjenjem.

Stabilizacija finansijskih tržišta u svetu, ostvarena u proteklih nekoliko meseci, ne znači da je opasnost izazvana globalnom kreditno krizom minula, upozorio je Krugmen.

Glavni uzroci finansijske krize su "ogromni gubici banaka, kao i postojanje velikih dugova ne samo unutar finansijskog sistema, nego i među običnim ljudima širom sveta, što veoma opterećuje globalnu privredu", ocenio je on.

Krugmen, koji je profesor univerziteta u Prinstonu, lani je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju, zbog teorijskog doprinosa u istraživanju tokova međunarodne trgovine. Poznat je i po izveštajima o aktuelnim ekonomskim zbivanjima u SAD i svetu, na stranicama dnevnika "Njujork tajms".



Besplatna edukacija o berzanskom poslovanju

Beogradska berza planira da u saradnji sa USAID-om i Projektom podrške ekonomskom razvoju Srbije (SEGA) organizuje nekoliko pilot projekata u većim gradovima Srbije čiji je cilj jačanje finansijskog sektora i pre svega edukacija zainteresovanih pravnih i fizičkih lica u vezi sa karakteristikama tržišta kapitala

Neke od tema koje će biti pokrenute odnose se na način funkcionisanja finansijskih tržišta, i u tom kontekstu Beogradske berze, a biće reči i o proceduri trgovanja uz primeru metode preovlađujuće cene i metode kontinuiranog trgovanja. „Osnovni cilj edukacije jeste podizanje znanja o značaju tržišta kapitala kao neodvojivog dela celokupnog finansijskog tržišta u ekonomiji svake zemlje, a posebno Srbije u kojoj se Berza nedovoljno koristi kao mesto na kome se izdavanjem hartija od vrednosti mogu pribaviti sredstva za dugoročno finansiranje, odnosno mesta na kome se mogu investirati slobodna novčana sredstva za kupovinu kvalitetnih oblika dugoročne finansijske aktive. Posebno bi trebalo imati u vidu predstojeću podelu besplatnih akcija i dilemu koju će budući akcionari javnih preduzeća imati prilikom iznošenja akcija u trgovanje na Berzu“, ističu stručnjaci Beogradske berze.

Planom edukacije predviđeno je da prvi seminar bude organizovan 26. maja u Novom Sadu. Slede Subotica (28. maj), Niš (3. jun) i Pirot (9. jun).



Krediti povoljni, ali ne i neophodni

Stimulativne mere Vlade Srbije namenjene privredi, kojima je, uključujući i dodatna sredstva od 40 milijardi dinara kredita, ukupan iznos pozajmica namenjenih privredi narastao na 180 milijardi, dobro su došla naročito izvoznicima. Analitičari procenjuju da će ovaj doping zaustaviti pad izvoza, ali i industrijske proizvodnje

Vaso Lekić, direktor Fudlenda, izjavio je za Danas da su krediti koji se nude izvoznicima povoljni i da će ih ova firma svakako koristiti.

- Fudlend će konkurisati za kredit, jer reč je o sredstvima koja se nude po povoljnim uslovima, odnosno sa kamatom od tri odsto. Apliciraćemo za kredit od milion evra, jer procenjujemo da će to poboljšati konkuretnost naših proizvoda na inostranom tržištu. Međutim, ne treba zaboraviti da je podrška u vidu povoljnih kredita potrebna i našim kupcima, odnosno trgovačkim lancima. Jer, kada bi oni plaćali preuzetu robu u ugovorenim rokovima, naša likvidnost ne bi bila ugorožena - kaže Lekić.

On ističe da izvozni poslovi kompanije nisu ugroženi, pri čemu su rokovi plaćanja za robu neuporedivo kraći. Inače, Fudlend plasira robu na tržište SAD, Švedske, Litvanije, Rusije, Rumunije, Hrvatske, Slovenije i drugih zemalja, a spreman je i za osvajanje novih tržišta. Lekić ističe da će sredstva namenjena likvidnosti pomoći da se proizvodnja odvija normalno, ali dodaje da je u prva četiri meseca ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, zabeležen rast od 10 odsto.

Za razliku od Fudlanda, kompanija Spektar iz Gornjeg Milanovca neće koristiti povoljne bankarske kredite jer beleži dobre proizvodne i izvozne rezultate i raspolaže sa dovoljno sopstvenih sredstava. „ Spektar ima dovoljno posla i još uvek ne osećamo efekte svetske krize. Inače, krediti koje subvencioniše država jesu povoljni i najverovatnije će ih koristiti firme kojima nedostaju obrtna sredstva“ izjavio je za Danas Branislav Petković, komercijalno-finansijski direktor Spektra.

Petrašin Jakovljević, generalni direktor Metalca iz Gornjeg Milanovca, u izjavi za Danas ističe da su uslovi kreditiranja više nego povoljni.

- Mere su dobre, mada će efekti biti vidljivi tek kasnije. Dobro bi bilo da se deo sredstava usmeri u kredite namenjene građanima, jer bi to doprinelo povećanju kupovne moći. A kad je reč o izvozu, izvoznici će se suočiti sa problemom pada tražnje a ne sa padom proizvodnje robe, bar tako je u slučaju Metalca - kaže Jakovljević. Kao ilustraciju on navodi podatak da Metalac od polovine prošle godine beleži pad izvoza, koji je od početka ove godine za 20 odsto manji u odnosu na isti period lane.

Pozajmice će se odobravati po dvostruko nižim kamatnim stopama koje će iznositi tri odsto godišnje na kredite za likvidnost sa deviznom klauzulom, a uvedeni su i dinarski krediti za likvidnost sa godišnjom kamatnom stopom od 10,5 odsto. Paketom stimulativnih mera za pomoć privredi predviđeni su i dinarski krediti, pa tako u slučaju kreditiranja izvoznog posla srednjeg preduzeća moguće je dobiti kreditnu podršku od 100 miliona dinara, dok će velikim preduzećima u slučaju izvoznog posla biti odobravani krediti od 400 miliona dinara.

Ako je suditi prema podacima o kretanju industrijske proizvodnje, koja je u martu zabeležila nešto manji pad nego u prva dva meseca ove godine, mere Vlade Srbije daju rezultate. U februaru je industrijska proizvodnja zabeležila pad od 19,7 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, dok je u martu registrovan pad od 14,2 odsto. Takođe, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, pad izvoza od čak 35 odsto, zabeležen u februaru (u poređenju sa istim mesecom prošle godine) u martu je zaustavljen na nivou od 23,8 odsto.


Podrška likvidnosti

Najveći kredit za likvidnost na koji firma sa 150 zaposlenih može da računa iznosi oko 500.000 evra, dok je dvostruko veći iznos (milion evra) predviđen za izvoznike. Na pozajmicu od dva miliona evra kredita za obezbeđenje likvidnosti mogu da računaju velika preduzeća, sa više od 250 zaposlenih, a u slučaju kreditiranja izvoznog posla limit je povećan na četiri miliona evra.



I firmama na izdisaju treba pomoć

Mere vlade čine kredite jeftinijim i dostupnijim, ali treba ubediti banke da odobravaju više zajmova, rekao guverner Radovan Jelašić

Ra­do­van Je­la­šić Dosadašnje mere vlade da se subvencionišu krediti privredi dale su rezultate, ali je važno da pomogne i preduzećima koja su u začaranom krugu i grcaju u dugovima jer je više od 60.000 njih u blokadi. Upravo je država generator velike nelikvidnosti u privrednom sistemu jer dosta kasni u plaćanju svojih obaveza, jedan je od zaključaka bankara sa jučerašnjeg skupa u Narodnoj banci Srbije na temu „Nove mere NBS i uslovi kreditiranja posle dogovora banaka, centralne banke i MMF-a”.

Guverner Radovan Jelašić je istakao da program mera vlade čini kredite jeftinijim i dostupnijim, ali da banke povećavaju kreditni portfelj u manjoj meri nego što koriste državne subvencije. Zato, dodao je, glavni izazov ostaje kako ubediti banke da odobravaju više kredita.

Likvidnost banaka se povećala, kako je naveo, za oko 60 odsto u poslednja dva meseca, na 130 milijardi dinara, prema iznosu dinara u repohartijama NBS i obveznicama Republike Srbije, ali glavno pitanje banaka je šta uraditi sa dinarskom likvidnošću. Banke i dalje radije kupuje hartije od vrednosti, nego da odobravaju dodatne kredite.

Zaduživanje preduzeća, istakao je guverner, drastično je smanjeno od avgusta prošle godine kada su se ukupno dodatno zadužila za 2,4 milijarde evra. Od ove godine, međutim, isključivo su se razduživala prema inostranstvu, i to za 145 miliona evra.

Novca ima, naglasio je guverner. Skuplji je ali, kako uverava, ne zbog visine referentne kamate NBS, već zbog povećanog rizika. Kako je dodao, isto pitanje – da li će se vratiti vremena jeftinog kredita – muči i ceo region.

– Srbija treba u isto vreme da radi na dva izazova: kratkoročnom – krediti, privredni rast, i dugoročnom – struktura javne potrošnje, udeo državne svojine. Na srednji i dugi rok, obim i cena kredita su problem, ali kamo sreće da je to najveći problem. Bankarski sektor je likvidan, a Narodna banka je spremna da obezbedi dodatnu likvidnost u dinarima i evrima preko hartija od vrednosti i svop poslova, a u krajnjem slučaju i smanjenjem obavezne rezerve – rekao je Jelašić

Nelikvidnost privrede i blokada velikog broja preduzeća brine sve, pa bi vlada mogla dosta da pomogne garancijama za bankarske pozajmice, kao što je to slučaj u svetu. Garancijski fond bi tu mogao da „uskoči” jer se banke ne usuđuju da odobravaju kredite zbog rizika – istakao je Slavko Carić iz Erste banke.

A da bi se preduzeća spasla od stečaja ako to nije neophodno, predsednik IO Privredne banke Beograd Čedo Petrović je predložio da se u okviru Udruženja banaka osnuje telo koje bi arbitriralo između banaka i velikih dužnika i tako im pomoglo da ne bankrotiraju.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta