Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Najteže nije prošlo

Najvažnija stabilnost dinara. – Strateško partnerstvo za investicije. – Veći PDV baš ako mora

Dragan Đuričin Ne opuštajte se, čekaju nas još teža vremena. Najgore nije prošlo. Ovo je samo predah koji će završiti novom krizom. Još dramatičnijom, koja će trajati godinama.

Da gaji drugačiji stil ophođenja sa publikom profesor dr Dragan Đuričin, predsednik Saveza ekonomista, sledeće srede bi svoje obraćanje učesnicima prvog Menadžment foruma jugoistočne Evrope počeo samo ovim upozorenjem, iz dubokog ubeđenja, zasnovanog na ekonomskoj logici i analizama.

Pošto će među učesnicima skupa na temu „Inteligentno upravljanje rizicima u uslovima globalne ekonomske krize” sedeti više od 180 top upravljača i menadžera najvećih kompanija, banaka, najviših predstavnika regulatornih tela, vladinih agencija i naučnih institucija, profesor će ponuditi i svoje viđenje inteligentnog izlaza iz dramatične situacije.

A za Srbiju, koja „baštini i posledice svetske krize, koje dodatno pojačavaju ovdašnju tranzicionu krizu”, taj inteligenti izlaz se, po rečima „Politikinog” sagovornika, temelji na postizanju makroekonomske stabilnosti sa prestrojavanjem u hodu na investiranje radi povećanja privredne aktivnosti.

– Ako ne možemo računati sa stabilnošću cena kakvu imaju zemlje koje su završile tranziciju, onda je minimum koji država treba da obezbedi stabilan kurs – koji ne zahteva monetarne intervencije, koji ne mora da se brani. Šta je ravnotežni kurs, aktuelni, 95 ili 105 dinara za evro, to treba da odrede monetarne vlasti, i to koristeći MMF-ov kredit za jačanje deviznih rezervi koje mogu da obezbede stabilnost.

Ako sve ode u devizne rezerve, kako će onda fiskalne vlasti, koje računaju na deo tog novca, popuniti budžetsku rupu?

– Ako ima dovoljno sredstava za ostvarenje prvog cilja, ostatak se može upotrebiti za pokriće deficita – uspostavljanje budžetske ravnoteže. Ako ne bude bilo i za te potrebe, pošto za Srbiju nema najboljeg već samo drugog najboljeg rešenja, onda je ono u dodatnom zaduživanju, ali opet kod međunarodnih finansijskih institucija poput MMF-a. To ne bi trebalo da bude problem, jer ih je kriza prilično omekšala i učinila relaksiranijim kad je u pitanju namena kredita.

Povećanje poreza, dok ih ceo svet snižava, po Đuričinu nije pametno.

– Ako se baš bude moralo, neka se poveća samo PDV. Nije popularno, ali je bolje da država funkcioniše sa većim PDV, nego da ne funkcioniše sa manjim. Što se drugih poreza tiče, poresko prilagođavanje mora biti krajnje selektivno. Uostalom, sem devalvacije, regulatorni rizik, a tu spada i promena poreskih pravila, najveća je opasnost za privatni sektor.

Naravno da je poželjno, dodaje, racionalisati i administraciju i troškove svuda gde je moguće, ali „to ima više demonstracione efekte”.

– Niko se nije izvukao štednjom. Izvukli su se samo oni koji su pametno investirali. Niko nije postao bogat tako što je štedeo, već oni koji su racionalno trošili i pametno ulagali. Izlazak iz krize podrazumeva investicije radi podizanja privredne aktivnosti.

Pošto država „ne može da hipnotiše preduzetnike i naredi im da investiraju i zapošljavaju” i pošto je „subvencionisanje i kreditiranje iz državne kase samo gašenje požara benzinom”, Đuričin rešenje vidi u „uvođenju strateških partnera u strategijske sektore koji su pod državnom kontrolom – energetiku, telekomunikacije, poljoprivredu. Po sistemu, ako, recimo, EPS, vredi 10 milijardi, ko hoće da dobije 50-procento vlasništvo mora da isto toliko investira. Takođe, Đuričin smatra da Srbija ne treba da razvija infrastrukturu tako što će uzimati kredite, već davanjem koncesija, kroz BOT aranžmane.

Gde vidi te investitore, kad i oni na koje se računalo nisu došli? U zemljama bogatim prirodnim resursima, poput Rusije, Kine, Norveške, Emirata...

A šta da rade domaći privrednici?

– Da ne beže od rizika, da im priđu, ali inteligentno. Jer kad vetar duva, važnije je praviti vetrenjače nego zidove.



Inteligentna menadžerska rešenja

Menadžment forum jugoistočne Evrope Bled – Kopaonik, čija se prva sesija, u organizaciji Saveza ekonomista Srbije i poznate bledske IEDC – Poslovne škole, održava 16 i 17. septembra u beogradskom „Hajatu”, baviće se problemima posttranzicionih privreda, posebno iz menadžerke perspektive – iz ugla preduzeća, banaka i finansijskih posrednika: pitanjima poslovne strategije, restrukturisanja, finansijskog i upravljanja ljudskim resursima, strategijskog marketinga, kao i prilagođavanja najboljim rešenjima svetske prakse. U traženju inteligentnih izlaza, srpskim i slovenačkim ekonomistima, menadžerima i političarima, ovoga puta pomoći će i specijalni gosti – profesori iz Lozane i Barselone Džejms Elert i Džo Pons.

Forum koji nastavlja tradiciju miločerskog savetovanja ekonomista, ali prenošenjem fokusa sa makroekonomskih na praktična pitanja funkcionisanja privreda posle tranzicije, ubuduće će se održavati svake treće nedelje septembra, naizmenično na Bledu i Kopaoniku, objašnjava prof. dr Dragan Đuričin, napominjući da martovski kopaonički Biznis forum i dalje ostaje mesto okupljanja srpskih ekonomista, predstavnika privrede i ekonomskih vlasti.



Opala prodaja novih automobila u Srbiji

Prodaja novih automobila u 2009. godini opala je za 40 odsto, a prodaje na lizing i kredit manje su za 50 odsto. Svaki treći novi prodati automobil je iz kragujevačke fabrike "Fijat"

Svaki treći novi prodati automobil u Srbiji, dolazi iz kragujevačke fabrike "Fijat", pokazuje statistika.

Izjave ekonomiste Saše Đogovića i Miloša Petrovića iz "Delte motorsa"

Iako je u toku državna akcija staro za novo, prodaja novih automobila u 2009. godini pala je za 40 odsto, čime smo dostigli susede, gde se taj procenat kreće od 40 do 60 odsto.

Prodaje na lizing i kredit manje su za 50 odsto, a najviše je pala prodaja komercijalnih vozila.

Manja prodaja i veliki troškovi smanjili su i broj zaposlenih za 25 odsto, što znači da je od početka godine oko 3.000 ljudi izgubilo posao.

Posle pada carinskih stopa, domaći uvoznici snižavali su cene nekoliko puta. Tako su neki modeli, za samo godinu dana, pojeftinili za trećinu. Najslabije se prodaju komercijalna vozila. Privreda ih kupuje čak četiri puta manje nego prošle godine.

"Nalazimo se u dibokoj recesiji, šti pokazuju rezultati prodaje automobila firmama i privatnim licima", rekao je ekonomista Saša Đogović.

Mnogi koji žele da kupe poslovno vozilo nailaze na bankarsku barijeru.

"Čak 70 odsto naših mušterija biva odbijeno sa zahtevima za kredit za kupovinu novog vozila što je posledica velikih učešća koja se traži od klijenata i lošeg kreditnog rejtinga kompanija koje traže kredit", rekao je Stanko Radić iz "Grand motorsa".

Na tržištu ima novca, ali se slabo plasira.

"Tržište je stalo jer nema finansiranja kupovine pod povoljnim uslovima. Lizing kompanije plasirale su samo 20 odsto kapitala u prodaju kola, sve od bojaznosti da oni koji kupuju kola ne ostanu bez posla", rekao je Miloš Petrović iz "Delta motorsa".

Zbog lošeg stanja na tržištu, većina se odlučuje da umesto kupovine novog vozila, popravlja staro.

"Servis nam radi nesmanjenim kapacitetima što znači da se održava i popravlja ono što je ranije kupljeno. Bolji dani tek dolaze jer je i kriza prolaznog karaktera", rekao je Zoran Dragoja iz "Integra motorsa".

U prvih šest meseci ove godine, osim "fijat punta", najprodavaniji su nemački automobili. Da najskuplja roba uvek naće kupca, dokazuje podatak da je prodato i oko hiljadu luksuznih vozila.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta