Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Niže cene žitarica na svetskom tržištu

Cene kukuruza na Terminskom tržištu poljoprivrednih sirovina u Čikagu oslabile su pod pritiskom bojazni da bi zalihe u SAD, najvećem svetskom izvozniku tog žita, mogle biti veće nego što se prognoziralo, što bi signaliziralo slabljenje tražnje



Cene kukuruza oslabile


Kukuruz za isporuku u decembru pojeftinio je za 1,1 odsto na četiri dolara za bušel (25,401 kg), prenela je agencija Blumberg.
Analitičari procenjuju da su zalihe kukuruza u SAD 1. juna iznosile 4,183 milijarde bušela, što je najveća količina za tri godine i za 3,9 odsto veća nego godinu dana ranije. Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) će svoj izveštaj o zalihama tog žita objaviti u utorak, 30. juna.
Cene pšenice i soje takođe su snižene. Pšenica za isporuku u julu ugovarana je po ceni od 5,3225 dolara za bušel (27,215 kg), ili za 0,4 odsto ispod kotacije zabeležen na samom početku poslovanja.
Soja za isporuku u novembru ugovarana je po malo izmenjenoj ceni od 9,9075 dolara za bušel (27,215 kg), nakon što je u ranom poslovanju pojeftinila za 0,7 odsto. USDA bi mogla da poveća projekciju američkih površina pod tom uljaricom za oko 2,2 miliona ekri (1 ekr = 0,4 ha), što bi doprinelo povećanju proizvodnje. To ministarstvo je u martu prognoziralo da bi površine pod sojom ove godine mogle porasti na 76,024 miliona ekri, sa 75,7 miliona ekri lane.



Država vraća 60 odsto duga

Razduživanjem putarima, država će smanjiti deo duga koji je na kraju prvog kvartala premašio 50 milijardi dinara. Najveći dužnici Republička direkcija za robne rezerve i ministarstva poljoprivrede, policije i odbrane

Putari otpušavaju sistem: jedan od zahteva MMF-a Na račune srpskih putara ove nedelje trebalo bi da legnu prve uplate „Puteva Srbije”, iz kredita od 175 miliona evra kojije ovo javno preduzeće, uz državnu garanciju, dobilo od Unikredit i Sosijete ženeral banke kako bi razdužilo najveći deo duga svojim poveriocima. Najavu ministra infrastrukture Milutina Mrkonjića potvrđuju i u Ministarstvu finansija. Time će država praktično početi da ispunjava jednu od obaveza preuzetih sporazumom sa MMF-om – hitno izmirenje starih dugova „Puteva Srbije” i skidanjes vrata 60 odsto ukupnih dugovanja.

Jer, prema podacima Ministarstva finansija (koje je „Politika” dobila posle dva meseca čekanja itek naintervencijupoverenika za slobodan pristup informacijama od javnog značaja i posredstvom za to ovlašćenog lica u Ministarstvu finansija)prvi kvartal ove godine budžet Srbije završio je sa 41,8 milijardi dinara dospelih a neizmirenih obaveza. Ili preciznije,toliko su na kraju prvog kvartala, prema izveštaju, koji se tromesečno dostavlja MMF-u, iznosile neizmirene obaveze budžetskih korisnika (za plate, socijalnaprava, preduzećima, bankama, NBS, drugim državnim organima). U ovu sumu uključeno je i 29 milijardi dinara dugovanja JP „Putevi” (u koju nisuuračunatidugovidrugih javnih preduzeća – pr. autora). Ukupne docnje organizacija obaveznog socijalnog iznosile su 11,5 milijardi dinara.

Među direktnim budžetskim korisnicima više od jedne milijarde dinara, na kraju prvog tromesečja, dugovali su Republička direkcija za robne rezerve (2,9 milijardi dinara), Ministarstvo poljoprivrede (2,2 milijarde), Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane (po 1,6 milijardi dinara). Na njihov račun knjiži se oko 90 odsto ukupnih docnji državnih organa. Pri tome, sve što duguju, „Putevi Srbije” i Ministarstvo poljoprivrede –dužni su privredi.Preduzećima je MUP dugovao 1,3 milijardu, Ministarstvo odbrane– 1,5 milijardi a Republička direkcija za robne rezerve 400 miliona dinara.

Od organizacija obaveznog socijalnog osiguranja najveće docnje ima Nacionalna služba za zapošljavanje, koja je na kraju prvog kvartala imala 6,7 milijardi dospelih i neizmirenih obaveza (4,3 milijarde duga po osnovu prava iz socijalnog osiguranja, a ostatak državnim organima), dok je Republički zavod za zdravstveno osiguranje u drugi kvartal ušao sa 4,8 milijardi dinara docnji.

U odgovoru na pitanje „Politike” koliko država duguje privredi i kome najviše, Ministarstvo finansija ne pominje konkretne firme, ali napominje daje kašnjenjeisplataprema preduzećima manje za oko milijardu dinara u odnosu na prethodno tromesečje, odnosno kraj prošle godine, da jedugbudžetskih korisnika smanjenza 200 miliona dinara („Putevi Srbije” i fondovi povećali suza po 300 miliona dinara), tako da jeukupno dugovanjepo isteku prvog tromesečja bilona nivou decembarskog.

Inače, budžetski korisnici su, prema podacima Ministarstva finansija, prošlu godinu završili sa 8,5 milijardi dinara kašnjenja u plaćanju, pri čemu je najveći pojedinačni dužnik bilo Ministarstvo poljoprivrede sa 3,6 milijardi dinara (Uprava za veterinu dugovala je milijardu dinara). MUP je zajedno sa BIA premašio 900 miliona, a kašnjenja Uprave za zajedničke poslove republičkih organa iznosila su 678, 6 miliona, Ministarstva za KIM gotovo 400 miliona, Ministarstva odbrane bezmalo 300, a kulture 278 miliona dinara.

-----------------------------------------------------------

Dugovi preduzeća – službena tajna države

Mada o svojim dugovima nerado govori i progovori tek kad bude priterana uz zid, država svoje dužnike štiti više nego sebe. I to pozivajući se na zakon.

Kolikoprivreda (firme)duguju državi, ko i za šta najviše, to je „službena tajna poreskog organa” i njenim odavanjem „moglebi danastupeteškepravneilidrugeposledicepointeresporeskihobveznikaijavniinteresRepublike”.

To bi,u najkraćem,bilo obrazloženje rešenja kojim Ministarstvo finansija (odnosno njegovo ovlašćeno lice Marija Milić)odbija zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja koji je podnela „Politika” 4. juna, u delu kojise odnosi na dugovanja privrede državi.

A sve je počelo5. maja, kada smo se (posleobrazloženja iz Trezora da na naše pitanje o međusobnim dugovanjima države i privrede ne mogu da odgovore bez saglasnosti kabineta ministra, odnosno pres službe)obratili pres službi Ministarstva finansija.

Kakoni saglasnost ni informaciju nismo dobili u naredne dve nedelje, napisali smo žalbu povereniku za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, od koga smo dobili sugestiju da je neophodno zbogformeda se obratimo i ovlašćenom licu za odlučivanje po zahtevima za slobodan pristup informacijama od javnog značaja u Ministarstvu finansija. Kad smo i to učinili, 17. juna stigao jeodgovor, ali samo na deo pitanja koja seodnose na dugovanja države.

Umesto odgovora na pitanje o dugovanjima privrede dobili smo obrazloženje nadve i po kucane stranice o službenoj tajni, pravima poreskih obveznika i obavezama poreznika da čuvaju tajne svojih klijenata, pa i kad oni ne izvršavaju svoje obaveze prema državi. Sve uz pozivanje na Zakon o poreskom postupku i administraciji.

Poslesvega ponovo smo sežalili poverenikuRodoljubuŠabiću, uvereni da je javni interes višeugrožentimeštopreduzeća – neredovne platišeneizmirujusvojeobavezepremadržavii što država o tome ćuti, nego što bi javni interesbio ugroženkad bi javnost saznalakoliko ko duguje državi.



Srbiji novac i od MMF-a i od Rusije

Vlada Srbije sve intenzivnije radi na dobijanju finansijske pomoći od Rusije, a najavljuje se i realizacija kreditnog aranžmana od milijardu evra


Pojedini poznavaoci prilika smatraju da ta vrsta saradnje ne bi trebalo da iznenađuje, jer je Srbiji pomoć neophodna u vreme svetske ekonomske krize, te da se ovim Beograd ne opredeljuje izmedju Brisela i Moskve.

Iz ekonomskog tima premijera Mirka Cvetkovića kažu i da obraćanje Moskvi za pomoć ne znači i da u Rusiji tražimo rezervu ukoliko propadnu dogovori sa MMF-om.

Kada je nedavno pisao ruskom kolegi Dmitriju Medvedevu, predsednik Srbije Boris Tadić je tražio finansijsku pomoć od miliijardu evra, od čega - 200 miliona za srpski budžet i po 400 miliona evra za izgradnju metroa i infrastrukturne projekte.

Nastojanja Vlade da pomoć u vreme krize potraže i u Moskvi, ekonomski savetnik premijera Mirka Cvetkovića, Jurij Bajec ne vidi kao rezervu u slučaju da propadnu pregovori na drugoj strani – sa MMF-om.

„Srbija ima problema s obezbeđivanjem ravnoteže u budžetu, ali to nije razlog za okretanje Moskvi”, kaže Bajec i dodaje da razgovori o dodatnim kreditima i projektima koji su vezani za Rusiju ni na koji način nisu neka rezervna varijanta koja se odnosi na naše aranžmane koje smo postigli sa Međunarodnim monetarnim fondom.

“Ovde je reč, prosto, o dodatnim sredstvima i dodatnim projektima, s obzirom na situaciju u kojoj se Srbija nalazi i želje da kroz i takva sredstva obezbedi da efekti svetske ekonomske krize budu što blaži”, objašnjava on.


Sa druge strane, predsednik Ekonomskog saveta Demokratske stranke Srbije Nenad Popović kaže za B92 da sa Rusijom mora što bliže da se sarađuje i dodaje da sa Vlada “sad kad je kriza setila Rusije”.

On kaže da ekonomski motivi za traženje ovog kredita leže u tome što se naša privreda nalazi pred kolapsom, i zato što, “kako sada stvari stoje, MMF možda i neće odobriti drugi deo kredita pa ne postoji drugi način da se napuni budžet i da se država spase od bankrota”.

U vremenu ekonomske krize ne može da bude dilema na kojoj strani treba tražiti pomoć, i saradnja s Rusijom u tom smislu nije niti nova niti može da iznenađuje, kaže za B92 član Foruma za međunarodne odnose Dušan Lazić.

„Nije ovde u pitanju pristup ’ili-ili’, ili Zapad ili Rusija. Mislim da je ovde u pitanju jedan veoma politički racionalan pristup – i Zapad i Rusija, ali i druge zemlje gde mi možemo da obezbedimo ostvarivanje nekih naših interesa“, kaže on.

On podseća da je Rusija veoma angažovana na energetskim pitanjima, preko nas idu i gasovodi, tako da i Rusija ima svoje državne interese da ima saradnju sa Srbijom „koja je jedna stabilna, prosperitetna zemlja“.

Podsetimo, Srbiju krajem avgusta očekuje nova runda razgovora sa Misijom MMF-a. Dosadašnji ekonomski pokazatelji govore da je Srbija u većoj meri odstupila od dogovorenog aranžmana, a vlasti u Beogradu najavljuju da će od MMF-a tražiti veći deficit, što do sada nije odobreno ni u jednom slučaju zemalja u regionu. Od krajnjeg dogovora zavisiće i povlačenje novih tranši kreditnog aranžmana vrednog tri milijarde evra.



Fidelinka najavila otkup i skladištenje pšenice

Neizvesnost oko otkupa pšenice u severnoj Bačkoj donekle je otklonjena nakon što je najavljeno da će najveći otkupljivač i skladištar, preduzeće Fidelinka, zahvaljujući dobijenim bankarskim garancijama, otkupiti 30 hiljada tona ovogodišnjeg roda

Zahvaljujući dobijenim garancijama, Fidelinka će biti u mogućnosti i da primi u svoje silose na čuvanje određenu količinu pšenice. Kapacitet silosa iznosi 55 hiljada tona. Uslovi skladištenja i sušenja su isti kao prošlogodišnji, kažu u Fidelinci. Međutim, ovim je rešen samo deo problema koji muči poljoprivrednike zbog najave da će Fidelinka otkupljivati po tržišnoj ceni, koja je za sada između osam i deset dinara.

- Sa takvom cenom proizvođači su na gubitku od 30 do 40 odsto. Problem je što su bile visoke cene goriva, semena, đubriva, tako da poljoprivrednici ne mogu da pokriju ni troškove. Osim što nema dovoljno skladišnog prostora gde bi proizvođači mogli da smeste pšenicu dok cena ne bude povoljnija, problem je i to što su se mnogi poljoprivrednici zadužili kod banaka da bi zasejali njive i mnogi od njih moraju da obezbede novac za vraćanje tih kredita. Stoga su prinuđeni da pšenicu odmah prodaju - kaže Miroslav Kiš iz Udruženja poljoprivrednika Subotice.



"Victoria Group" announced intention for takeover of 41.2% of stocks of "Sojaprotein"
"Victoria Group", the majority owner of "Sojaproteina", has announced the intention for takeover of 41.2% of stocks of "Sojaprotein".

The latest price of stocks of "Sojaprotein" on the Belgrade Stock Exchange amounted to 820 RSD before the announcement of the offer (last Friday), while the average pondered price in the previous three months amounted to 782.99 RSD.

"Victoria Group" was buying stocks in the last additional capitalization at the price of 851 RSD per stock.


"Openfund" invests in web "start-up" companies in Southeast Europe
Group of Greek founders of "OpenCoffee", web entrepreneurs and "venture" investors have founded "Openfund", of which aim is to invest in entrepreneurs with innovative and fresh ideas throughout Southeast Europe. The type of investment that "Openfund" provides is "seed" investment, that is, the investment in commencement of development of innovative applications and incorporation. This fund will be financing exclusively web projects.

"Openfund" will invest in maximum 5 web start-up companies per round, and it will provide between 20,000 and 30,000 EUR for each entrepreneur, which is practically enough for a company to be founded and 4 months of undisturbed work on the project. In return, "Openfund" will be entering the ownership structure of the newly formed company by acquiring maximum 20% of the ownership share. What is very important is that, in addition to financial aid, selected entrepreneurs will also obtain free advising services from "Openfund", especially when it comes to legal and tax procedures. Entrepreneurs will, practically, be freed from all those things that steal attention during the first few months of work on the project.

"Openfund" gathers a group of Greek experts for various fields, with very impressive CVs and working experience in technological, financial and consulting companies. According to popular blog "TechCrunch", managers of Google and Microsoft for Greece are also members of this fund.

The invitation for applications will be open prior to September 30, 2009, evaluation and selection will be carried out between October 1st and November 15th, 2009, financing starts on December 1st, 2009, while the next invitation for applications will be announced on December 1st, 2009.


Advisers selected for privatization of IMT and IMR
he Privatization Agency has recently selected consulting companies for privatization of stock companies "Industrija motora Rakovica - IMR" (Industry of Engines Rakovica) and "Industrija mašina i traktora - IMT" (Industry of Machines and Tractors).


The job will be done by "Raiffeissen Investment AG" with subcontractor "Lazarević & Pršić" and lawyers Jovan Vorkapić and Aleksandar Bugarin.


"Telefonija" to sell "Beotelnet"
Company "Telefonija" made the decision at the stockholding assembly, which was held on June 25, 2009, about sale of majority share in dependent company "BeotelNet".

The aim of this sale is to improve the company’s solvency, as well as that the moment of deregulation in the providers market be used. Also, the decision was made about payment of dividends to stockholders in gross amount of 37m RSD, plus 56.6m RSD once "BeotelNet" is sold.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta