Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija centar auto-industrije
Nemački proizvođač rezervnih delova za automobile „Leoni” gradi fabriku u Prokuplju sa 1.300 radnika u koju će uložiti 15 miliona evra. – Domaće i strane firme investiraju u Srbiju ukupno 127,3 miliona evra.Sedamnaest domaćih i stranih kompanija investiraće u Srbiju 127,3 miliona evra i zaposliti 2.402 radnika. To je predviđeno ugovorom koji su predstavnici ovih firmi juče potpisali sa Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja.

Reč je o programu podsticaja investitorima, koji sprovodi Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), za šta je iz budžeta Srbije izdvojeno 9,1 milion evra a kompanije će u proseku dobijati od 2.000 do 10.000 evra po otvorenom radnom mestu u 15 opština u Srbiji.

Prema rečima Vesne Perić, direktorke Agencije, ovaj iznos nije ni približan sumi koju zemlje u okruženju izdvajaju kako bi privukle strane ulagače.

– Mnogi ekonomski teoretičari su nas kritikovali što na ovaj način privlačimo investitore, ali da to ne radimo Srbija se uopšte ne bi ni našla na listi zemalja koje su interesantne za potencijalne ulagače. Tako da ovo svakako nisu bačene pare – objasnila je Vesna Perić, dodajući da će novac koji je država izdvojila za godinu ili dve biti vraćen kroz poreze i doprinose.

Upravo taj period, prema oceni ministra ekonomije Mlađana Dinkića, obeležiće oporavak od krize i početak razvoja. Tako će, kako je rekao, 2011. godine proizvodnja iz mnogih zemalja biti premeštena u Srbiju, a do tada našoj zemlji preostaje da se postepeno oporavi od posledica ekonomske krize.

– Važno je da već sada vidimo svetlo na kraju tunela. Od ukupno 17 firmi koje će investirati u Srbiju, mnoge od njih bave se proizvodnjom auto-delova, što će našoj zemlji doneti veliku korist – istakao je Dinkić, naglašavajući da će Srbija u dogledno vreme postati centar auto-industrije u jugoistočnoj Evropi.

Jedna od kompanija koja se juče obavezala da će uložiti novac u industriju automobila jeste nemački „Leoni”, koji se bavi proizvodnjom žica i kablova za kola. Ova firma planira da otvori fabriku u Prokuplju i zaposli ukupno 1.300 radnika.

– Opredelili smo se za Srbiju zato što u vašoj zemlji ima kvalifikovane radne snage – rekao je Helmut Cajnder, izvršni potpredsednik „Leonija”. – Nameravamo da odavde snabdevamo rezervnim delovima tržište zemalja centralne Evrope, a da bismo u tome uspeli prethodno ćemo u Srbiju uložiti 15 miliona evra.

Osim delova za automobile, u Srbiji će se praviti i sportski avioni. Kraljevačka firma „Aero ist Jurop” dobila je od Agencije za strana ulaganja pomoć za pokretanje proizvodnje aviona i zapošljavanje ukupno 54 radnika.

– Pravićemo pet tipova sportskih aviona i sve što proizvedemo izvozićemo u Italiju, Španiju i Francusku – istakao je Milorad Matić, vlasnik kompanije „Aero ist Jurop”. – Prodavaćemo ih po ceni od 30.000 do 60.000 evra i skoro svi delovi će biti proizvedeni u Srbiji.

Preduzeća koja su juče potpisala ugovor sa državom kako bi zaposlila ljude i pokrenula investicije nisu samo proizvođači mašina. Među njima ima i firmi koje se bave poljoprivredom i koje će uložiti novac u razvoj nerazvijenih područja kao što su, recimo, Varvarin i Svrljig.

Inače, ministar Dinkić je juče obećao domaćim i stranim ulagačima značajne subvencije ako odluče da investiraju u nedovoljno razvijene krajeve Srbije.

– Ako neko odluči da gradi fabriku automobila na jugu Srbije, imaće subvenciju od 5.000 evra po radnom mestu. Ako reši da investira u centralnu Srbiju subvencija će biti 4.000, a za onoga ko uloži u proizvodnju u Vojvodini obezbeđena je subvencija od 3.000 evra po radnom mestu – zaključio je Dinkić.


Devizne rezerve NBS 8,88 mlrd. evra
Devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) u junu su smanjene za 29,6 miliona evra, na 8,88 milijardi evra, saopštila je danas centralna banka. Kako se navodi u saopštenju, izraženo u dolarima, devizne rezerve NBS su iznosile 12,53 milijarde, što obezbeđuje pokrivenost novčane mase (M1) od 370 odsto.

Ukupne devizne rezerve Srbije na kraju juna iznosile su 9,62 milijarde evra, odnosno 13,56 milijardi dolara, pošto su poslednjeg dana prošlog meseca devizne rezerve banaka inosile 731,3 miliona evra.

Najveći uticaj na smanjenje deviznih rezervi NBS u toku juna imala je isplata 114,5 miliona evra za staru devizne štednju, a plaćene su i obaveze prema inokreditorima u iznosu od 13,2 miliona evra.

NBS je u junu od menjača otkupila 16,6 miliona evra, što je za 4,4 miliona evra više nego u maju, a priliv u devizne bilo je i izdvajanje banaka od 68,2 miliona evra za obavezne rezerve.


Dobavljačima plaćeno 70 odsto duga
Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković i predstavnici trgovaca i dobavljača ocenjuju da je došlo do značajnog unapređenja likvidnosti u sektoru maloporodaje.

U periodu između dva sastanka u sektoru maloprodaje regulisano je više od 70 odsto dugovanja trgovinskih lanaca prema dobavljačima, a smanjen je i rok naplate dospelih potraživanja, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.

Ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević kaže da je izmireno oko 70,9 odsto od ukupno sedam milijardi dinara međusobnih dugovanja trgovinskih lanaca i dobavljača, a smanjeno je i prekoračenje u rokovima plaćanja sa 22 na 19 dana. Došlo je i do pada učešća dospelih dugovanja u ukupnim dugovanjima, sa oko 22 odsto na 18 posto.

"Ono što je glavna vest, to je da su trgovci, u značajnoj meri, dug prema dobavljačima izmirili i to pre svega ovi najveci trgovinski lanci", rekao je Milosavljević.

Ministar je rekao da najveći dobavljači, poput Salforda, Fudlenda, Bambija, Aleve i Agroživa i mnogi drugi, istakli su da je učinjen pozitivan pomak u odnosima i dužničko -poverilačkim odnosima sa trgovinskim lancima.

"Ono što je konstatovano na ovom sastanku to je da ima i izuzetno uspešnih gotovo stopostotno uspešnih trgovaca, kao što su, na primer, trgovinski lanci Merkator, Drogeri markt i Intereks, koji praktično nemaju nikakvih obaveza preko roka dospeća plaćanja", kazao je on.

Ogromne pozitivne pomake, u odnosu na stanje od kraja maja, napravili su trgovinski lanci Delta, Idea, Metro i Veropulos, preneo je Milosavljević i napomenuo da Metro skoro da nema nikakvih dugovanja, preko roka plaćanja.


U junu nije bilo inflacije u Srbiji prema metodologiji EU
U Srbiji u junu nije bilo inflacije mereno metodologijom Evropske unije (EU), a na godišnjem nivou dostigla je 8,3 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.

Kako se navodi u saopštenju, rast cena u prvih šest meseci ove godine iznosio je sedam procenata.

U junu je zabeležen pad cena hrane i bezalkoholnih pića za jedan odsto.

Najveći rast cena u junu zabeležen je u oblasti komunikacija - 2,1 odsto, transporta - 1,7 odsto, i obrazovanja, gde su cene povećane za 1,5 odsto.

Republički zavod za statistiku je naveo da se cene ostalih proizvoda i usluga u maju nisu značajnije menjale.

Prema metodologiji EU, inflacija se meri na osnovu prosečne promene maloprodajnih cena roba i usluga za ličnu potrošnju, a uključuje i cenu iznajmljivanja stana, finansijske usluge, usluge obrazovanja i ugostiteljske usluge.

Inflacija je u Srbiji u junu bila 0,4 odsto, mereno indeksom maloprodajnih cena, a rast cena u prvih šest meseci ove godine dostigao je 9,1 odsto. Godišnji rast cena u junu, prema toj metodologiji Zavoda, iznosio je 9,8 procenata.


PM Cvetkovic with the Representatives of US Companies in Serbia
Serbian Prime Minister Mirko Cvetkovic held a meeting with the representatives of the American Chamber of Commerce (AmCham Serbia), US companies operating in Serbia. Topics at the meeting were operations of the US companies and the promotion of investment environment in Serbia, the government’s press release reads. PM Mirko Cvetkovic confirmed that the Serbian government is constantly working on creating favorable conditions for doing business in Serbia.


Increased Liquidity in Retail Sector
Serbian Prime Minister Mirko Cvetkovic today held a second meeting with representatives of major retail chains and their suppliers. It was stated at the meeting that during the period between the two meetings the liquidity of the retail sector improved significantly and 70% of issues relating to the retailers’ debts to the suppliers were settled. In addition, the maturity period for the collection of debts decreased. Representatives of retail chains and suppliers thanked the government for establishing a dialogue by which one of the most important problems in the local economy has been solved. The meeting was also attended by Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic and Minister of Trade and Services Slobodan Milosavljevic.


Hard Currency Reserves at EUR 9.6 Billion
NBS foreign exchange reserves declined by EUR 29.6 million in June, reaching at the end of the month EUR 8.8 million or USD 12.6 million. Together with foreign exchange reserves of commercial banks (EUR 731.3 million on 30 June), the country’s overall foreign exchange reserves came to EUR 9.6 million or USD 13.5 million. NBS foreign exchange reserves declined mainly on account of settlement of obligations under frozen foreign currency savings (EUR 114.5 million) and obligations to foreign creditors (EUR 13.2 million). Net purchase of foreign cash provided a EUR 16.6 million inflow to NBS foreign exchange reserves, up by EUR 4.4 million on a month earlier. A significant contribution also came from allocated required reserves – EUR 68.2 million, net. Rising by EUR 40.5 million on a month earlier, the volume of trading in the IFEM amounted to EUR 611.3 million.


Director of MEGA Program in Krusevac
The mayor of Krusevac Desimir Pavlovic received yesterday the director of MEGA Programme for Serbia Peter Epstein. They talked on more efficient ways to control revenues and expenditures from the city’s budget. They also talked about SLAP program, a program intended for assessing the quality of projects which would be suitable for the EU’s pre-accession funds. Director of MEGA program recommended to Krusevac to apply two of its other projects, in addition to the one for the overhaul and expansion of water factory. They also discussed a topic which is gaining popularity in the EU, as well as in the candidate-countries, i.e. solid waste management and the formation of regional depot. Director of MEGA program Epstein stated that MEGA also intends to finance a deasibility study for the industrial zone.


Minister Dinkic: We’ll Demand 40 Million for Belgrade Fair
The Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic stated that the government will propose to consortium Verano-Rimini to by the Fair at the price of EUR 40 million and to keep the investments they offered at EUR 35 million. “We’ve held consultations with the tender commission and the offer below two million euros they gave is completely out of question. The commission told me it was going to ask for 40 million and another 35 million for investments,” said Dinkic to the media. He said that the tender will be annulled if the consortium rejects the offer and added that the Fair will not remain a public enterprise, since the state will become its owner.


Srbijagas preuzeo fabriku stakla
Srbijagas je postao vlasnik 63,62 odsto akcija Srpske fabrike stakla iz Paraćina pretvaranjem duga od 34 miliona evra za gas u vlasnički udeo u tom preduzeću. Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović kazao je da će do 1. septembra biti urađen novi poslovni plan kojim će biti određene obaveza vlasnika i investicije. On je dodao da će nakon perioda od tri do pet godina i oporavka fabrike dosadašnji većinski vlasnik, bugarska kompanije Rubin, imati priliku da ponovo otkupi akcije paraćinske staklare.

Bajatović je rekao da se prvi put dogodila situacija da država konverzijom dugova preuzima vlasništvo u fabrici koja je prethodno privatizovana. On je istakao da je cilj toga da Srpska fabrika stakla opstane i nastavi da radi, da se sačuvaju radna mesta i omogući isporuka proizvoda te fabrike drugim delovima srpske privrede.

Bugarski Rubin je u novembru 2006. godine postao vlasnik 65 odsto akcija Staklare za sto hiljada evra uz obavezu da u naredih pet godina investira 25 miliona evra i preuzme sva dugovanja.

Srbijagas, Rubin i Agencija za privatizaciju Srbije potpisali su i aneksu ugovora o privatizaciji Srpske fabrike stakla kojim je omogućeno da Srbijagas postane većinski vlasnik tog preduzeća, a da bugarska kompanija bude manjinski vlasnik.

Bajatović je naveo i da ugovor o privatizaciji paraćinske staklare nije raskinut pošto je Rubin ispunio "dobar deo obaveza" koje je preuzeo. Prema ranijim navodima poslovodstva, Rubin je do sada u Srpsku fabriku stakla uložio oko 7,5 miliona evra.

Srpska fabrika stakla jedina u Srbiji proizvodi ambalažno staklo, a trenutno zapošljava oko 1.700 radnika.


EPS izvezao struje za 40 mil. evra
Elektroprivreda Srbije (EPS) je u 2009. izvezla milijardu kilovat sati električne energije u vrednosti od 40,5 miliona evra, skoro četiri puta više od plana.

Pomoćnik generalnog direktora za tehnički sistem Zoran Manasijević je izjavio da je planom predviđen izvoz od 254 miliona kilovat sati u 2009. godini, što je već sada premašeno. On je kazao da je glavni razlog povećanja izvoza smanjena potrošnja struje u Srbji, koja je za 720 miliona kilovat sati manja od predviđene.

"Manja potrošnja je posledica pada industrijske proizvodnje, zbog ekonomske krize, ali i povoljnih vremenskih prilika od početka godine", rekao je Manasijević i dodao da je razlog povećanja izvoza i efikasniji rad termoelektrana i rezultati u rudarskom sektoru.

Manasijević je kazao da je trenutna elektroenergetska situacija u Srbiji stabilna, a sve akumulacije su popunjene i na nivou su 96 odsto od maksimalnog sadržaja. Kako je rekao, na deponijama uglja ima oko 580 hiljada tona uglja više nego što je predviđeno, odnosno za 47 odsto više.Prema njegovim rečima, remontna sezona je pri kraju i očekuje se da će u oktobru svi ključni remonti biti završeni. "Energente imamo, postrojenja pokazuju dobre rezultate, biće remontovana i spremna i stiču se svi uslovi da EPS i ovu zimsku sezonu dočeka potpuno spreman", rekao je Manasijević.

On je naveo ima dovoljno energije da se izvoz nastavi do septembra, kada će biti sagledana situacija za naredne mesece. Kako je rečeno, EPS je zainteresovan da se što pre u Srbiji osnuje berza električne energije, što bi moglo da se desi do kraja 2010. godine.


Komiko: Rafinerija za tri godine
Predstavnik američke kompanije Komiko oil Radomir Radivojević kaže da bi ta kompanija trebalo da za tri godine izgradi rafineriju za preradu nafte u Smederevu.
"Uveren sam da će, za tri godine, grad Smederevo i država Srbija dobiti najsavremenije postrojenje u Evropi za preradu sirove nafte", kazao je on i dodao da će kapacitet rafinerije zavisiti od energetske dozvole koju budu dobili.

Radivojević je kazao da je planirana proizvodnja derivata i aviogoriva za domaće tržište i izvoz, dodajući da Komiko oil ima finansijske mogućnosti da sagradi rafineriju za dnevnu preradu sto hiljada barela nafte.

"Od potpisivanja sporazuma gradske uprave Smedereva i kompanije Komiko oil pre sedam meseci o izgradnji rafinerije za preradu sirove nafte mnogo smo bliži početku izgradnje", naveo je predstavnik te američke kompanije.

Radivojević je dodao su Koridor 10, pruga i Dunav bili bitni za odluku da se rafinerija gradi u Srbiji. Prema njegovim rečima, sirova nafta dopremala bi se iz Nigerije i Rusije do luka na Crnom moru, potom Dunavom do Smedereva, a procena je da bi ta rafinerija uposlila četiri hiljade radnika.

Rafinerija bi bila izgrađena u industrijskoj zoni Smedereva. Krajem prošle godine gradske vlasti Smedereva potpisale su sa Komikom memorandum o razumevanju za tu investiciju vrednu oko 250 miliona evra.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta