Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ilić: Na kraju jula 756.662 nezaposlena u Srbiji
Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Vladimir Ilić izjavio je da je u Srbiji u julu bilo 756.662 nezaposlena, što je oko 12.500 više nego u istom mesecu prošle godine.

Ilić u intervjuu agenciji Beta rekao da se u prethodna dva meseca prvi put beleži smanjenje broja nezaposlenih na evidenciji, nakon što je osam meseci za redom broj nezaposlenih povećavan za po oko 8.000 ljudi mesečno.

"To može da ukaže na blagi oporavak tržišta rada", rekao je on i naveo da je u julu broj nezaposlenih smanjen za 7.000, a u junu za 4.500.

Ilić je ocenio da su smanjenju broja nezaposlenih doprinele mere Vlade Srbije koja je kroz program zapošljavanja pripravnika i javne radove otvorila 30.000 radnih mesta.

Prema njegovim rečima, deo prijavljenih na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje nije nezaposlen, već ima prihode od rada na crno, neprijavljenih samostalnih delatnosti, izdavanja stanova ili poljoprivrede, a prijavljuje se da bi koristio pomoć za nezaposlene poput markice za prevoz, zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.

Kako je naveo Ilić, oko 60 odsto ljudi prijavljenih na biro za nezaposlene želi da prihvati posao koji mu ta služba ponudi.

Zbog toga, kako je rekao, postoji velika razlika između registrovane stope nezaposlenosti, koja u julu iznosi 26 odsto i rezultata ankete o radnoj snazi, koju je prema metodologiji EU u aprilu sproveo Republički zavod za statistiku i koja je pokazala da je u Srbiji stopa nezaposlenosti 15,6 odsto.

Ilić je istakao da je prema anketi o radnoj snazi stopa nezaposlenosti povećana sa 14 odsto u oktobru 2008. godine na 15,6 u aprilu 2009, što je znatno manje povećanje nego u zemljama orkuženja i EU, gde je stopa udvostručena.

"Mogu da zaključim da u Srbiji na tržištu rada još nema ozbiljnih teških posledica ekonomske krize kao na Zapadu", rekao je direktor Nacionalne službe za zapošljavanje.

Ilić je rekao da je "nezahvalno davati prognoze" o kretanjima na tržištu rada do kraja godine, ali da očekuje "stagnaciju broja nezaposlenih ili blagi rast".

Kako je naveo, u prvih šest meseci ove godine otvoren je znatno manji broj radnih mesta nego u istom periodu prošle godine.

"To zaključujemo posredno, analizirajući zahteve poslodavaca za posredovanjem. Teško je reći tačan broj otvorenih radnih mesta jer se svakog meseca raskine 50.000 ugovora, a isti broj se ponovo zasnuje, pri čemu je često reč o produžavanju ugovora", kazao je on.

Kako je naveo, prema statističkim podacima u Srbiji radi više od 2,6 miliona zaposlenih, od čega oko 20 odsto radi u administraciji i državnim preduzećima.

"Prema gruboj proceni, oko 500.000 ljudi, a prema nekim procenama i nešto više, radi u administraciji na lokalnom i republičkom nivou i u državnim preduzećima, pre svega u velikim kompanijama poput Elektroprivrede Srbije", kazao je on.

"Nešto manje od jednog miliona radi u privatnom sektoru i preostalim društvenim preduzećima", rekao Ilić i dodao da je u društvenim firmama zaposleno oko 150.000 ljudi.

Kako je naveo, oko pola miliona ljudi radi u preduzetništvu, što je oko 20 odsto zaposlenih, odnosno znatno viši procenat nego u velikom broju razvijenih zemalja u kojima je u preduzetništvu između pet i sedam odsto ukupnog broja zaposlenih.

"To je vrlo visok procenat i posledica je pre svega masovnog otpuštanja nakon 2000. godine zbog privatizacije i problema, tako da je veliki broj ljudi koji je bio višak u društvenim preduzećima morao da bude gurnut u preduzetništvo", rekao je on.

Više od pola miliona ljudi radi u poljoprivredi i šumarstvu, kazao je Ilić.


Kronošpan počeo probnu proizvodnju u Lapovu
Austrijska kompanija Kronošpan (Kronospan) započela je u Lapovu probnu proizvodnju ploča od drveta u okviru investicije čija će vrednost dostići 300 miliona dolara, izjavio je predsednik Opštine Lapovo Dragan Zlatković.

On je agenciji Beta kazao da je završena izgradnja prve proizvodne hale, kao dela prva faze investicije Kronošpana u industrijskoj zoni u Lapovu, i da će se u tom pogonu proizvoditi ploče od iverice, laminati i drvene OSB ploče za građevinarstvo.

Zlatković je kazao da je u toku probna proizvodnja i testiranje mašina, a da se zvaničan početak proizvodnje očekuje krajem avgusta.

On je podsetio da je Kronošpana na osnovu dogovora od pre dve godine kupio 55 hektara zemljšta za pogone u Lapovu.

Na poslovima izgradnje i pripreme proizvodnje, kazao je Zlatković, u Kronošpanu je trenutno angažovano od 130 do 150 radnika.

"Dogovoreno je da u prvoj fazi, u Kronošpanovoj proizvodnji bude zaposleno 300 radnika, a u drugoj fazi , kada se završi kompletna investicija, ukupno 700 proizvodnih radnika", rekao je predsednik Opštine Lapovo.

On je dodao da će u okviru celog sistema koji prati proizvodnju i poslovanje Kronošpana biti angažovano oko 7.000 radnika.

Zlatkovića je rekao da će realizacija druge, završne faze investicije početi 2010. godine, prema dinamici koju će odrediti Kronošpan prema svojim poslovnim planovima i ekonomskoj situaciji u svetu.

"Izgradnjom punih kapaciteta na površini od 55 hektara , fabrika u Lapovu će biti jedna od najvećih u sistemu Kronošpana u svetu", rekao je on.

Kronošpan ima fabrike u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji, a fabrika u Lapovu će biti jedina za područje Srbije i Bosne i Hercegovine, naveo je Zlatković.

Prema njegovim rečima, industrija Kronošpan opredelila za ulaganje u Lapovu , pre svega zbog povoljnog geografskog položaja i povlastica koje je dobila od lokalne samouprave.

"Kronošpan je ar zemljišta platio 300 evra, a oslobođen je u narednih 10 godina plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljište i drugih lokalnih prihoda koji su sastavni deo budzeta" rekao je Zlatković.

Opština Lapovo će Kronošpanovu investiciju podržati izgradnjom nove saobraćajnice, neposredno uz fabriku, dok će se sredstvima Nacinalnog investicionog plana graditi put Lapovo - Velika Plana u dužini od 1,75 kilometara.

Zlatković je ocenio da je dolazak Kronošpana u Lapovo privukao i druge velike investitore među kojima su Hedel Majer, Vaker Nojson, Logistički centar iz Londona, industrija iz Turske, DV oil, a budući ulagači su i domaće firme Forma ideale, Vulović transport i MAZ.

"Posle realizacije tih investicija Lapovo će imati veći broj zaposlenih nego stanovnika", rekao je Zlatković i ocenio da će se time značajno popraviti socijalna karta u celom regionu.

Opština Lapovo sada ima manje od 1.000 nezaposlenih i 9.500 stanovnika.


Srbijagas preuzima Gaspromet iz RS
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović kaže da će Srbijagas uskoro preuzeti preduzeće Gaspromet sa Pala.Strategija Srbijagasa je da tamo gde ima velika nenaplaćena potraživanja, kao u slučaju pančevačke Azotare, paraćinske Fabrike stakla, kinkindskog Metalurško-sirćetnog kompleksa postane većinski vlasnik i pokaže da je moguće partnerstvo vlade, javnih preduzeća i privatnog kapitala, izjavio je Bajatović Politici.

Bajatović je ponovio da domaćinstva priključena na gas, toplane i industrija koja troši ovaj energent ne bi trebalo da brinu da predstojeće grejne sezone neće imati dovoljno gasa, čak i u slučaju nove gasne krize. On je podsetio da je juče s predstavnicima Gasproma u Beču dogovoreno da ruski partner obezbedi skladištenje 200 miliona kubika gasa u Mađarskoj koje bi se koristile u slučaju potrebe za potrošače u Srbiji.

"U naredne dve-tri nedelje biće razmotrene opcije potpisivanja, ali mi smatramo da smo se u Beču dogovorili sve oko toga", kazao je Bajatović.

On je rekao da će podzemno skladište gasa Banatski Dvor biti završeno u novembru u tehničkom smislu, a pun kapacitet će biti postignut do 2012. godine, jer je zbog tehničkih karakteristika nemoguće to učiniti pre. "Ono što nama sada bitno jeste da - ukoliko bude nove gasne krize zbog odnosa Rusije i Ukrajine - 'Srbijagas' može da obezbedi na duži vremenski rok sigurno grejanje, odnosno da bezbolno prebrodi eventualne gasne probleme".

Radovi na gradnji skladišta Banatski Dvor idu po planu i dnevno se utiskuje milion kubika gasa. Kako bi se ove količine povećale na tri miliona kubika gasa dnevno, što bi obezbedilo dovoljno ovog energenta za slučaj nove gasne krize, potrebno je da se što pre osnuje zajednička srpsko-ruska firma za gradnju Banatskog Dvora, a to trenutno usporava donošenje novog zakona o planiranju.

Srbijagas će u ponedeljak na sastanku u vladi pokušati da ubrza celu proceduru, odnosno rešavanje pitanja statusa imovine koju unosi u zajedničku kompaniju i to u skladu sa novim zakonom o planiranju i izgradnji. U suprotnom, Srbijagas ne može da definiše status imovine koju unosi u zajedničku kompaniju", rekao je Bajatović.

On je dodao da se, u skladu s najavljenom gradnjom gasovoda "Južni tok" ozbiljno razmišlja i pregovora s ruskim partnerom o izgradnji još nekog skladišta.


Dug države uskoro 15 milijardi evra
Vlada Srbije planira da do kraja ove i početkom sledeće godine uzme pozajmice od čak šest milijardi evra, piše Danas.To će ukupni javni dug zemlje podići na nivo od oko 50 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 15 milijardi evra, što je drastično više od trenutnog nivoa od 30 odsto BDP i primetno iznad granice od 45 procenata, koju je Ministarstvo finansija postavilo kao gornji limit bezbednog zaduživanja.

Ovaj proračun važi za slučaj da pad BDP ove godine bude samo dva odsto, a pošto se očekuje još slabiji rezultat, moguće je da će se uz nove kredite Srbija opasno približiti zoni visoke zaduženosti.

Više od trećine novih dugova potiče od aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)za pomoć deviznim rezervama, u vrednosti od tri milijarde evra. Srbija je već povukla 800 miliona evra, što znači da po ovom osnovu može da uzme još 2,2 milijarde evra.

Država namerava da uzme još oko milijardu evra za pomoć budžetu, koje će obezbediti iz kredita Svetske banke vrednog 140 miliona evra, zajmova tri komercijalne banke u ukupnom iznosu od 90 miliona evra, kao i kredita od 200 miliona evra, koji bi Srbiji uskoro trebalo da odobri Rusija.

Uz to, Ministarstvo finansija preko Uprave za trezor emituje i državne zapise koji, takođe, služe za popunu državne kase, na osnovu čega je od juna stekla nove obaveze od čak 495 miliona evra (koje će sa novim emisijama dalje rasti).

Država je najavila i uzimanje brojnih kredita za investicione projekte, pa se tako očekuje da u narednim mesecima javne finansije budu opterećene za još 200 miliona evra koliko bi trebalo da iznosi kineski kredit za jedan ili dva mosta, kao i za oko milijardu evra za radove na Koridoru 10.

Ministarstvo finansija je nedavno saopštilo da država nije ugrozila održivost javnog duga zaduživanjem u prvom delu ove godine, pošto je dug ostao na granici od 30 odsto BDP-a, ali pitanje je da li će to isto važiti ako dug sa sadašnjih 9,3 milijarde evra skoči na više od 15 milijardi, kada budu aktivirani svi najavljeni krediti.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta