Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Velika francuska preduzeća naredne nedelje u Srbiji

U Srbiju će naredne sedmice doći predstavnici 30-ak velikih francuskih preduzeća da bi se sastali sa srpskim funkcionerima i predstavnicima firmi, izjavio je ambasador Francuske u Srbiji Žan-Fransoa Teral (Jean-Francois Terral)

Teral je agenciji Beta kazao da je cilj trodnevne posete direktora francuskih preduzeća da se podstakne francusko ulaganje u Srbiju.

"Ranije je dinamika ulaganja bila veća, sada se taj proces nešto usporio, a mi bismo voleli da mu damo zamajac i zato smo osmislili bogat program posete", kazao je Teral i dodao da su preduzeća koja dolaze u Srbiju članovi udruženja francuskih velikih kompanija, Medefa, koji ima oko 3.000 članova.

"Moram da kažem i da preduzeća danas nisu mnogo informisana o tome kakva je Srbija danas. Srbija se promenila, smatramo da je prošla godina bila preokret, da se Srbija danas kreće ka Evropskoj uniji, da su prioriteti modernizacija, ekonomija i reforme", kazao je ambasador Francuske.

"Želimo tu promenu da pokažemo preduzećima jer, da bi preduzeća došla, ona moraju da shvate da se zemlja promenila i da postoje mogućnosti za ulaganja", dodao je on.

Kako je naveo, direktori tih preduzeća će u Srbiji boraviti od srede do petka, a u delegaciji će biti i 13 preduzeća koja spadaju u "top 40" francuskih kompanija, značajnih na međunarodnom planu.

On je kazao da su neka od preduzeća koja će doći u Srbiju svetski lideri u svojim sektorima, poput proizvođača industrijskih gasova Er likida (Air liquide), firme za železnički saobraćaj Alstom, građevinske kompanije Buig (Bouigues) i proizvođača mrežne opreme Alkatel Lusenta (Alcatel Lucent).

Prema njegovim rečima, cilj posete je i da se ponovo pokrenu francusko-srpski odnosi u svim oblastima.

"Želim da kažem da je snažan impuls pokretanju tih odnosa dala poseta predsednika Srbije Borisa Tadića Parizu pre desetak dana, tokom koje je predsednik (Francuske Nikola) Sarkozi jasno izrazio želju da vidi Srbiju u Evropskoj uniji, volju da učinimo sve što je moguće da bi se brzo ukinule vize (za građane Srbije) i volju da se ponovo pokrenu francusko srpski odnosi u svim oblastima", kazao je on.

Dodao je i da je planirano da se saradnja u ekonomiji, kulturi, bezbednosti i drugim oblastima i francuska podrška budućoj kandidaturi Srbije za članstvo u EU uobliči u francusko srpski sporazum o strateškom partnerstvu.

"U tom kontekstu organizujemo ovu posetu koja je ranije planirana, a kojoj će pogodovati ta dinamika", rekao je Teral.

Planirano je da se direktori francuskih preduzeća tokom trodnevne posete sastanu sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem, premijerom Mirkom Cvetkovićem, potpredsednikom Vlade Srbije za evropske integracije Božidarom Đelićem, kao i sa gradonačelnikom Beograda Draganom Đilasom i predsednikom Izvršnog veća Vojvodine Bojanom Pajtićem.

Biće održani i tematski sastanci ministara za infrastrukturu i telekomunikacije Srbije sa francuskim preduzećima iz tih sektora, a dve najveće kompanije iz oblasti ekologije Veolija (Veolia) i Suec (Suez) sastaće se sa ministrom životne sredine Oliverom Dulićem.

Kako je naveo, planirana su i dva sastanka francuskih i srpskih preduzeća.

U delegaciji će biti neke kompanije koje već rade u Srbiji, poput trgovinske firme Intermarše (Intermarće), advokatske kancelarije Žid (Gide), cementare Lafarž i proizvođača guma Mišlen (Mićelin), ali i mnoge firme koje nisu ulagale u Srbiju, pout vazduhoplovne kompanije EADS, vlasnika proizvođača aviona Erbas (Airbus).



U trgovanju na Produktnoj berzi u Novom Sadu od 1. do 5. juna ostvaren promet od 6.211 tona robe, 2,

Finansijska vrednost prometa, ostvarena kroz 31 kupoprodajni ugovor, bila je 83,2 miliona dinara, 2,2 puta veća nego nedelju pre

Kako su ocenili na Produktnoj berzi, ukupan promet je zavisio od zahteva izvoznika za kupovinu kukuruza, a dnevni promet je varirao od 150 do 3.850 tona.

Ove sedmice prodato je 4.435 tona kukuruza, po prosečnoj ceni od 13,02 dinara za kilogram, oko 0,55 odsto skuplje nego prethodne nedelje.

Pred kraj sedmice zabeležen je pad cene kukuruza, a na zatvaranju trgovanja u petak cena je bila 12,31 dinar za kilogram. Cena kukuruza na evropskim berzama u proseku je pala oko pet odsto ove sedmice.

Tržište pšenice je bilo stabilno, pošto je svih šest zaključenih ugovora realizovano po ceni od 13,82 dinara za kilogram, po 5,21 odsto nižoj ceni nego prošle sedmice.

Povoljnije procene prinosa pšenice posle padavina u proteklih desetak dana oborile su i cenu pšenice ovogodišnjeg roda sa isporukom posle žetve (pšenica "na zeleno"), koja je bila 9,72 dinara za kilogram, 11,5 odsto manje nego prethodne nedelje.

Trgovalo se i zrnom soje, po ceni po ceni od 40,66 dinara za kilogram, soja roda 2009. sa isporukom po skidanju useva prodavana je za 28,08 dinara za kilogram, a stočni ječam 11,12 dinara za kilogram.

Berzanski indeks PRODEX posle dužeg perioda je zabeležio pad, zaustavivši se na 145,84 indeksnih poena, 6,01 poena manje nego 29. maja, poslednjeg dana trgovanja prošle sedmice.



MMF će pomagati ugroženim zemljama

Izvršni direktor MMF-a Dominik Stros Kan izjavio je da će ta institucija i dalje pomagati svim zemljama koje je pogodila ekonomska kriza

Stros Kan je ukazao i na nameru Fonda da preduzima, tokom narednih meseci, radi eliminisanja privredne krize, razne mere da bi se što pre stekli uslovi za stabilizaciju svetske privrede i povratak globalne ekonomije u stanje rasta, objavljeno je na sajtu MMF-a.

Eksperti Fonda su procenili u aprilu da se ove godine u globalnoj ekonomiji može očekivati prvi negativan rast nakon završetka Drugog svetskog rata.

Fond će, imajući u vidu intenzitet i dužinu trajanja privredne krize, "pojačati mere za uspostavljanje sistema globalne finansijske zaštite, uvećati sredstva za odobravanje stabilizacionih zajmova pod povoljnijim uslovima, davati jeftinije kredite zemljama sa niskim deviznim prihodima i pojačati praćenje i kontrolu sprovođenja ekonomskih programa dogovorenih sa MMF - om", precizirao je Stros Kan.

On je, takođe, ukazao i na nameru Fonda da se ozbiljno pozabavi promenom sadašnje strukture celokupnog međunarodnog finansijskog sistema, kao i izmenom važećeg mehanizma raspodele kvota MMF-a.

"Ja čvrsto verujem da će promena u načinu rada MMF-a imati veliki značaj ne samo za njegovu legitimnost, već i efikasniji rad i vodeću ulogu tokom procesa usvajanja mera i odgovora na neprevidive situacije u globalnim razmerama, poput tekuće krize", kazao je Stros Kan.

MMF pokušava da olakša uslove odobravanja kredita u okviru Novog sporazuma o zajmovima na taj način što će ih učniti "elastičnijim" i time prihvatljivijim za stvarne i potencijalne korisnike, naglasio je čelnik MMF-a.

Izvršni savet Fonda će razmotriti, prema rečima Stros Kana, krajem ovog meseca i predlog da se obavi opšta raspodela takozvanih specijalnih prava vučenja u MMF od 250 milijardi dolara.

Stros Kan je kao pozitivnu meru ocenio i ranije postignutu saglasnost da Fond udvostruči limit za odobravanje povoljnih zajmova zemljama koje imaju najniže prihode.

Tokom naredne sedmice Izvršni savet MMF-a treba da razmotri i mogućnost dopunskog kreditiranja država - članica sa najnižim prihodima.

Izvršni direktori Fonda će u julu razmotriti i predlog za pojednostavljivanje procedure odobravanja povoljnih kredita i drugih vrsta finansijske pomoći najsiromašnijim zemljama sveta.

MMF je od prošle jeseni odobrio grupi od dvadesetak najugroženijih zemalja, među kojima je i Srbija, zajmove u ukupnoj vrednosti od približno 180 milijardi dolara, ali se smatra da će ti zajmovi, usled prodženog trajanja kriznog perioda, na kraju biti višestruko veći.

Fond je, pre nego što je odobrio pomenute kredite, raspolagao sopstvenim sredstvima za pozajmice u vrednosti 250 milijardi dolara, a sa Japanom je već ugovorio zajam od sto milijardi dolara koji će se, kako je najavljeno, takođe iskoristi za pružanje finansijske pomoći najugroženijim ekonomijama.

Ukupna sredstva Fonda za te pozajmice bi trebalo da se utrostruče u poređenju sa početnom sumom, na 750 milijardi dolara, dogovoreno je na samitu grupe 20 najrazvijenijih i zemalja sa brzim privrednim rastom, 2. aprila u Londonu.

Do sada je, osim Japana, Evropska unija iskazala spremnost da sa više desetina milijardi dolara podrži kreditni fond MMF-a, dok je Kina najavila da je spremna da uloži 50 milijardi dolara u dužničke hartije Fonda, kako bi doprinela povećanju kreditnih mogućnosti te finansijske organizacije.



Dačić:Krediti i investicije od Rusa

Postoji povećano rusko interesovanje za investiranje u Srbiju, složili su se zamenik premijera Srbije Ivica Dačić i predsednik Rusije Dimitrij Medvedev


Dačić je rekao da je izražena želja da se ekonomska saradnja još više unapređuje, ne samo kroz završetak energetskog sporazuma, izgradnju gasovoda Južni tok i proširenje skladišta gasa u Banatskom dvoru, već i kroz povećano rusko interesovanje za investiranje u Srbiju.

On je sa Medvedevim i ruskim vicepremijerom i ministrom finansija Aleksejem Kudrinom razgovarao i o mogućnosti za određene kredite, koji bi bili korišćeni za neke infrastrukturne projekte u Srbiji, poput metroa i obilaznice oko Beograda, "ali i za kreditne aranžmane koji bi značili direktan podsticaj stabilizaciji i smanjenju deficita države".

Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je prethodno sa ministrom za vanredne situacije Ruske Federacije Sergejom Šojguom konstatovao da je došlo do "značajnih pozitivnih koraka kao što je ratifikovanje Sporazuma o klirinškom potraživanju koji će omogućiti početak radova na hidroelektrani Đerdap".

On je naveo da su razmatrane i mogućnosti kada bi mogao da se nastavi razgovor o proširenju liste proizvoda koji će se moći da se izvoze u Rusiju bez carinjenja.

Ruski kapital jasno zainteresovan

Postoji jasno interesovanje za ulazak ruskog kapitala u Srbiju, preko Gasprom banke i Nešekonom banke, koja bi takođe trebalo da prati izgradnju gasovoda Južni tok, izjavio je generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović.

On je istakao da ruska strana želi da se ostvari saradnja i u oblasti osiguranja, kako bi neka od osiguravajućih kuća iz Rusije došla na srpsko tržište.

Bajatović je dodao da je interesantna i mogućnost formiranja zajedničkih investicionih fondova, jer bi preko njih deo privatnog kapitala iz Rusije mogao da bude angažovan u procesima privatizacije ili investiranja u Srbiji.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta