Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Inflacija do kraja godine oko 8,8 odsto

Inflacija u Srbiji do kraja juna imaće silaznu putanju, nakon čega će zabeležiti blagi rast, tako da bi na kraju godine trebalo da bude u okviru ciljanog raspona i iznosi oko 8,8 odsto, rečeno je danas na predstavljanju Izveštaja Narodne banke Srbije o inflaciji



Direktor Sektora NBS za ekonomske analize i istraživanja Branko Hinić izjavio je da će na stabilizaciju cena do kraja godine uticati pad tražnje, nove mere fiskalne politike i usporavanje rasta cena pod kontrolom države.

Prema njegovim rečima, ublažavanje inflatornih pritisaka otvoriće mogućnost za dalje ublažavanje monetarne politike, tako da je u narednom periodu verovatnije da će referentna kamatna stopa biti snižena, nego da će biti povećana ili zadržana na sadašnjih 14 odsto.

Hinić je istakao da bi ublažavanje monetarne politike moglo izostati ako rast regulisanih cena premaši dogovoreni okvir od 13 odsto, plus-minus dva odsto, ili ako loša godina za poljoprivredu ugrozi ciljani nivo inflacije.

On je napomenuo da se u drugom tromesečju ove godine očekuje znatno manji rast cena pod kontrolom države nego od početka godine, a najveći rast imaće cene naftnih derivata - 13,1 odsto, lekova - 9,6 odsto i komunalno-stambenih usluga - 3,6 odsto.

Hinić je naveo i da je rast inflacije u ovoj godini pod snažnim uticajem povećanja regulisanih cena, dok je bazna inflacija od početka godine relativno niska - i u martu i aprilu bila je 0,1 odsto.

Od početka godine kreditna aktivnost banaka prema stanovništvu opada, dok prema privredi blago raste, naveo je Hinić ističući da to ne može da nadomesti nedostatak prekograničnih kredita.

On je naglasio da se smanjenje referentne kamatne stope i dalje ne odražava na smanjenje kamatnih stopa banaka dodajući da banke u Srbiji imaju dovoljno sredstava, ali radije kupuju hartije od vrednosti NBS i Republike Srbije, nego što daju kredite.

Prema njegovim rečima, postoji obostrano nepoverenje između banaka i preduzeća, pošto preduzeća ne uzimaju kredite jer ne žele da ulaze u nove projekte u uslovima neizvesne privredne perspektive, dok banke nemaju dovoljno poverenja u preduzeća.

Hinić je ukazao da je glavni izazov kako podstaći kreditnu aktivnost banaka, jer i pored mera vlade i relaksiranja monetarne politike NBS, kreditna aktivnost nije ubrzana pošto banke daju prioritet sigurnosti.

On je ocenio da će aranžman Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom povećati poverenje investitora u Srbiju, popraviti kreditni rejting zemlje, što će značiti jeftinije izvore kreditiranja i olakšati pristup sredstvima Svetske banke i drugih međunarodnih finansijskih institucija.

Ekonomista Stojan Stamenković istakao je da postoje "mali pozitivni signali" ekonomskog oporavka Srbije, ali se ne može reći da je uspostavljena uzlazna tendencija, iako je izvesno da neće biti pogoršanja ekonomske aktivnosti.

On je ocenio da će, uprkos tome što je pad bruto domaćeg proizvoda u martu zaustavljen, njegov ukupan pad u ovoj godini biti od pet do šest odsto, ili pod najpovoljnijim uslovima četiri odsto.



Mala i srednja preduzeća dobila 60 miliona dinara za razvoj

Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva (MSPP) Srbije dodelila je danas ukupno 60 miliona dinara pomoći za razvoj konkurentnosti i inovativnosti firmi i klastera

Direktor Agencije Goran Džafić kazao da je za program bespovratnih sredstava konkurisalo više od 1.200 preduzeća, poslovnih inkubatora i klastera iz Srbije, od kojih je 293 dobilo novčanu pomoć.
"Najviše zahteva podneto je za dobijanje sertifikata i standardizaciju, za izradu specijalnog softvera za unapređenje poslovanja i obrazovanje poslovodstva", istakao je Džafić na svečanosti dodele ugovora o pomoći u zgradi opštine Novi Beograd.
Pomoćnik ministra ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Igor Brkanović rekao je da će to ministarstvo nastaviti da podržava razvoj malih i srednjih preduzeća organizovanih u klastere.
Prema njegovim rečima, Ministarstvo ekonomije izdvojilo je za buduće projekte više od 30 miliona dinara za program razvoja klastera i oko 44 miliona dinara za podršku i razvoj inovativnosti.
"Ti projekti su instrumenti primene politike podrške malim i srednjim preduzećima, koja bi tebalo našu ekonomiju da vuku unapred u procesu pridruživanja Evropskoj Uniji", istakao je Brkanović.
Predstavnik klastera proizvođača nameštaja Netvud (Netwood) iz Kragujevca Dragoje Vasiljević kazao je da će 400.000 dinara koje su dobili za novi dizajna proizvoda, poboljšati kvalitet proizvoda i "napraviti nešto prepoznatljivo na tržištu".



Optimistični podaci NBS

Inflacija će do kraja juna imati silaznu putanju i na kraju godine bi trebalo da bude oko 8,8 odsto, procenjuju u Narodnoj banci

Najnovija analiza Narodne banke Srbije o makroekonomskim kretanjima donosi optimistične podatke u pogledu kretanja Srbije kroz ekonomsku krizu. Prema revidiranim očekivanjima, inflacija bi do kraja juna trebalo da se smanji, a usporiće se i privredni pad. Branko Hinić iz Narodne banke navodi i ohrabrujući podatak da se broj preduzeća u blokadi u maju nije povećao sa oko 60 000.

Inflacija u Srbiji do kraja juna imaće silaznu putanju i na kraju godine bi trebalo da bude oko 8,8 odsto, procenjuje Narodna banka u svom najnovijem izveštaju.

Na stabilizaciju cena do kraja godine uticaće pad tražnje, nove mere fiskalne politike i usporavanje rasta cena pod kontrolom države.

“Prvo što znamo jeste da dolazi do usporavanja inflacije, drugo što je nesporno je da se stabilizuju kretanja na deviznom tržištu, odnosno da je devizni kurs stabilan”, kaže Hinić.

“I ono što je takođe nesporno je da je u dosadašnjem periodu došlo do usporavanja, odnosno pada privredne i spoljnotrgovinske aktivnosti, takođe je nesporna činjenica da je kreditna aktivnost i priliv kapitala iz inostranstva u padu”, navodi on.

Međutim, to ne znači da će nam naglo biti bolje već samo da ne bi trebalo da bude lošije, objašnjava ekonomista Privredne komore Srbije Goran Nikolić.

“Imamo dakle značajan pad industrije u Srbiji, značajan pad uvoza i izvoza i BDP-a, ali postoje indicije da smo se stabilizovali na tom nižem nivou i da neće biti daljeg pada”, kaže on.

“Postoje neki ohrabrujući znaci, kao što su kretanja na berzama u svetu i kod nas, rast cena sirovina na svetskim berzama, stabilizacija ili rast kurseva u zemljama u tranziciji i sve su to neki indikatori koji ukazuju da bi u narednom periodu trebali da očekujemo stabilizaciju i kasnije, kasnije oporavak”, ocenjuje Nikolić.

Kako bi privreda došla na uzlaznu putanju preko potreban joj je svež kapital, ali statistika pokazuje da banke, koje su inače likvidne, svoj novac radije investiraju u manje rizične poslove.

Naime, banke radije daju kredite državi kroz kupovinu hartija od vrednosti od Narodne banke i Trezora.

“Ako je suviše visoka kamatna stopa na ove blagajničke zapise odnosno repo poslove Narodne banke, budimo sigurni da će mnogo manji deo sredstava biti raspoloživ od strane banka za kreditiranje privrede, odnosno uslovi tog kreditiranja će biti često toliko nepovoljni da domaća privreda u ovim neizvesnim recesionim uslovima neće želeti da se zadužuje”, kaže Dejan Šoškić, član ekonomskog tima Vlade Srbije.

“Ukoliko ne uzimaju kredite jasno to se odražava na poslovanje, na zaposlenost i u krajnjom konsekvenci na BDP zemlje”, kaže on.

Narodna banka navodi i da još nema primetnih efekata mera Vlade Srbije za finansiranje privrede, ali u narednom periodu očekuju povoljnije rezultate zahvaljujući pre svega kreditnoj podršci MMF-a.



Akcije NIS-a možda polovinom godine

Državni sekretar za privredu i privatizaciju Nebojša Ćirić kaže da bi polovinom godine trebalo da budu podeljene besplatne akcije Naftne industrije Srbije


On je rekao da bi građani i radnici NIS-a te akcije trebalo da dobiju "već polovinom godine", kada ističe zakonski rok od šest meseci od privatizacije te kompanije. Ćirić je najavio da bi građanima do kraja godine mogle da budu podeljene i akcije od privatizacije farmaceutske kompanije Galenika.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije je rekao da je inicijalna ponuda za Elektroprivredu Srbije planirana za kraj 2010. ili početak 2011. godine.

Za državnu aviokompaniju Jat ervejz je, kako je rekao Ćirić, napravljen program racionalizacije i konsolidacije, koji bi trebalo da dovede do boljeg poslovanja, a samim tim i veće vrednosti akcija.

Što se tiče akcija Telekoma Srbije, on je podsetio da je prošle godine započet izbor i savetnika za privatizaciju Telekoma i da je postojala ideja da se istovremeno krene sa inicijalnom ponudom akcija na berzi, ali se od toga odustalo zbog svetske ekonomske krize.

Na pitanje da li građani zaista mogu da očekuju oko hiljadu evra od akcija javnih preduzeća Ćirić je rekao da misli da će kroz proširenje prvobitne liste preduzeća, ali i po okončanju ekonomske krize, dobiti akcije koje imaju pravu vrednost.



Banke ne vole nesigurnost

NBS nije reagovala adekvatnim merama da bi olakšala veće odobravanje kredita privredi, kaže profesor Branko Živanović


Banke ne drže novac na računu ili u trezoru da bi ga imale, već da ga prodaju i da od tog posla zarade. Ali, kada to čine pomno, merkaju kome će ih pozajmiti. Upravljaju rizicima. I čim vide da klijent ne uliva poverenje da će im na vreme platiti i vratiti pozajmicu – ništa od posla. One ne vole nesigurnost. I dok čekaju klijenta kome će ih pozajmiti uz sigurnu zaradu, ulažu u najsigurnije državne hartije, jer na njima profitiraju.

Bankari nerado komentarišu ocenu guvernera da para ima, ali da banke ne odobravaju privredi novac, jer nemaju poverenja u nju. Tu činjenicu je potkrepio podatkom da su banke u vrednosne papire NBS i države uložile čak 150 milijardi dinara. A to ne znači ništa drugo do odgovor na prvo pitanje – banke prodaju pare onome ko može da im za tu uslugu dobro plati, a po završenom poslu novac – vrati. Jednostavno. Zar ne?

Poslednji podaci, međutim, ukazuju da se bankarsko kreditiranje privrede, ipak, smanjuje. Ne samo zbog atraktivnosti i sigurnosti ulaganja u državne hartije od vrednosti. Prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije, krajem prošle godine preduzeća su imala 806,3 milijarde dinara kredita od banaka, u martu ove godine 876,1, da bi prošlog meseca ta suma pala na 811 milijardi dinara. Istovremeno, pogoršao se kvalitet kreditnog portfelja. Sve je veći procenat onih koji kasne u izmirivanju dospelih obaveza duže od 90 dana. Dok je u septembru prošle godine bilo 5,8 odsto preduzeća koja su docnila sa servisiranjem pristiglih obaveza, krajem decembra 7,1, već u martu ove godine docnja u otplati rata popela se na 11,6 procenata. Da privreda sve teže i sporije vraća uzete kredite dovoljno svedoči i podatak NBS po kome blokirane račune ima više od 60.000 firmi. Šta to govori? Da je sve manje firmi koje su sposobne da se zaduže kod banaka. Bankama je u takvim okolnostima bolje da ne prodaju novac nego da ga pozajmljuju strepeći ne samo za kamatu, već i za glavnicu.

– Do značajnije kreditne podrške banaka privredi ne može doći dok god Narodna banka bude držala referentnu kamatnu stopu na sadašnjih 14 odsto, kao i ovakav model rezervisanja za potencijalne gubitke, a uz to i stavlja težište na održavanje postojećeg nivoa deviznog kursa koji je faktički fiksiran – ističe dr Branko Živanović, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.

Kod nas je referentna kamatna stopa visoka u odnosu na bazične u svetu pa je, kako obrazlaže ovaj ekonomista, ulaganje poslovnih banaka u repotransakcije NBS vrlo isplativ i inspirativan posao, i zbog kamate i zbog sigurnosti. S druge strane, kreditiranje privrede je, s obzirom na sve izraženiju nelikvidnost, rizičan posao. Tako se banke umesto privredi okreću Narodnoj banci Srbije i Trezoru države.

– Narodna banka nije reagovala adekvatnim merama kako bi poslovnim bankama olakšala da više i po povoljnijim uslovima kreditiraju privredu. Pre svega daljim snižavanjem referentne kamatne stope i mogućnošću reprogramiranja postojećih kreditnih aranžmana uz znatnije snižavanje rezervisanja za potencijalne gubitke. Uz to, centralna banka bi trebalo još više da koordinira sa vladom radi daljeg podizanja likvidnosti privrede – ističe Živanović.

Da bi banka odobrila kredit preduzeću moraju da budu ispunjeni osnovni kriterijumi: da bude namenski iskorišćen, da se novac ulaže u razvojne projekte ili zadržavanje nivoa proizvodnje kako bi mogao da se vrati, navodi Goran Milićević, direktor marketinga u Komercijalnoj banci. Uz to, moraju imati i kvalitetne instrumente obezbeđenja plaćanja da bi banka bila sigurna da će joj se novac vratiti, jer ne smeju da ulaze u neprihvatljivu zonu rizika, kaže Milićević. On dodaje da Komercijalna banka nije smanjila obim kredita preduzećima. Naprotiv, para u Komercijalnoj banci, koja je privredi odobrila dvostruko više kredita nego građanima, ima ali nažalost ima i preduzeća koja ne ispunjavaju uslove da bi dobila kredit.

Krediti su skupi, jer su i izvori novca skupi. Na visinu cene kredita delom utiče visina referentne kamatne stope, veća cena pozajmica iz inostranstva, jer država ima lošiji rejting, a tu su i visoke kamate na domaću štednju.

– Biznis plan i projekat profitabilnosti određuje kome i koliko banka sme da odobri kredita. Samo preduzeća koja mogu da posluju pozitivno i donesu sebi dobit i tako vrate pare banci mogu računati na kredite, kaže ovaj bankar i podseća da je elementarna azbuka ekonomije – nema jeftinih para i sve ima svoju cenu.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta