Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Slovenci žele da ulažu u Kragujevac

Tvornica vozila "Maribor" razmatra mogućnost da u Kragujevcu izgradi novu fabriku autobusa, najavio ministar ekonomije Mlađan Dinkić

Potpredsednik Vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je da je Tvornica vozila u Mariboru zainteresovana da u Kragujevcu izgradi potpuno novu fabriku autobusa, na hibridni pogon, gde bi za početak bilo zaposleno oko 250 radnika.

Izjava Mlađana Dinkića

Ti autobusi bi koristili zemni gas ili struju zajedno sa dizelom gorivom, što je ekološki čisto i aktuelni trend u Evropi, rekao je Dinkić prilikom posete TVM-u i Hermes Softlabu u Mariboru.

"Naravno, Vlada Srbije je izrazila spremnost da podrži ovakvu investiciju, posebno imajući u vidu što bi ona angažovala i domaće dobavljače kompomenti i što bi najveći deo te proizvodnje bio namenjen izvozu", rekao je ministar ekonomije.

Preneo je da su slovenački privrednici zainteresovani za izvoz na tržište Ruske Federacije i Belorusije, s kojima Srbija već ima sklopljen Sporazum o slobodnoj trgovini.

Dinkić sa delegacijom Ministarstva ekonomije i srpskim privrednicima boravi u zvaničnoj poseti Sloveniji, gde je razgovarao s ministrom ekonomije Matejom Lahovnikom o privrednoj saradnji dve zemlje.

Lahovnik je rekao da je sa oko 1,7 milijardi evra direktni investicija, Srbija na prvom mestu kao destinacija u koju investiraju slovenački biznismeni u inostransvu.

Izneo je podatak da je sa oko 1,1 milijardi evra trgovinske razmene, Srbija na 10. mestu među spoljno-trgovinskim partnerima Slovenije.

Dinkić je poželeo dobrodošlicu slovenačkim investitorima i naveo da u Srbiji trenutno posluje oko 500 slovenačkih firmi.

Delegacija Srbije učestvovala je i na Investicionoj konferenciji u Privrednoj komori Slovenije u Ljubljani, kojoj su prisustvovali privrednici iz Srbije i Slovenije, kao i predstavnici srpske Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza i Javne agencije Slovenije za preduzetništvo i strane investicije.



Dinkić: Deficit ipak četiri odsto

Ministar Mlađan Dinkić misli da će realno, uprkos dogovoru sa MMF, budžetski deficit u Srbiji biti četiri, a ne tri posto BDP


Ministar za ekonomiju i regionalni razvoj, Mlađan Dinkić je rekao prilikom posete Ljubljani da smatra da to nije veliko odstupanje i da će Srbija oko tog povećavanja minimalnog budzetskog deficita uspeti da se dogovori sa misijom MMF, u avgustu.

"Situacija je takva da država mora da vodi računa i o socijalnoj održivosti i zbog toga je mnogo važnije održati makroekonomsku stabilnost i radna mesta, nego voditi računa o statističkim parametrima, kao što je visina budzetskog deficita, posebno uzevši u obzir da će prosek budzetskog deficita u EU, ove godine, biti najmanje 6 procenata, dok će SAD, Japan i Velika Britanija imati izmedju 11 i 12 posto deficita", rekao je ministar Dinkić.

Govoreći o likvidnosti u Srbiji, ministar Dinkić je, u Ljubljani, rekao da svaka ekonomija u ovo vreme ima probleme sa likvidnošću, ali da veruje da je Srbija uspela to dosta dobro da reši, tokom poslednja 4 meseca, jer je odlučila da subvencioniše bankarske kredite, tako da je sada kamatna stopa za privredu 3 posto godišnje, ali država subvencioniše 5 posto kreditnog plasmana banaka.

"Banke su te koje odlučuju kome daju kredite, dakle tržište funkcioniše i nekih 410 miliona evra kredita je plasirano u poslednja 3,5 meseca u Srbiji i to je značajno podiglo likvidnost u privredi, tako da je to sada daleko manji problem no što je bio u februaru i martu mesecu", rekao je ministar Dinkić, dodavši da je Srbija imala problem sa likvidnošću, koji je značajno ublažen.

Ministar Dinkić je zbog toga rekao i da misli da je Srbija počela "lagano, lagano" da se izvlači iz krize, iz koje neće moći moći da se izvuče dok i u svetu to ne krene, ali da Srbija očekuje da će u poslednjem kvartalu ove godine biti već vidljiv oporavak.



Škotlanđanin među Piroćancima

Mark Truman kao jedan od najboljih stručnjaka za tržište zaštitne obuće stigao u Pirot da za „Tigar” prodaje „senčeri” obuću po svetu

Stalno sedim „u vrh stola”: Mark Truman Pirot – Jedan Škotlanđanin obreo se među Piroćancima ali ne da bi se nadmetali ko je veća škrtica, kako ih bije glas, već da zajedničkim snagama osvoje zapadno tržište. „Tigar obuća”, najveće proizvodno preduzeće u pirotskoj kompaniji „Tigar”, pre nekoliko meseci otkupilo je prava za proizvodnju, prodaju i distribuciju „Senčeri” programa zaštitnih čizama čuvene britanske (škotske) kompanije „Hanter”. U okviru tog posla u „Tigar” je došao jedan od najboljih poznavalaca tržišta zaštitne obuće u Evropi – Mark Truman. Među Piroćance, koji važe za škrte, došao je štedljivi Škot da prodaje „senčeri”, sada pirotski brend, na zapadnim tržištima.

Mark Truman, prodžekt menadžer „Tigra” za Zapadnu Evropu, kaže da je u početku njegove prijatelje i poznanike veoma intrigiralo to što je odlučio da radi za jednu firmu u Srbiji, i da nisu znali ni gde se tačno nalazi Pirot. – Uspeo sam da im objasnim šta je „Tigar”, gde se nalazi i o kakvoj je kompaniji reč. Kada su čuli sve moje argumente, bilo im je zanimljivo, ali mnogima i dalje čudno, priča Truman.

Njegov glavni argument za dolazak je bio taj što, kako kaže, proizvodi „Tigra” imaju značajno mesto na zapadnom tržištu i što brend „Tigar” ima odličnu perspektivu u oblasti gumene obuće.

Truman je dugo godina radio za „Danlop” i „Hanter” i ubraja se u najbolje poznavaoce tržišta gumene obuće u Zapadnoj Evropi i SAD. – Radeći za „Danlop” i „Hanter” naučio sam mnogo o ovom biznisu. Jedan od mojih uspeha jeste i prodor „Hantera” u SAD. Nadam se da će ovakvi rezultati biti ostvareni i sada, kada radim za „Tigar”. Neosporno je da je „Tigar obuća” broj jedan u Evropi i da nemamo nijednog značajnijeg konkurenta. „Tigar” je kupovinom brenda „senčeri” zauzeo poziciju koja je značajna za dalje osvajanje tržišta. „Tigar” ima velike šanse. Ima industrijske kapacitete, kvalitetan proizvod i savremenu tehnologiju, a što je najznačajnije ima izuzetan, visokokvalitetni kadar. U tom smislu jako je važno da se probije i na tržište Severne Amerike i Kanade, kaže Truman.

Ovaj Škotlanđanin ubraja se u one stručnjake koji u sadašnjoj krizi vide i šansu, i posebno ističe da je ovaj period dobra prilika da se „u igru” vrate kupci koji su jedno vreme kupovali na Dalekom istoku. „Tigrova” fabrika obuće je geografski mnogo bliže tržištu Evrope nego što su konkurenti sa Dalekog istoka. – Oni će naravno biti uvek jeftiniji, ali nikada neće moći sa nama da se takmiče u kvalitetu proizvoda – uveren je Truman.

Na pitanje kako se jedan „škrti” Škot snašao među „škrtim” Piroćancima, Truman uz osmeh uzvraća pitanjem: – Otkud to da su Škoti škrti?

U Škotskoj se, kaže, oko toga vodi oštra polemika. Jedan profesor je čak smislio teoriju da u jednom delu Škotske postoji grupa ljudi koji su niski, imaju jako duboke džepove a kratke ruke. Utvrđeno je da su došli iz Pirota.

Čak je i škotski junak Vilijam Volas, po tim pričama poreklom iz Pirota, ali pošto je bio preškrt i za Piroćance, proterali su ga u Škotsku. Tako je on završio kao heroj u Škotskoj, priča kroz šalu Truman.

U Pirotu je, dodaje, čuo sasvim obrnutu priču – da su Piroćanci u stvari nastali od Škotlanđana.

Truman kaže da u Pirot dolazi povremeno ali se veoma brzo uklopio. – Ljudi su me lepo prihvatili, kraj mi se veoma dopada. Za razliku od Škotske gde ima puno kiše i vlage, ovde mi odgovara i klima. O hrani da i ne pričamo. Pirotska kuhinja mi jako prija pa sam se ugojio. Zbog svega toga možete me smatrati ambasadorom Pirota – kaže Truman.

Za mnogobrojne viceve o Piroćancima koji su navodno škrtiji od Škotlanđana, Truman uz osmeh kaže: „Ne samo da sam čuo te viceve, nego sam ih i osetio na sopstvenoj koži. Dešavalo se da me domaćini postave u čelo stola. Mislio sam da mi tako žele dobrodošlicu, iskazuju poštovanje ali se ispostavilo da onaj ko sedi u čelu – plaća račun”.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta