Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Agrarni izvoz doneo višak od 119 miliona dolara

Poljoprivreda je svetla tačka izvoza Srbije, a najbolji izvozni rezultati ostvareni su u spoljnotrgovinskom prometu sa zemljama CEFTA i Evropske unije. Jer, iako je svetska ekonomska kriza uticala na i domaću poljoprivredu, kroz smanjenje direktnih investicija i poskupljenjem kredita, činjenica je da je u prvih pet meseci ove godine spoljnotrgovinski suficit poljoprivrede Srbije premašio 119 miliona dolara, što je za 20 odsto manje nego u istom periodu prošle godine - izjavio je juče Miloš Milovanović, pomoćnik ministra poljoprivrede



On je na dvodnevnoj konferenciji o tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Srbiji, koja se održava u Hotelu M u Beogradu podsetio i na činjenicu da poljoprivredna delatnost učestvuje u stvaranju bruto društvenog proizvoda Srbije sa deset odsto, a zajedno sa prehrambenom industrijom učešće u BDP-u čini 15,5 odsto.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede ukazali su na subvencije po hektaru, zatim za nabavku mineralnog đubriva, goriva i semenskog materijala.

- Saradnja sa američkim Ministarstvom poljoprivrede traje od 2005. godine, a jedan od razloga je i pomoć pri utvrđivanju bilansa u poljoprivredi kako za žitarice tako i za i druge poljoprivredne proizvode. Ti podaci su važna osnova za kvalitetno odlučivanje o visini sredstava koje treba izdvojiti za poljoprivredu - izjavio je za Danas Danilo Golubović, pomoćnik direktora novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. Konferenciju je organizovalo Ministarstvo poljoprivrede Srbije u saradnji sa Kancelarijom američkog Ministarstva poljoprivrede pri Ambasadi SAD u Beogradu.



Proizvodnja do kraja godine pada za pet odsto

Građanima, najdalje početkom jeseni, sleduje još jedan rebalans budžeta i novo stezanje kaiša, jer je u državnoj kasi sve manje para, što će delimično osetiti i budžetski korisnici. Više će se, sasvim je izvesno, žrtvovati ostali građani jer nije isključeno povećanje poreza na dodatu vrednost, što će podići cene robe i usluga. Odštampani rebalans budžeta se jedva ohladio, a svakog dana se probudi neko ko treba da prištedi ili odrekne se dela prihoda, zarad državne kase i odbija da ispuni zakonsku obavezu. Među prvima su se izborili honorarci, slede ih fakulteti, lokalne samouprave, koje ne dozvoljavaju da im se umanje transferi, pa je usvojeni rebalans već neodrživ.

Za prva četiri meseca primanja budžeta imaju tendenciju pada, a rashodi rastu, pa je deficit dostigao 28,8 milijardi a za celu godinu je, rebalansom utvrđen na 70,4 milijarde. Međutim, neke računice već sada pokazuju da će on iznositi oko 100 milijardi, odnosno da će umesto tri biti oko 4,5 odsto.

U januaru su primanja budžeta iznosila 45 milijardi dinara, u februaru 40, u martu su porasla na 55, a u aprilu pala na 47,9 milijardi. Rashodi međutim rastu, pa su u januaru iznosili 45,8, u februaru 49,9, martu 58,5, a u aprilu 61,7 milijardi dinara. Povećavaju se izdaci za kupovinu roba i usluga, za otplatu kamata, subvencije, transfere nižim nivoima vlasti, za nabavku finansijske imovine, pa čak i za plate zaposlenih, koje su, inače zamrznute. Jedino što je prihvatljivo je rast kapitalnih izdataka, koji su sa 209 miliona dinara u januaru porasli na 643 miliona u aprilu.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić kaže da se trenutno analizira izvršenje budžeta, ali da još nije doneta odluka o tome kako nadomestiti manjak u državnoj kasi, da li povećanjem PDV ili novim paketom ušteda.

Profesor Ekonomskog fakulteta i urednik „Kvartalnog monitora" Pavle Petrović ističe da je bruto domaći proizvod u prvom kvartalu pao za šest odsto. "Podaci za april pokazuju da se proizvodnja ne oporavlja, a i da počne da raste u drugoj polovini godine, zaustaviće se na padu od pet odsto, mada se računalo sa minusom od dva odsto. Ako se podigne porez na dodatu vrednost i smanje plate proizvodnja će nastaviti da pada i privreda će tonuti u dublju recesiju", kaže Petrović.

Zato bi najoptimalnije rešenje, prema rečima Petrovića, bilo da se zatraži od Međunarodnog monetarnog fonda da dozvoli povećanje deficita za još jedan do 1,5 odsto ukupno na oko 4,5 odsto. "Taj manjak u kasi od oko 300 do 400 miliona evra trebalo bi nadomestiti zaduživanjem u inostranstvu. Pred MMF treba izaći sa zahtevom da nam dopusti veći deficit i sa dokazom da je krenula izgradnja putne mreže. To je ključno jer bi infrastrukturni radovi pokrenuli privredni rast. Sada se nadležni samo spotiču jer nisu u stanju da obezbede projekte, a eksproprijacija se trapavo sprovodi", kaže Petrović.



Gubici obezvređuju akcije NIS-a

Da se sada kotiraju na berzi, akcije NIS-a bi sigurno osetno pale. – Gaspromnjeft za jednu akciju plaćao 96 evra

Poslovna zgrada NIS-a Fotodokumentacija Politike Gubitak Naftne industrije Srbije od oko 11 milijardi dinara zabeležen u prva tri meseca ove godine uticao bi na vrednost NIS-ovih akcija da se one sada kotiraju na berzi. Ako kompanija posluje loše, kao što je to sada slučaj s NIS-om, to automatski srozava i vrednost njenih akcija, potvrđuje Branko Pavlović, bivši direktor Agencije za privatizaciju.

Poslovni minus ne može da utiče na to da zaposlenima u NIS-u i građanima država ne podeli besplatne akcije koje im po zakonu pripadaju.

Ugovorom s Gaspromnjeftom ruska strana se obavezala da će najkasnije početkom avgusta ove godine podeliti akcije zaposlenima i onima koji su nekada radili u ovoj naftnoj kompaniji. Dve godine nakon toga većinski vlasnik morao bi i da ponudi otkup njihovih 19,4 odsto akcija, koliko im ukupno pripada. Cena jedne akcije u toj ponudi ne može biti manja od cene po kojoj je ruski partner kupio akcije kompanije i proporcionalno tome poveća svoje učešće u NIS-u, objašnjava Pavlović.

Đorđe Petrović, predsednik Skupštine Udruženja budućih akcionara NIS-a, kaže da poslovni gubici kompanije ne mogu biti dovedeni u vezu s pravom na podelu besplatnih akcija zaposlenima u NIS-u i građanima Srbije, ali da se minus u finansijskim knjigama svakako odražava na berzansku cenu akcija. Međutim, akcije NIS-a nisu na berzi. On dodaje da iz vlade još nema informacija kada će početi podela besplatnih akcija, pa čak ni da li se radna grupa koja treba da pripremi akt o podeli NIS-ovih akcija uopšte sastala.

On kaže da Gaspromnjeft s tim delom posla nema ništa i da je to obaveza manjinskog vlasnika, to jest Vlade Srbije. Inače, po zakonu, podela besplatnih akcija trebalo bi da usledi posle šest meseci od dana kada je NIS privatizovan. To znači da rok za zaposlene, bivše zaposlene NIS-a i građane da ostvare pravo na besplatne akcije ističe početkom avgusta ove godine. Inače,pored 24.890 zaposlenih i bivših radnika NIS-a, pravo na besplatne akcije ima i i nešto manje od pet miliona građana Srbije.

Na pitanje kolika se cena može dobiti za NIS-ovu akciju, Đorđe Petrović kaže da imajući u vidu da je 51 odsto akcija ove kompanije prodato za 400 miliona evra, ruski Gaspromnjeft je dužan da akcionarima akciju plati 96 evra. Dakle, 2,8 puta manje od procene koju je uoči privatizacije radio „Diloit i Tuš”, a prema kojoj je ukupan kapital NIS-a procenjen na 2,2 milijarde evra. A da se ta procena pokazala tačnom, građani Srbije i zaposleni u NIS-u za jednu akciju naftne kompanije dobili bi po 270 evra.

Imajući sve ovo u vidu, reklo bi se da je sada teško poverovati obećanju ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića da će svaki građanin Srbije koji na to ima pravo dobiti besplatne akcije NIS-a i ostalih javnih preduzeća u vrednosti od 1.000 evra. Ostaje neizvesno kako će se te akcije kapitalizovati na tržištu. Jer, Gaspromnjeft je kupio 51 odsto akcija NIS-a po 96 evra, a treba dočekati da preostalih 49 odsto dostignečetiri pet puta veću vrednost.



Na slobodnom režimu nameštaj, lekovi i vino

Prema prognozama ekonomskih analitičara, stupanjem na snagu Protokola kojim se proširuje Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Rusije, srpski izvoz na najveće evropsko tržište povećaće se za oko 100 miliona evra. S obzirom na to da je prošle godine zabeležen rast spoljnotrgovinskog deficita Srbije (uzrokovan prvenstveno energetskom zavisnošću Srbije od ruske nafte i gasa) u robnoj razmeni sa Ruskom Federacijom, proširenje spiska proizvoda naišlo je na odobravanje srpskih privrednika koji procenjuju da će plasman naših proizvoda na veliko rusko tržište biti veći

Miroslav Mitković, savetnik predsednika Privredne komore Srbije kaže za Danas da će za proizvode obuhvaćene režimom slobodne trgovine biti ukinute carine koje su iznosile između 10 do 25 odsto, što će srpskim preduzećima omogućiti veću zaradu jer će od sada prilikom izvoza u Rusku Federaciju plaćati samo porez.

- Na režimu slobodne trgovine naći će se mašine za pranje i sušenje, neki tepisi, drveni kancelarijski nameštaj, sapuni, tkanine od vlažene vune, vreće za spavanje, madraci, posteljine, sok od jabuke i pivo od slada. Liberalizovan je i izvoz svih lekova, klaničnih i konditorskih proizvoda i vina. Očekujemo da će porasti i prodaja lekova, jer će sada svi medikamenti biti oslobođeni plaćanja carina koje su kreću i do 25 odsto. Procenjuje se da će se bolje prodavati i kancelarijski nameštaj ali i vino, koje se zbog carina i propisa o plastičnoj ambalaži zapremine veće od dva litra, dosad nije izvozilo u tu zemlju - ističe naš sagovornik.

On podseća da je Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Rusije stupio na snagu 21. avgusta 2000. godine kada je liberalizovano oko 95 odsto trgovine, ali efekti nisu bili zadovoljavajući zbog čega je u septembru prošle godine dogovoreno proširenje liste proizvoda na slobodnom režimu.

Robna razmena Srbije i Rusije u 2008. iznosila je oko četiri milijarde dolara. Izvoz iz Srbije u tom periodu bio za 44 odsto veći nego 2007. godine i iznosio je oko 489 miliona dolara, dok je gotovo tri milijarde dolara iznosio uvoz iz Rusije uz rast od 47 odsto u odnosu na 2007. Rusija je i dalje prvi partner Srbije kod uvoza sa učešćem od 15,3 odsto, a peti u izvozu sa učešćem od 5,11 odsto. Najzastupljeniji proizvodi iz Srbije u izvozu u Rusiju su pokrivači podova i tapete, lekovi, prikolice, hartija, karton, laboratorijska oprema, jabuke, cevi od rafinisanog bakra, dizalice i provodnici. U uvozu iz Rusije dominiraju energenti, zatim sirovi aluminijum 4,37 odsto, žica od rafinisanog bakra, kalijum hlorid i urea.

Kvota za izvoz automobila

Izvan režima slobodne trgovine ostali su automobili, šećer, meso, cigarete, drveni nameštaj (osim kancelarijskog), glukozni sirup, nedenaturisani etil-alkohol, penušavo vino, prediva i tkanine od pamuka, neke vazdušne pumpe, traktori, registar kase, televizori i monitori. Mešoviti rusko-srpski komitet za ekonomsku saradnju trebalo bi u septembru da pregovora o ukidanju ili smanjenu carina za ove proizvode. Jedna od najvažnijih tema biće izvoz automobila u Rusiju a razgovaraće se o smanjenju carine za jedan odsto uz uvođenje međusobnih godišnjih kvota - kaže za Danas Miroslav Mitković, savetnik predsednika Privredne komore Srbije.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta