Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Svetska banka kreditira Koridor 10
Posle pregovora o zajmu od 388 miliona dolara Bord direktora trebalo bi da 9. jula odobri finansiranje izgradnje tri deonice, a da radovi započnu od novembra.

Pregovori Svetske banke i vlade o kreditiranju izgradnje tri deonice autoputa na Koridoru 10 vrednom 388 miliona dolara završeni su juče u Beogradu. Očekuje se da bi izgradnja deonica Grabovica – Grdelica, Vladičin Han – Donji Neradovac i Dimitrovgrad – bugarska granica mogla da počne od novembra.

Kako je na konferenciji za novinare u Kancelariji Svetske banke izjavio vođa projekta Martin Hamfriz, sva projektna dokumentacija biće poslata Bordu direktora u Vašington koji bi trebalo da je odobri 9. jula. Pre toga neophodno je da se potpiše ugovor o kreditiranju između Svetske banke i vlade i ratifikuje u skupštini. Kredit je odobren sa otplatama od 20 godina, sa grejs periodom od osam godina i kamatom od oko 1,6 odsto godišnje.

Hamfriz je istakao da projekat kreditiranja podrazumeva i finansiranje nezavisne tehničke revizije kvaliteta radova, plan reformi preduzeća „Putevi Srbije”, podršku preduzeću „Koridor 10” i primenu novog Zakona o bezbednosti saobraćaja.

Postoji bojazan, kako je ukazao, da li će se obezbediti novac za eksproprijaciju zemljišta na kome će biti građen Koridor 10. U „Putevima Srbije” uveravali su predstavnika Svetske banke da je obezbeđen novac za eksproprijaciju na deonicama na kojima radovi počinju u ovoj godini. Svetska banka traži, naglasio je Hamfriz, da se vlasnicima nadoknadi ne samo za zemlju i useve već i rušenje objekata. Za ove probleme će se prvi put u Srbiji formirati žalbena komisija

Član Upravnog odbora preduzeća „Koridor 10” Nenad Ivanišević objasnio je da će se na početak radova čekati do novembra, jer je u toku priprema tenderske dokumentacije koju zatim mora da odobri Svetska banka. Posle toga raspisaće se tender, koji će trajati najmanje dva meseca, a posle odobrenja Svetske banke započeće pregovori sa najboljim ponuđačem kome će biti potrebno određeno vreme da počne radove.

Direktor Kancelarije Svetske banke u Beogradu Sajmon Grej naglasio je da je prema istraživanjima Srbija na 83. mestu po kvalitetu infrastrukture, među više od stotinu zemalja, što ima velike posledice na bezbednost učesnika u saobraćaju, tako da je izgradnja Koridora 10 veoma bitna.

– U kreditiranju Koridora 10 učestvuju i Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Grčka kroz „Helenik plan”, a njegova izgradnja obezbediće da ljudi brže i bezbednije putuju, da se smanje troškovi transporta, poveća zaposlenost u građevinarstvu i pratećim kompanijama, istakao je Grej.


Premijer: Tražićemo od MMF-a veći budžetski deficit
Premijer Srbije Mirko Cvetković kaže da će Vlada Srbije od misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zatražiti saglasnost za povećenje budžetskog deficita.

"Ispostavilo se da je deficit koji smo utvrdili rebalansom od tri odsto bruto društvenog proivoda veoma nizak u odnosu na druge države. Zato je zahtev da se poveća deficit dobra osnova za razgovore sa MMF-om, jer je to način da se poveća potrošnja i ublaže recesioni efekti krize", rekao je Cvetković.

On je naglasio da Vlada nastoji da do kraja godine planirane troškove uklopi sa budžetskim prihodima i dodao da su "u maju prihodi bili manji od planiranih, ali ne alarmantno, jer su redovni prihodi od poreza i carina bili u skladu sa očekivanjima”.

„Budžet je ostao uskraćen za 40 odsto sopstvenih prihoda državnih institucija, a nije uplaćena ni dobit javnih preduzeća", objasnio je Cvetković i dodao da deficita skoro ne bi bilo da su ta dva izvora prihoda bila iskorišćena.

Povodom upozorenja Narodne banke Srbije da bi Srbiji mogle da budu uskraćene naredne tranše aktuelnog kreditnog aranžmana ako ne budu ispunjeni traženi uslovi, premijer je rekao da nije ključno pitanje kojom će brzinom dolaziti pare od MMF-a, jer Srbija nema problema sa deviznim rezervama, već sa fiskalnim prihodima i javnom potrošnjom.

"Novcem od MMF-a to ne može da se finansira, već su te pare garant sigurnosti da devizne rezerve mogu da izdrže bilo kakav, čak i eksterni pritisak na devizno tržište i mogli bismo lakše da branimo stabilnost kursa čak i ako svi krenu da konvertuju dinare u evre", naglasio je Cvetković.


Počeli pregovori sa Kinezima o izgradnji Đerdapa 3
Ministarstvo energetike počelo je preliminarne pregovore sa kineskim kompanijama o izgradnji hidroelektrane "Đerdap 3", saopšteno je iz ministarstva.

Državni sekretar u Ministarstvu energetike Srbije Dušan Mrakić je prethodno, na skupu o ulaganjima u elektroenergetski sistem Srbije, precizirao da je reč o reverzibilnoj hidrocentrali snage oko 2.000 megavata.
"Počeli smo razgovore i očekujemo da će ubrzo biti urađena revizija studije izvodljivosti o izgradnji te hidrocentrale", rekao je on.
Mrakić je najavio i da bi krajem ove ili početkom sledeće godine mogao da bude izabran strateški partner za izgradnju "Đerdapa 3". On je podsetio da je studija izvodljivosti za taj projekat urađena pre desetak godina.
Prema podacima sa sajta Hidroelektrane "Đerdap", buduća hidroelektrana "Đerdap 3" služiće za pretvaranje manje vredne, bazne energije u visokokvalitetnu, vršnu energiju.


ECB:Kraj recesije od polovine iduće godine
Recesija u zoni evra mogla bi da potraje do polovine iduće godine, kada se očekuje početak ponovnog rasta privrede, ocenila je danas Evropska centralna banka (ECB) u novoj mesečnoj prognozi. Duga ekonomska stagnacija mogla da ima dalekosežne posledice, upozorila je ECB, ne isključujući dogodine ni novu bankarsku krizu.
ECB očekuje da će privreda evrozone, koja ima 16 članica, ove godine pasti za oko 4,6 procenata i za 0,3 odsto u 2010, a da će prosečna stopa inflacije u 2009. biti na nivou od samo oko 0,3 procenta.
Član Saveta guvernera ECB Kristijan Nojer je danas izjavio da će do polovine iduće godine, zahvaljujući vladinim stimulacijama, početi da raste i svetska privreda.
On je, međutim, upozorio da bi rastuća nezaposlenost mogla da ima negativan uticaj na potrošnju i da pogodi rastuće izglede koje sadrže nove prognoze finansijskih institucija.
Neki indikatori ukazuju na usporavanje pada u drugom tromesečju, što kod nas izaziva umereni optimizam, rekao je Nojer u obraćanju privrednicima u Hongkongu.
Svetska privreda bi trebalo da počne da se vraća na pozitivnu teritoriju negde između kraja ove i polovine iduće godine, dodao je on.
Privreda će nastaviti da pada u preostalom delu ove godine, ali će tempo biti sporiji nego u prvom kvartalu, koji je bio "veoma slab", navela je ECB u svom izveštaju.
Bruto domaći proizvod (BDP) evrozone je u prvom tromesečju smanjen za 4,8 odsto na godišnjem nivou. ECB je početkom ovog meseca prognozirala da će privreda zone evra u celoj ovoj godini pasti do 5,1 odsto, dok bi u idućoj godini mogla da ima pad do jednog procenta.
Bojazni zbog privrednog razvoja u Evropi je juče izrazio i ekspert ECB u oblasti finansijske stabilnosti Dejan Krušec, koji smatra da u 2010. preti dalja bankarska kriza, ukoliko recesija i dalje bude trajala, citirao ga je britanski "Dejli telegraf".
Ukoliko dođe do brzog oživljavanja privrede u obliku slova "V", banke imaju dosta snage i sredstava da prevaziđu sadašnji pad, smatra Krušec. Ukoliko, međutim, to oživljavanje bude imalo oblik slova "U", imaćemo problema.
Prema mišljenju ovog eksperta ECB, problem nije 2009. godina, pošto banke evrozone imaju dovoljno kapitala za pokrivanje gubitaka, već je problem 2010. jer brige stvara dužina recesije.
S obzirom na najnovije prognoze ECB, do oporavka ne bi trebalo da dođe pre polovine iduće godine, što isključuje oživljavanje u obliku slova "V", ukazuju svetski mediji.
I Međunarodni monetarni fond (MMF) je u svom najnovijem izveštaju naglasio da je bankama evrozone potreban plan za oporavak, ukazujući da bi pomanjkanje koordinisanog i agresivnog plana za čišćenje banaka u zoni evra od loših aktiva moglo da bude prepreka za ekonomski oporavak u 16 zemalja koje koriste evro.
MMF je danas upozorio da bi nedavni zračci nade mogli doći u pitanje zbog slabosti bankarskog sektora u vodećim ekonomijama Evrope.


Zelik:Svetska privreda će u 2009. pasti do tri procenta
Globalna privreda će ove godine zabeležiti pad do tri procenta, izjavio je danas predsednik Svetske banke (SB) Robert Zelik.
Ukoliko se ta prognoza ispuni, to će biti gori rezultat od onog na koji je ta finansijska institucija do sada računala. Prema ranijoj proceni SB, pad svetske privrede će iznositi oko 1,75 procenata, objavile su agencije.
"I kada očekujemo da će se (privredni) rast obnoviti tokom iduće godine, tempo oživljavanja nije siguran, a siromašni ljudi u mnogim zemljama u razvoju će i nadalje osećati uticaj krize", rekao je Zelik pred sastanak ministara finansija grupe industrijski najrazvijenijih zemalja sveta (G8), koji će se ovog vikenda održati u Italiji.
Predsednik SB je rekao da najrazvijenije zemlje ove godine očekuje privredni pad i da mogu da se suoče sa još gorim izgledima, sve dok ne počne obrt u izvozu i direktnim investicijama, što, međutim, može da se dogodi do kraja iduće godine.
U narednim mesecima moramo da uradimo još mnogo toga kako bismo mobilisali izvore i uverili se da siromašni neće platiti ceh krize, za koju nisu odgovorni, naglasio je Zelik.
SB prognozira da će se ukupni deficit u finansiranju zemalja u razvoju ove godine kretati od 350 do 635 milijardi dolara.
Narednih godina će sa posebno velikim teškoćama pri dobijanju neophodnih finansija biti suočene zemlje sa niskim prihodima, koje zbog malih rezervi i iscrpljenog državnog budžeta imaju ograničene kapacitete da pozajmljuju novac, ukazao je Zelik.
On je konstatovao da će, zbog uticaja krize, za zemlje sa malim prihodima biti važno da obezbede finansije od Svetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i iz drugih izvora.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta