Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Anketa: Nagoveštaji oporavka privrede
Preduzeća u Srbiji u narednom periodu očekuju pad zaposlenosti, ali i rast proizvodnje i izvoznih aktivnosti, uz poboljšanje likvidnosti, pokazala anketa Zavoda za razvoj.

Indikator poslovne klime u julu je nepromenjen u odnosu na jun, a pozitivna ocena zabeležena je u prehrambenoj industriji.

Ocena poslovne situacije u julu je bila i dalje pesimistična, pa je 41 odsto preduzeća smatralo da je njihova trenutna situacija loša, a jedan odsto je situaciju ocenilo kao dobru.

Zaustavljen je trend pada poslovnih očekivanja, a 15 odsto anketiranih smatra da će se njihovo poslovanje u narednih šest meseci pogoršati.

Oko 11 odsto anketiranih privrednika izjasnilo se da nema značajnijih problema u poslovanju.


Šest srpskih kompanija među 500 najvećih u Evropi
NIS je na 28. mestu, EPS na 96-om, Delta maksi na 101. mestu, PTT Srbija na 125, Ju Es Stil na 183. i Srbijagas na 287. mestu

0802.jpg Na listi 500 najuspešnijih kompanija u centralnoj Evropi na osnovu prihoda u 2008. godini našlo se šest srpskih kompanija, objavila je juče revizorska kompanija Dilojt.

Naftna industrija Srbije (NIS) je sa prihodom od 3,7 milijardi evra rangirana na 28. mestu, Elektroprivreda Srbije (EPS) je na 96. mestu, a na listi su još i Delta maksi na 101. mestu, PTT Srbija na 125, Ju-Es Stil (US Steel) na 183. mestu i Srbijagas na 287. mestu.

Dva osiguravajuća društva u Srbiji plasirala su se na listu 50 najuspešnijih iz oblasti osiguranja, i to Dunav osiguranje na 46. mestu, a DDOR Novi Sad na 50. mestu u regionu centralne Evrope.

Nijedna srpska banka nije se plasirala na listu 50 najvećih banaka u centralnoj Evropi, javile su agencije.

Učešće Srbije na listi 500 najvećih, prema broju kompanija je svega 1,2 odsto, a prema prihodu kompanija 1,5 odsto.

Predstavnik "Dilojta" Darko Stanisavić istakao je da postoji veliki prostor za rast srpske ekonomije, čije bi učešće na listi, posmatrano prema veličini države i broju stanovnika, trebalo da bude mnogo veće.

Prema njegovim rečima, među najvećim kompanijama u Srbiji dominiraju energetske kompanije, koje nemaju veliku ekspanziju van granica zemlje, dok su najveći skok u odnosu na prethodnu godinu imala preduzeća koja su se širila u regionu, kao što su "Telekom" i "Delta Maksi".

Na listi čak 22 slovenačke firme

Od zemalja iz užeg regiona, na listi je najzastupljenija Slovenija sa 22 kompanije, od kojih je najbolje plasiran Petrol na 41. mestu, a od 11 kompanija iz Hrvatske na najvišoj - 25. poziciji je Agrokor. Jedina makedonska kompanija koja je rangirana na listi je rafinerija nafte OKTA na 344. mestu, dok se iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine na listu nije plasirala nijedna kompanija.


Balkan na četiri točka
Centar izvrsnosti auto-industrije zapadnog Balkana sa sedištem u Kragujevcu povezaće Srbiju, Hrvatsku, Bosnu, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju u veliku poslovnu mrežu, a cilj je da se mala i srednja preduzeća ovih zemalja uključe u globalnu proizvodnju automobila
Dušan Puača

Kragujevac – Rascepkani i usitnjeni nikuda nećemo stići – kaže predsednik Regionalne privredne komore Šumadije Dušan Puača, koji će narednog utorka u Kragujevcu promovisati prvi veliki poslovni sistem institucija i preduzeća zapadnog Balkana u oblasti automobilske industrije. Reč je o Centru izvrsnosti auto-industrije zapadnog Balkana, organizaciji koja će raditi na formiranju regionalne mreže malih i srednjih preduzeća radi zajedničkog nastupa na svetskom tržištu automobila.

Istog dana kad i u Kragujevcu, Centar izvrsnosti auto-industrije zapadnog Balkana biće otvoren i u Tirani.

– To govori da je projekat već oživeo, a prvi sledeći gradovi u kojima će biti formirane ove organizacije su Bitolj, Bar i Zenica. Očekujemo da nam se uskoro pridruži i jedan hrvatski grad. Naš cilj je da u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni, Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji osnujemo veliku regionalnu poslovnu mrežu koja će biti u stanju da se uključi u svetsku proizvodnju automobila i postane značajan strateški partner najvećim kompanijama. Polazna osnova su „Fijat” u Kragujevcu i „Folksvagen” u Sarajevu – navodi Puača za „Politiku”.

Ovaj projekat, na kome je Regionalna privredna komora Šumadije radila poslednje tri godine, podržala je Asocijacija evropskih privrednih komora sa sedištem u Briselu, Svetska banka, nemačka Privredna komora iz Lajpciga i SPARK, holandska organizacija za pomoć privredi zapadnog Balkana, koja u Kragujevcu već ima svoju filijalu „Biznis start ap centar”. Takođe, i SIEPA, vladina Agencija za promociju izvoza, kao i grad Kragujevac.

– Znali smo da bez stabilnih izvora finansiranja nije moguće raditi na ovako obimnom projektu, a velike investicione institucije su prepoznale njegov značaj, pre svega zbog regionalnog aspekta u čijoj je osnovi povezivanje privreda zemalja zapadnog Balkana. U trenutku kada se svi veliki svetski proizvođači automobila ujedinjuju, i kada je izvesno da će na globalnom tržištu ostati svega pet ili šest giganata, zemlje zapadnog Balkana pojedinačno malo mogu da urade. Zajedno, to je već druga, daleko konkretnija priča – smatra Puača.

U trenutku kada su suočeni sa svetskom ekonomskom krizom, veliki proizvođači automobila pokušavaju da smanje troškove proizvodnje, a to bi, kako tvrdi naš sagovornik, mogla da bude jedna od prednosti zemalja zapadnog Balkana.

– Sa svetske scene uskoro će nestati svaki proizvođač automobila koji ne bude mogao da izgura proizvodnju od minimum šest miliona vozila godišnje. Svako od njih će, osim borbe za kvalitet, morati da se pozabavi i smanjenjem troškova proizvodnje. A upravo bi to mogla da bude prednost zemalja zapadnog Balkana. Pre svega zbog jeftinije radne snage. Takođe, tu je i tradicija. „Zastava” je nekada imala na stotine kooperanata u svim delovima nekadašnje Jugoslavije. Mnogi od njih funkcionišu i danas, naravno, u drugačijem ambijentu. Zato je važno da se ponovo povežemo – naglašava Puača.

Nakon formiranja Centra izvrsnosti auto-industrije zapadnog Balkana, prvi naredni korak biće podizanje tehnoloških kapaciteta malih i srednjih preduzeća koja žele da postanu deo ovog projekta. To, kako objašnjava direktor Regionalne privredne komore Šumadije, neće biti moguće bez usvajanja evropskih i svetskih standarda kvaliteta proizvodnje.

– Svaka auto-komponenta, bez obzira da li je reč o menjaču, elektronici, karoseriji, gumama ili plastici, mora da bude prilagođena svetskim standardima kvaliteta. Zemlje zapadnog Balkana u tome još zaostaju, o čemu govori i neodlučnost „Fijata” da sa nekim našim proizvođačem delova sklopi ugovor o isporuci za pravu ugradnju. Ovaj deo posla iziskivaće značajna finansijska sredstva i zato smo morali da obezbedimo podršku velikih investicionih fondova – napominje Puača.


Knjiga sa dva slova
Srbija je ove godine usisala tek oko 900 miliona evra stranih ulaganja. – Gotovo bez novih investitora

Srbija je od početka godine do kraja jula, prema podacima Narodne banke, uspela da usisa tek oko 900 miliona evra ili 1,187 milijardi dolara stranih direktnih investicija. Upola manje nego u istom periodu lane. Za realne, očekivano malo.

Nažalost, mršavim srpskim investicionim učinkom ili tačnije svojom dobrom procenom, jedino mogu da budu zadovoljni analitičari londonskog „Ikonomist intelidžens junita” koji su već u martu, kada su vladini zvaničnici još bili optimisti, upozorili da ovogodišnje računice prave sa „do 1,5 milijardu dolara stranih direktnih investicija, u najboljem slučaju”.

I sa toliko bi ova godina zaista mogla da se završi. Jer od većih privatizacionih prihoda, koji i u 2009. predstavljaju bar polovinu ukupnog investicionog bilansa, do kraja godine, čak i ministar Mlađan Dinkić računa samo na novac od „Galenike”. Pitanje je da li će i to leći na ovogodišnje račune. Što se tiče novih grinfild i braunfild ulaganja, i u srpskoj Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza listi do sada najavljivanih i sada neizvesnih investicija dodaju još jedno: do kraja godine trebalo bi da počne izgradnja fabrike austrijske kompanije za proizvodnju građevinskih mašina „Wacker Neuson” u Lapovu. Ukupna vrednost ove investicije po fazama trebalo bi da bude oko 180 miliona evra, ali podacima o ulaganjima u ovoj godini ne raspolažu. Kao što pouzdano ne mogu da kažu koliko koja firma učestvuje u preostalih 500 miliona evra, kad se od ukupne svote koja je stigla na račune u zemlju oduzme 400 miliona evra privatizacionog prihoda od prodaje NIS-a.

Na osnovu podataka Narodne banke o ukupnom prilivu po delatnostima i zemljama iz koje je novac uplaćen i naknadnog istraživanja Agencije na terenu, očigledno je da su najveći deo razlike između ukupne vrednosti stranih direktnih ulaganja u ovoj godini i investicije „Gasproma”, zapravo ulaganja postojećih investitora – banaka, osiguravajućih kuća, telekomunikacionih kompanija i firmi koje se bave izgradnjom nekretnina, koje su prethodnih godina započele svoje projekte ili najavile dodatna ulaganja, a od kojih je deo već realizovan u 2009. Koji deo i koliko, pitanje je bez pouzdanog odgovora.

Tipičan primer je, kažu, „Mobilkom” koji planira ulaganja od 250 miliona evra u narednih nekoliko godina. Deo tog plana je ispunio u prvoj polovini ove godine, ali nemamo informaciju o tačnoj vrednosti njegovih investicija, kažu u SIEPA. I NBS bi rado da bar od privatizacije razdvoji grinfild i braunfild ulaganja, ali pojedinačne firme nažalost ne dostavljaju podatke, na koje su, inače, zakonom obavezne.

Međutim, izuzmu li se sa liste, koju nam je SIEPA dostavila, privatizacije i preuzimanja firmi, više je nego jasno da se nove investicije, započete u ovoj godini, mogu pobrojati na prste jedne ruke. Ako se računa da je konzorcijum „MPC propertiz end Meril Linč” svoju investiciju od 150 miliona evra u TC „Ušće” samo završio u ovoj godini, da su još neke firme, poput „Neksija”, „Eurogrupe” i „Kronospana”, takođe samo nastavile ili okončale ranije započete poslove, lista novih investitora koji su se u Srbiju uselili ove godine svodi se na dve firme – nemački „Leoni” (braunfild ulaganje) i danski „Grundfos” (grinfild), bez podataka o ovogodišnjim ulaganjima.

Samo zbog krize ili iz drugih razloga, svoje doseljavanje u Srbiju za bolja vremena ili uslove odložili su i najavljivani Japanci i Norvežani i Italijani i Šveđani... Iako im je Srbija obećala da će im platiti samo da dođu. Ispostavilo se da u ovo vreme ni direktni ni indirektni podsticaji nisu bili dovoljno ubedljiv mamac da odreše kesu. Uostalom, iako su državni podsticaji investitorima važni, uprkos tome što su rasli, nivo investicija se smanjivao.

Kao što je bilo jasno da su najave s početka godine o preotimanju investitora od konkurencije iz susedstva i seljenju fabrika iz zemalja novih članica EU na naše prostore bile samo pokušaji širenja optimizma i kao što treba biti realan da u godini krize Srbija nije mogla nešto bitnije popraviti svoj bilans, tako je i činjenica da deo odgovora zašto nema više ulaganja leži u dve vesti koje su ove nedelje stigle iz Ženeve i Vašingtona. Onima o našem prilično lošem plasmanu u konkurentnosti i po uslovima poslovanja. Posebno kada se uporedimo sa zemljama iz okoline, koje su proteklu godinu prilično dobro iskoristile za bolje rangiranje.

Dovoljno za priznanje onima koji na pitanje „kako privući više stranih investicija”, uporno ponavljaju „da posao države nijeda investira u preduzeća i upravlja privredom, već da brine o zdravlju javnih finansija, obezbedi ulazak konkurencije u infrastrukturni sektor i otkloni barijere za ulaganja”.Kadato učini imaće i bolju poziciju na svetskim listama koje strani investitori pomno čitaju dok donose odluke gde da udome svoj kapital.


Birokratija koči strane investitore
Odgovor na pitanje zašto se Srbija nalazi na dnu lestvice kada su u pitanju konkurentnost i uslovi poslovanja dao je i Aleksandar Šperl, prvi čovek kompanije koja je samo u prve dve godine poslovanja uložila skoro dvesta miliona evra u naše tržište. Predsednik Upravnog odbora „Vip mobajla“ smatra da su dva najveća problema sa kojima se suočavaju strani investitori birokratija i nesigurnost.


- Vreme je teško i svi govore o negativnim stranama. Ali ja volim da mislim da je svaka kriza zapravo šansa. Kada je u pitanju Srbija, situaciju treba iskoristiti da se sprovedu prave reforme koje će poboljšati i ubrzati kako život ljudi, tako i poslovanje u ovoj zemlji. Većina propisa i zakona su zastareli i treba ih menjati. Nisu orijentisani prema poslu. Ukoliko ih sada promenite, biće mnogo bolje kada kriza prođe. Nedavno smo videli maratonsku sednicu u parlamentu, kada je usvojeno preko dvadeset zakona. Mnogo je stvari unapređeno i osavremenjeno. To je dobar način da se stvari poboljšaju.

Ali ni vas nisu zaobišla neprijatna iznenađenja?
- Svesni smo da je kriza i da su budžeti tanki, ali ono što mislim da je bilo loše jeste uvođenje poreza na usluge mobilne telefonije. To je bio negativan signal iz dva razloga. Prvo, kažnjena je industrija koja raste i koja bi trebalo da se podrži. Jer što više ljudi komunicira i ekonomija raste. Drugo, bilo je potpuno neočekivano. Za investitore to znači da je poslovanje ovde nepredvidivo. U tim uslovima niko neće da ulaže novac. Naša investicija je ogromna i zato želimo stabilne uslove u kojima možemo da planiramo svoj posao. Sada ljudi i u drugim industrijama misle da se njima može desiti isto.

Da li očekujete da se porez ukine?
- Zvaničan stav je da je kriza i da porez ostaje. Međutim, ja čujem da neki ekonomisti najavljuju kraj krize i zdrav razum mi kaže da će se to promeniti. Zbog naših korisnika, zbog industrije u kojoj radimo i zbog budućeg ulaganja. Zbog svega toga se nadam da poreza u 2010. godini neće biti. To je moja želja i moja molba.

Kako su vaši korisnici reagovali na uvođenje poreza?
- Osetili su jer plaćaju više, a zauzvrat ne dobijaju ništa. To je bio udarac kako za mlade ljude, kojima je to jedini vid komunikacije, tako i za poslovne ljude koji se oslanjaju na mobilne telefone. Oni ne mogu biti luksuz.

Kakve su bile reakcije poslovnih ljudi?
- Mnogi investitori, deoničari ili analitičari u kompanijama nisu sigurni kada je u pitanju Istočna Evropa. Usporili su jer je sada veliki rizik ulagati, ne samo zbog krize već i zbog toga što ne znaju šta ovde može da ih sačeka. Investitorima je potrebna sigurnost.

Šta ova država treba da uradi da bi oni bili sigurniji?
- Mora da stvori sredinu u kojoj može da se posluje. I s tim ne treba da se čeka jer je vreme novac. Mora da se pošalje signal da se stvari popravljaju i da se birokratija smanjuje. Ukoliko investitori vide da se zakoni i propisi menjaju, oni će odlučiti da ovde ulože svoj novac. Kazaće da je tržište dobro i da nema velikih prepreka za poslovanje.

Šta je za vas bila najveća prepreka?
- Bio sam zapanjen kolika količina papirologije je potrebna da bi se bilo šta uradilo.

Da li se nešto promenilo za poslednjih par godina?
- Iskreno, nije mnogo. Ali sa novim zakonima i to bi trebalo da se promeni. Kada su u pitanju telekomunikacije, fokus ne treba da bude na tehničkoj regulativi, već treba raditi na razvoju tržišta. Na primer, ne bi trebalo da svaki put tražimo sertifikat kada želimo da plasiramo nov telefon na trežište, ukoliko on već poseduje internacionalni sertifikat. Sa druge strane, trebalo bi što pre uvesti uslugu prenošenja broja mobilnog telefona sa jednog operatera na drugog, jer je Srbija jedna od retkih zemalja u kojoj ova usluga ne postoji. Da bi osigurali dalje investicije, koje su ogromne u sferi telekomunikacija, te stvari moraju da se reše da bi se nama isplatile. Takođe, jako je bitno da se svi propisi usklade sa propisima Evropske unije jer je to jedini način da Srbija postane deo nje. Nadam se da će ova nova strategija o telekomunikacijama, a u kojoj se nalaze sve ove promene, biti implementirana u zakonodavstvo.

Da li postoji neka pozitivna strana?
- Uprkos svemu, drago mi je što poslujem ovde. Ima mnogo potencijala, imamo dobar tim, otvorili smo nova radna mesta i zapošljavamo mlade i ambiciozne ljude. Korisnici su nas lepo dočekali. Naš cilj je da rastemo.

Da li je „Vip mobajl“ osetio krizu u Srbiji?
- Ove godine smo prešli barijeru od milion korisnika. Očigledno je da konkurencija prija ljudima.

Najavljuje se ukidanje monopola i uvođenje konkurencije i za fiksnu telefoniju. Da li je „Mobilkom Austrija“ zainteresovan i za to tržište?
- U Srbiji smo koncentrisani na mobilnu telefoniju. U Austriji imamo i fiksnog provajdera. Sve zavisi od toga kakva će biti strategija i uslovi, ali za sada ne razmišljamo o tome.

Šta volim u Srbiji
- U Srbiji mi se, pre svega, dopadaju ljudi. Zatim sama zemlja, koja je veoma šarmantna i, naravno, hrana. Većina ljudi koja dolazi ovde je skeptična, ali kada provede neko vreme, to se potpuno promeni. Tako je bilo i sa mnom. Ono što ne volim su birokratija, mnogo priče i malo akcije i zagađenje vazduha koje je ponekad jako veliko.

Nove tehnologije
Šta korisnici mogu da očekuju od „Vipa“ u budućnosti?
- Potrudićemo se da nudimo stvari koje ovde ne postoje. Kao što je bio slučaj sa „Blekberijem“. Znatno smo poboljšali život poslovnim ljudima. Prvi smo uveli HTC smart telefone na tržište i tako ćemo i nastaviti da radimo.

Ljudi koji ovde rade nisu zaboravljeni
Nedavno ste proglašeni za najboljeg mladog austrijskog menadžera u istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Šta ta nagrada znači za vas?
- Kada je u pitanju kompanija, za menadžera to znači da je vodio tim koji je uspešno startovao i za kratko vreme postigao veliki uspeh kao što je više od milion korisnika u našoj mreži. VIP Mobile je bio jedna od najvećih investicija Austrije u ovom regionu.
Za mene lično, to znači da nisam zaboravljen. To će biti odličan podstrek za druge austrijske menadžere koji imaju priliku da rade u Istočnoj Evropi.


Beskamatni krediti i za projekat masovne stanogradnje
Građani Srbije koji ni od oktobra ne budu mogli da kupe stan po tržišnim uslovima i uz pomoć veoma povoljnih stambenih kredita koje je nedavno najavio ministar Mlađan Dinkić, trebalo bi da sačekaju proleće, kada će početi projekat „masovne stanogradnje“. Kako „Blic“ saznaje, gotovo identični zajmovi biće ponuđeni i kupcima jeftinih stanova.


Subvencionisanje stambenih kredita za novogradnju, čiju će kamatu u prve tri godine plaćati država, a čiji je rok otplate 30 godina, samo je uvod u projekat masovne stanogradnje. Očekuje se da će posle Dinkićevog programa biti povećana prodaja stanova po tržišnim uslovima, čime bi građevinski sektor trebalo da stekne likvidnost, neophodnu pred projekat izgradnje jeftinih stanova.
- I kupovina jeftinih nekretnina biće obavljena na isti način. Naša ideja je i da se ovi stanovi kupuju uz pomoć subvencionisanih kredita, čiju kamatu kupci ne bi plaćali u prve tri godine. Takođe, dogovor je da subvencionišemo i kamate za projektno finansiranje građevinskih firmi – kaže izvor „Blica“, član radne grupe koja radi na projektu masovne stanogradnje. On dodaje će investitori izgradnje jeftinih stanova biti građevinske firme i Republička direkcija za građevinsko zemljište.
Ukoliko Vlada Srbije bude odobrila ovaj projekat, stanovi će biti građeni u Beogradu, Nišu i Novom Sadu. Nakon preliminarnog javnog konkursa za investitore, koji će biti raspisan u celoj Srbiji, znaće se u kojim će se još mestima graditi jeftine nekretnine. U zavisnosti od njihovog interesovanja, koje bi trebalo da bude najbolji pokazatelj potražnje za stanovima, biće izabrani gradovi u kojima će se oni graditi.
- Projekat će finansirati banke, za koje će takođe biti raspisan preliminarni javni poziv. Koje kompanije će graditi ove objekte, odlučiće upravo bankarski sektor i to na osnovu boniteta građevinskih preduzeća - kaže naš izvor.
Radna grupa još utvrđuje kriterijume po kojima će građani moći da kupe stan. Izvesno je da će to biti samo kreditno sposobni, kao i da na ovom konkursu neće imati šta da traže oni koji u svom vlasništvu već imaju krov nad glavom. Uskoro bi trebalo da bude odlučeno i da li će neke grupe stanovništva imati prioritet prilikom konkursa.
- Ostalo je i da se dogovorimo sa lokalnim samoupravama oko umanjivanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta - kaže Nemanja Komazec, predsednik radne grupe za izradu ovog projekta.
Kako saznajemo, besplatnog ustupanja zemljišta lokalnih samouprava neće biti, već će investitori morati da ga kupe po tržišnim uslovima.

Država će da odredi maksimalnu cenu
- Još ne znamo da li će lokalne samouprave smanjiti cene opremanja građevinskog zemljišta i ne možemo da pričamo koliko će koštati kvadrat. Izvesno je da će cena u Beogradu biti različita jer će zavisiti od zone u kojoj se bude gradilo naselje. Tako će biti i u Nišu i u Novom Sadu, dok će u ostalim gradovima ona biti jedinstvena. Država će odrediti maksimalnu cenu kvadrata, iznad koje investitori neće moći da prodaju stanove - kaže Nemanja Komazec.


DEFICIT IPAK U OKVIRU DOGOVORENOG
Beograd -- Državni sekretar Ministarstva finansija Vuk Đoković kaže da država neće povećavati deficit budžeta iznad planiranih 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Đoković je naglasio da će dogovor o deficitu sa Međunarodnim monetarnim fondom biti ispoštovan i da će 20. oktobra na novoj rundi pregovora sa MMF-om biti reči o planovima ekonomske politike za 2010. godinu.

Jedino se može desiti da neki ekonomski poremećaj na svetskom tržištu (kao što je drastično povećanje cene sirove nafte ili nova ekonomska kriza) može da utiče na povećanje već dogovorenog deficita, a za to će MMF sigurno imati razumevanja, rekao je Đoković.

Govoreći o prihodima i rashodima budžeta, on je kazao da se rashodi izvršavaju u skladu sa rebalansom državne kase od aprila ove godine, a prihodi su u maju osetno pali, usled posledica ekonomske krize, pada uvoza, odnosno slabijih prihoda od carina i akciza.

Međutim, poreski prihodi su u poslednja tri meseca povećani i bili su u skladu sa planom za ovu godinu, naveo je Đoković.

Na pitanje da li je tačno da se u budžet ne uplaćuje 40 odsto prihoda budžetskih korisnika, kako zakon propisuje, Đoković je te tvrdnje odbacio kao netačne, napominjući da je jedino sa univerzitetima dogovoren drugi procenat, ali i oni uplaćuju svoje sopstvene prihode u budžet.

" ;Činjenica je da ti prilivi jesu nešto manji nego što se to očekivalo, ali to je iz dva razloga - zato što je napravljena veoma optimistička procena koliki zaista jesu ti sopstveni prihodi. Drugi razlog je što se počelo sa njihovom naplatom tek u petom mesecu", objasnio je Đoković.

On je dodao da kada univerziteti ne rade u julu i avgustu, oni neće da uplate sopstveni prihod jer ga nemaju, ali će ga uplatiti u septembru i oktobru kada naplaćuju školarine i neke druge nadoknade i da je slična situacija i sa ostalim budžetskim korisnicima.

"To je norma koja je doneta i naravno sistem je poštuje", naglasio je Đoković.


NOVI PLAN ZA JAT ZA SEDAM DANA
Beograd -- Ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkonjić kaže da je predlog novog poslovanja „Jat ervejza” spreman i da će biti predstavljen u narednih sedam dana.

"Novi menadžemnt srpske aviokompanije i generalni direktor Srđan Radovanović dužni su da u narednih nedelju dana prezentuju Vladi Srbije plan daljeg poslovanja te kompanije", kazao je on i precizirao da će menadžment predstaviti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mere poslovanja.

Srpska aviokompanija je u 2008. godini imala gubitak od 29 miliona evra, a u februaru ove godine je dobila pozajmicu Vlade Srbije od deset miliona evra za otpremnine radnika i investicije, uključujući i remont aviona. Jat ervejz bi pozajmicu trebalo da vrati do kraja godine.

Prema poslednjim podacima aviokompanije, Jat ervejz je u prvih sedam meseci ove godine prevezao oko 607 hiljada putnika, što je 22 odsto manje nego u istom periodu 2008. godine. Jat ervejz, prema poslednjim podacima poslovodstva, ima oko 1.200 zaposlenih i flotu od ukupno 16 aviona, čija je starost više od 20 godina.

Kako je navedeno na sajtu kompanije, u floti je deset aviona tipa "boing 737-300" (Boeing), jedan "boing 737-400" i pet aviona ATR 72-200.

Mat još nije vratio dug Jatu

Generalni direktor „Jat ervejza“ Srđan Radovanović kaže da Makedonski aviotransport (MAT) još nije isplatio dug s rpskoj aviokompaniji od deset miliona evra. On je kazao da je na osnovu uvida u finansijsku situaciju Makedonskog aviotransporta ustanovljeno da ta kompanija u Makedoniji nema imovinu iz koje bi mogao da se naplati dug.

Radovanović je naveo da predstavnici Jat ervejza pokušavaju da istraže da li Makedonski aviotransport ima imovinu u nekoj drugoj zemlji, da bi se naplatio dug.

Ministar za transport i veze Makedonije Mile Janakieski rekao je da je Makedonski aviotransport privatna kompanija i da makedonska vlada nema udela u toj aviokompaniji.

Bivši generalni direktor srpske aviokompanije Saša Vlaisavljević u martu je predložio predstavnicima Makedonskog aviotransporta da se deo duga Jatu pretvori u vlasnički udeo u makedonskoj kompaniji. Jat ervejz i Makedonski aviotransport su u aprilu ove godine potpisali sporazum o namerama kojim su započeli pregovore o strateškom partnerstvu, ali rezultat tih pregovora još nije poznat.


TRAJAL INVESTIRA 2,5 MILIONA EVRA
Kruševac -- Kompanija Trajal najavila je da će do kraja septembra nabaviti konfekcioner mašinu za proizvodnju guma, vrednu 2,5 miliona evra.

Time će vlasnik Trajala, bugarski Brikel EAR, ispuniti deo obaveza iz ugovora o privatizaciji. Naime, Agencija za privatizaciju je 27. avgusta poslovodstvu Trajala dala poslednji rok od 30 dana da izvrše obaveze iz ugovora, a ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić je najavio da će ugovor biti raskinut ukoliko Brikel ne realizuje tu investiciju.

U poslovodstvu Trajala kažu da je Brikel, prema odredbama ugovora, u fabriku do sada trebalo da investira 9,5 miliona evra, a da će do kraja meseca ulaganja dostići 6,8 miliona evra.

Od toga je u prvoj i drugoj godini investirano 2,3 miliona evra, priprema se prijava još oko dva miliona evra investicija i nabavka konfekcioner mašine vredne 2,5 miliona evra, koja će omogućiti povećanje obima proizvodnje, bolji i ujednačeni kvalitet putničkih guma i proizvodnju guma novih dimenzija, naveli su u Trajalu.

U toj kompaniji naveli su da se vlasnik obavezao da u prvih pet godina investira 25 miliona evra, ali da je smatrao da su plate i proizvodnja značajniji od investicija i da je zbog toga do danas u obrtna sredstva uloženo oko 30 miliona evra da bi fabrika radila i da bi se plate isplaćivale.

"Agencija nije usvojila naš zahtev da makar deo tih sredstava bude priznat kao investicija", preciziralo je poslovodstvo Trajala.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mladjan Dinkić izjavio je nedavno da je država bila spremna da raskine ugovor o prodaji te fabrike, ali da je od poslovodstva dobila čvrstu garanciju da će mašina za konfekcioniranje guma biti uneta u fabriku u dodatnom roku.

"Ako ispune tu obavezu do kraja meseca, uz obaveznu isplatu zarada, kvalifikuju se da sačekamo dodatne investicije. Ako se to ne desi mi bez ikakvih dodatnih razgovora raskidamo ugovor", rekao je tada Dinkić i dodao da je poslovodstvo Trajala najavilo da će i dodatno investirati u tu liniju proizvodnje da bi postali stalni dobavljač Fijata.

U fabrici je, prema navodima poslovodstva, počela proizvodnja putničkih guma za koje se koriste ekološke sirovine, testiranje je pokazalo da odgovaraju evropskim standardima, a prvi rezultati Fijatovog testiranja za ugradnju su pozitivni.

Ta kruševačka fabrika prodata je u novembru 2006. godine za oko 12 miliona evr a bugarskoj komapniji Brikel EAR. Zapošljava 2.400 radnika, u proteklih godinu dana proizvodnja u pojedinim celinama je u više navrata prekidana, nije bilo sirovina, gasa, delovi fabrika su bili bez struje, a zaposleni su nekoliko puta najavljivali, odnosno počinjali štrajk


Finger Pointed at NBS
The Parliament of Serbia Board for Finances asked yesterday of the authorities to reassess the process of forced management, capital share increase and takeover of Metals Bank by the autonomous province of Vojvodina since shareholders claim that there was misuse during the process aimed at turning the bank into the Developmental Bank of Vojvodina at minimum costs. Former Metals Bank CEO Ananije Pavicevic accused NBS representatives that they violated their discretionary right and Law on Banks, in that on 13 October 2008 they made a decision to introduce forced management in Metals Bank. By the middle of the year, the NBS decided that autonomous province of Vojvodina should take over the majority stake in the bank, through capital share increase, even though, Pavicevic claims, there were interested partners from abroad who wanted to buy the bank. NBS Vice Governor Mira Eric rejected these accusations as ill-founded and provisional, stating that on 10 October 2008, Metals bank had around RSD 5 mn in its account, and that its due liabilities totaled RSD 750 mn, while capital adequacy stood at 6.5 pct against the prescribed 12 pct.


NIS is the best positioned
Six Serbian companies found themselves on the list of 500 leading companies in the region of Central Europe when it comes to sales revenues, which is the list announced by the consulting-audit company Deloitte. Petrol Industry of Serbia (NIS) ranks high at the 28th position, with revenues amounting to EUR 3.72 bn, followed by the Electric Power Industry of Serbia, which occupies the 96th position with EUR 1.68 bn. Delta Maxi ranks 101st (EUR 1.64 bn), PTT and Telekom 125th (EUR 1.4 bn), US Steel is at the 183rd position (EUR 1.04 bn), while Srbijagas holds the 287th position (EUR 744.1 mn). According to the number of companies on the list, Serbia is represented with 1.2 pct, and when it comes to revenues – only with 1.5 pct.


Prognostic of Recovery of Serbian Economy
In the upcoming period, companies in Serbia expect further fall in unemployment, but also the growth in production and export activities, together with bettering of solvency, showed the poll carried out by the Republic Institute for Development in July that dealt with the business climate. The estimate of current business climate was still pessimistic in the course of July – 41 pct of companies believed that their current situation is bad, and only 1 pct said their situation is satisfactory. However, further fall in business expectations was restrained – 15 pct out of the total number of polled companies believe that their operating in the following six months will get even worse. Current list of orders was assessed as being insufficient, with the minimal increase compared to the month before, while the trend of export orders proved negative. As said, only 11 pct of polled businesspersons said that they experience no significant problems in their operating. The indicator of business climate in the course of July remained unchanged compared to June, while positive estimate was recorded only in food industry.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta