Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
I penzije na udaru budžetske štednje?

Bogdan Lisovolik (MMF): Dozvoljene sve mere za smanjenje deficita. – Slobodan Ilić (Ministarstvo finansija): Teoretski je i to moguće. – Mlađan Dinkić, ministar ekonomije: Povećanje poreza bila bi greška

Šta će biti, pitaju se penzioneri... Obaveza vlade jeste da uvede red u „fiskalnu kuću”. To znači da još više smanji izdatke u javnoj potrošnji, poboljša poresku naplatu, vodi računa da ne bude zakasnelih plaćanja države prema javnim preduzećima i da se ne stvara problematičan „krug likvidnosti”, istakao je je juče stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji Bogdan Lisovolik na sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori Beograda.

Međunarodni monetarni fond, kako je naglasio, ne isključuje ni druge mere vlade za popunjavanje budžeta ako se pokažu kao dobre, a ne samo povećanje PDV-a kao moguću opciju. Važno je da se te mere hitno preduzmu i krene u njihovo sprovođenje i ne bi trebalo čekati avgust i dolazak misije MMF-a u Srbiju. Povećanjem PDV-a se najlakše uvećavaju poreski prihodi, ali takva mera smanjuje potrošnju jer se povećavaju cene, ukazao je Lisovolik i dodao da još nisu iskorišćene sve mogućnosti da se poboljša naplata poreza.

Vlada Srbije ne bi smela da gubi vreme i za razgovore sa misijom MMF-a treba da pripremi efikasne mere koje će obezbediti smanjenje budžetskog deficita kako bi se vratilo poverenje u fiskalni okvir, napomenuo je predstavnik MMF-a. Lisovolik je podvukao da bi trebalo paralelno da se radi na strukturnim reformama, pripremajući privatizaciju javnih preduzeća, kako bi se povećala konkurentnost srpske privrede.

Na pitanje „Politike” da li bi smanjivanje javne potrošnje novim pregovorima, uz javni sektor, podrazumevalo i smanjivanje penzija, Lisovolik je odgovorio da pored strategije „gašenja požara” i kratkoročnih zamrzavanja treba preispitati i sprovođenje reformi penzionih davanja, zdravstva i obrazovanja.

Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija, izjavio je za „Politiku” da Vlada Srbije nije razmatrala mogućnost smanjenja penzija. Ilić naglašava da će primanja najstarijih sugrađana do kraja godine sigurno ostati zamrznuta.

– Tek za šest meseci napravićemo analizu celokupnog stanja. Tada ćemo predložiti nove mere koje, teoretski, mogu da obuhvate i smanjenje penzija, ali ćemo ih prethodno razmotriti sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda – istakao je Ilić.

A potpredsednik vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić smatra da ako želi da izađe iz krize Srbija treba „malo da se zaduži u inostranstvu i poveća deficit”, ali i da smanji administraciju. Smanjenje plata i povećanje poreza bila bi greška zato što bi to dodatno smanjilo tražnju i ubrzalo pad privrede. Ministar ekonomije smatra da će u poslednjem tromesečju ove godine i u svetu i u Srbiji početi oporavak privrede i da će se on nastaviti 2010. godine. Kriza će, kako je procenio, navesti neka svetska preduzeća da prebacuju proizvodnju u zemlje sa nižim troškovima proizvodnje. Da bi ih privukla, Srbija bi trebalo da smanji administraciju i zadrži niske poreze.



Euro obveznice za rast životnog osiguranja

Srbija bi do kraja godine mogla da emituje dugoročne devizne obveznice u evrima, najavio je Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija Srbije



Nebojša Divljan, generalni direktor "Delta Đenerali osiguranja"


Osiguravajuće kompanije u Srbiji su zainteresovane za izdavanje tih hartija od vrednosti, a do sredine jula dostaviće Ministarstvu predlog u kojem će obrazložiti model i način izdavanja.

- Kompanije za životno osiguranje će ponuditi državi da emituje devizne obveznice sa rokom dospeća od 20 godina, pošto se ugovori životnog osiguranja u Srbiji sklapaju prosečno na 19 godina - najavio je Nebojša Divljan, generalni direktor "Delta Đenerali osiguranja".

On je dodao da će predložiti da država osiguravajućim kompanijama bar zameni obveznice stare devizne štednje novim dugoročnim obveznicama.

U cilju razvoja životnog osiguranja, kompanije će Ministarstvu finansija uputiti i ceo set predloga za izmenu propisa, što će omogućiti razvoj tržišta životnog osiguranja u Srbiji. Tim izmenama trebalo bi da se omogući honorarno angažovanje prodavaca životnog osiguranja i uvedu poreske olakšice, odnosno oslobađanja od plaćanja poreza na deo iznosa životnog osiguranja, po uzoru na penzijsko.

Ilić je najavio da se do kraja godine može očekivati izmena propisa koja bi omogućila honorarno angažovanje na prodaji životnog osiguranja, čime bi se zaposlilo oko 5.000 ljudi. Ilić je kazao i da bi predlozi za ubrzavanje razvoja tržišta životnog osiguranja u Srbiji, za koje država oceni da mogu da se realizuju, trebalo da budu primenjeni u roku od četiri godine.

Nebojša Divljan naveo je da u Srbiji trenutno postoji oko 200.000 ugovora o životnom osiguranju, a prosečna premija po glavi stanovnika je 10 evra godišnje, što je ispod proseka čak i u manje razvijenim zemaljama u regionu.



Svetska banka smanjila procenu rasta

Svetska banka je danas snizila svoju procenu globalnog ekonomskog rasta, procenom da će privredna aktivnost u svetu opasti 2,9 proceneta i opomenom da će pad investicija u zemlje u razvoju povećati siromaštvo


"Svetska recesija se produbljuje", navodi SB i dodaje kako se očekuje se da će obim trgovine u svetu opasti 9,7 odsto ove godine, dok će se ukupni bruto domaći proizvod visokorazvijenih zemalja smanjiti 4,2 procenta.

Svetska banka kaže da će se ekonomski rast zemalja u razvoju usporiti na 1,2 odsto, uzimajući u obzir relativno snažne Kinu i Indiju, dok će zemlje u razvoju biti u minusu od 1,6 procenta.

Predviđanje banke je u oštroj suprotnosti s njenom procenom u martu da će se svetska ekonomska aktivnost ove godine opasti za 1,7 odsto.

Ekonomska šteta u zemljama u razvoju je daleko dublja i šira nego u prethodnim krizama, navodi banka. "Nezaposlenost je u potrastu, a siromaštvo je na putu rasta".



Vino župa neto dobit prenela u neraspoređenju dobit

Aleksandrovačka Vino župa ŠVINZĆ u prošloj godini ubeležila je neto dobit od 399 miliona dinara, nepunih 32 odsto veću nego u 2007. Skupština akcionara odlučila je da se neto dobit prenese u neraspoređenju dobit na predlog upravnog odbora a u cilju povećanja likvidnosti kompanije, saopštio je aleksandrovački proizvođač sokova i vina

Vino župa je prošle godine prodala 97 miliona kilograma odnosno litara proizvoda od čega 73 odsto na domaćem tržištu.

Za pet meseci ove godine (januar/maj) prodaja Vino župe povećana je 11 odsto.

U izveštaju sa skupštine akcionara navodi se i da je akvizicija preduzeća Povardarie stavljena u funkciju u jesen 2008, dok se početak rada mostarskog Hepoka očekuje za par nedelja.

Prošle godine Vino župa investirala je 8,5 miliona evra u preuzimanja, proizvodne linije i transportna sredstva.

Akcijama Vino župe na Beogradskoj berzi se trguje od kraja avgusta 2005. Cena hartije sada je 6.000 dinara prema maksimalnih za godinu dana 18.400 iz juna prošle godine i minimalnih 4.530 iz aprila ove godine.

Tržišna kapitalizacija Vino župe trenutno je 1,24 milijarde dinara.



Dinkić: Ni manje plate ni veći porezi

Srpski ministar ekonomije istakao je da povećanja poreza neće biti. Umesto toga, biće povećan budžetski deficit i dug države


Država neće smanjivati plate i penzije, niti će povećavati poreze, uključujući i PDV, već će se pre odlučiti za povećanje budžetskog deficita i smanjivanje zaposlenih u administraciji, izjavio je ministar ekonomije Mlađan Dinkić na konferenciji "Poslovne mogućnosti u Srbiji: Primeri italijanskog biznisa i uloga obrazovanja u oblasti menadžmenta" na Beogradskoj bankarskoj akademiji, kojoj su prisustvovali i predstavnici italijanskih kompanija "Fijat", Banka Inteza, "Fondiaria"...

Dinkić je istakao da bi smanjenje plata i penzija u uslovima krize dodatno smanjilo tražnju i produbilo recesiju, dok bi povećanje PDV-a značilo smanjivanje likvidnosti privrede. On je naglasio da je Srbija daleko manje zadužena od drugih evropskih zemalja, napominjući da je prosečna zaduženost zemalja EU 100 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a budžetski deficit šest odsto BDP-a, što je dvostruko više od Srbije.

Ministar ekonomije je ocenio i da je ekonomska kriza dostigla vrhunac krajem prvog tromesečja ove godine, kao i da je od tada došlo do stabilizacije privrede na nižem nivou i da nema mesta pričama da će na jesen tek doći najgore. Dinkić je ukazao da će posledice krize biti bankrot firmi u realnom sektoru, i to uglavnom u razvijenim zemljama, tako da će se industrija seliti u zemlje sa nižim troškovima proizvodnje.

- U narednim godinama tu vidim šansu za Srbiju, zato treba da smanjimo birokratiju i zadržimo stimulativan poreski sistem. Očekujem u narednom periodu da kompanije presele deo svoje proizvodnje i u Srbiju jer će težiti da smanje troškove poslovanja - rekao je potpredsednik Vlade, navodeći da je lek za krizu više kredita iz banaka da bi se podigla tražnja i oslobađanje potrošača i investitora iracionalnog straha.

Prema njegovim rečima, strane direktne investicije značajno doprinose privrednom rastu zemalja, koje su uvozno i izvozno zavisne kao Srbija, tako da jedan dolar investicija generiše tri dolara privrednog rasta, a jedno radno mesto, jedno do dva radna mesta u domaćoj industriji. On je napomenuo da je sa oko 800 miliona evra investicija u Srbiju, Italija među prvih pet investitora. Dinkić je ukazao da su investicije u početku najviše bile u finansijski sektor, kao što su banke - Inteza, Unikredit, Findomestik i osiguravajuće kuće Đenerali i Fondijarija.

- Italijanske banke među prvima su došle u Srbiju, a sada na srpskom bankarskom tržištu zauzimaju 25 odsto, dok osiguravajuće kuće iz Italije zauzimaju 44 odsto srpskog tržišta - rekao je Dinkić i dodao da su, kada je reč o industriji, pre dolaska "Fijata", u Srbiju ulagala uglavnom srednja i mala preduzeća iz Italije, poput proizvođača čarapa "Golden lejdi" (Lady) i "Pompea".

Kao najveću investiciju on je ocenio dolazak "Fijata" koji je, prema njegovim rečima, podigao kapacitet za proizvodnju automobila u "Zastavi" sa 40 na 120 automobila dnevno, a od septembra čak na 200 komada, a pre svega zahvaljujući obuci i unapređenju poslovnih procesa. Dinkić je istakao i da je u celoj prošloj godini "Zastava" proizvela 9.800 automobila, dok je u prvih osam meseci ove godine proizvedeno 20.000 automobila. Prema Dinkićevim rečima, od početka proizvodnje "punta" u Kragujevcu ostvarena je zarada od dva miliona evra.

Generalni direktor preduzeće "Fijat automobili Srbija" Đovani de Filipis najavio je da će u Srbiji početkom jula početi proizvodnja automobila dizel "punto".

- Sad počinjemo pripreme da bismo bili spremni da proizvodnju počnemo početkom jula, a isporuku tokom jula - izjavio je De Filipis.

Napominjući da je ekonomska kriza naterala sve kompanije da razmotre svoje planove, on je istakao da "Fijat" ipak neće menjati strateške planove za Srbiju, već će "samo pomeriti vremenske rokove".

Filipis je naglasio da je "Fijat" zadovoljan poslovnom klimom koju je zatekao u Srbiji i dodao da predstoji i unapređenje obrazovanja i veština zaposlenih na svim nivoima. Prema njegovim rečima, postoje velike mogućnosti za unapređenje radnih sposobnosti svih zaposlenih, od rukovodilaca, srednjeg nivoa poslovodstva, do radnika.

Predsednik Instituta za spoljnu trgovinu Italije u Srbiji Fabio Korsi (Corsi) kazao je da su pogodnosti Srbije za strana ulaganja idealan (geografski) položaj, koji omogućava saradnju s klijentima u Evropskoj uniji i na Bliskom istoku, i sporazumi o spoljnoj trgovini. Korsi je istakao da Srbija ima trgovinske sporazume sa EU, Belorusijom i Turskom i da je jedina zemlja van Zajednice nezavisnih država koja ima sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom.

- Sada se zbog krize ne mogu očekivati ogromni projekti, ali zadatak Instituta je da pokaže da Srbija ima potencijal i da je možda najpovoljnija za ulaganje u regionu - kazao je on.



Zaduživanje u inostranstvu jedino izgledno rešenje za pokrivanje budžetskog deficita

U otpuštanja niko ne veruje 

Dodatno zaduživanje države u inostranstvu izgleda da će biti jedini ili jedan od najvažnijih načina za finansiranje povećanog budžetskog deficita. To je loše rešenje, ali je i najmanje loše među opcijama koje su ponuđene, poput povećanja PDV-a ili smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Najbolje bi bilo kada bi rashodi države mogli dalje da se krešu i MMF će na tome insistirati


Međutim, očekujem da će ipak biti izabrana kombinacija rešenja i da će se ići i na zaduživanje i na smanjenje javnih rashoda - kaže za Danas profesor Megatrend univerziteta Vladimir Vučković

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić odbacio je prekjuče mogućnost povećanja PDV-a ili smanjivanja plata i penzija. On je naveo da će se ići na smanjivanje broja zaposlenih u javnoj upravi, kao i na dodatno zaduživanje države. Ipak, još je nepoznato koliku sumu je neophodno pozajmiti i da li bi to moglo da ugrozi sposobnost Srbije da servisira sve dugove (što MMF nikako ne bi prihvatio). S druge strane, visina javnog duga još ne svrstava Srbiju u visoko zadužene zemlje tako da prostora za uzimanje kredita ima. Međutim, nakon što su Svetska banka i Evropska unija već dogovorile sa Srbijom pozajmice od oko 400 miliona evra, pitanje je da li bi odobrile još sredstava ili će Vlada morati da se okrene skupljim kreditima poslovnih banaka. Sudeći prema samouverenosti kojom ovih dana odišu članovi Vlade kada je reč o zatvaranju minusa u državnoj kasi, stiče se utisak da je možda napravljen i pomak u pregovorima s Rusijom oko dobijanja povoljnog kredita za pomoć budžetu.

Vučković naglašava da bi svakako bilo loše da država novac pozajmi na komercijalnom tržištu jer je reč o skupom zaduživanju, a postoji i opasnost da ne uspe da nađe kredit, kao što se to desilo nekim zemljama. On smatra da treba insistirati na kreditima međunarodnih institucija, a kao dobar korak vidi i uzimanje kredita od Rusije, Kine ili Norveške. Vučković ipak naglašava da će Srbiji biti potreban kredit od nekoliko stotina miliona evra što za zemlju jeste puno, ali ne i za međunarodne finansijske institucije. Kada je reč o najavljenoj meri smanjivanja broja zaposlenih u državnoj administraciji, naš sagovornik ističe da tako nešto može brzo da se sprovede i da donese pozitivne efekte ove godine, ali izražava sumnju da bi tu bilo reči o radikalnim rezovima. Vučković dodaje da bi povećanje PDV-a bilo jedno od prihvatljivih rešenja tek po smanjivanju državnih rashoda i zaduživanja, kao i da je bolje rešenje od povećanja poreza na dohodak ili akciza.

Urednik sajta ekonomija.org Nikola Tasić kaže za Danas da ne podržava dodatno zaduživanje zemlje jer bi to predstavljalo „održavanje u životu sistema koji je neodrživ“. „Čak i da nađemo izvore to bi nas održalo samo do kraja godine“, tvrdi Tasić i dodaje da Srbiju opet očekuje povlačenje stranog kapitala i slabljenje dinara.

- Tragično je da se u krizi otpuštaju ljudi, ali je o tome moralo ranije da se razmišlja. Nije svaka nova vlast morala da zapošljava nove ljude. Javni sektor je veoma narastao prethodnih godina i takva situacija sada je postala neodrživa. Za nekoliko meseci država neće imati novac da isplati plate, kao ni penzije ako ne bude nešto preduzela. Nisam ni za jednu od ponuđenih opcija za pokrivanje budžetskog deficita, ali smatram da je eventualno bolje ići na dalje smanjivanje plata u javnom sektoru. U krajnju ruku, one su nas i dovele u ovu situaciju pa je red da najviše ispaštaju - smatra Tasić.

S druge strane, predsednik sindikata zaposlenih u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi Njegoš Potežica smatra da zaposleni u ovoj delatnosti ne mogu da budu jedini koji će da snose teret ekonomske krize.

- Pomoći ćemo ekonomskoj reformi i borbi protiv krize, ali ne možemo da budemo jedini koji će da snose teret. Stavljaju nas u neravnopravan položaj u odnosu na sve druge delatnosti, poput recimo zdravstva i obrazovanja. Teret bi trebalo da padne na sve zaposlene podjednako, a smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi bilo bi samo kap u moru - kaže Potežica.

On smatra da su podaci o viškovima zaposlenih u državnoj upravi proizvoljni. Potežica podseća da u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi radi oko 57.000 ljudi, a prosečne plate kreću se od 19.000 do 40.000 dinara. Socijalni program za zaposlene u državnoj administraciji najavljen početkom aprila, koji je predviđao da se zaposlenima u državnoj upravi ponudi jednokratna pomoć u visini od 550.000 dinara ili 15.000 dinara po godini staža nije prihvaćen, a opcija koju je predložio ministar ekonomije Mlađan Dinkić (otpremnine u visini tri prosečne zarade u Srbiji) je, prema rečima Potežice, neprihvatljiva za bilo kog radnika.

Pokušaj da se državni budžet bar donekle popuni tako što će se deo zaposlenih u državnoj upravi otpustiti je, prema rečima predsednika UGS Nezavisnost Branislava Čanka, „očajnička mera“.

- Vlada ne može da smisli način kako da popuni budžet, pa pokušava da smisli kako da što manje troši. Ne bi me iznenadilo da sledeći potez bude da sami sebi isključe struju i vodu. Tačno je da ima viška zaposlenih u državnoj upravi, ali mislim da sad nije momenat da ti ljudi dobiju otkaze jer država nema načina kako da sanira posledice takve odluke - kaže Čanak.

Poslodavci protiv povećanja PDV-a

Beograd - Unija poslodavaca Srbije upozorila je juče da bi u trenutnom stanju u kome se privreda Srbije nalazi svako, pa i minimalno povećanje PDV- a ili poreza na zarade, zakočilo dalji razvoj domaće privrede i povećalo broj nelikvidnih i blokiranih preduzeća. Kako je saopštio UPS, trenutno u Srbiji od 108.000 malih i srednjih preduzeća, samo njih 38.150 redovno izmiruje obaveze prema državi i isplaćuje zarade zaposlenima. UPS ističe da se zbog krize potraživanja iz dana u dan povećava broj blokiranih i nelikvidnih preduzeća, pa bi povećanje PDV-a ili poreza na zarade nateralo proizvođače i uslužni sektor na podizanje cena proizvoda i usluga, što bi se direktno odrazilo na inflaciju i izazvalo pad kupovne moći gradjana.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta