Pokrenuta akcija „Birajmo domaće“ Akcija „Birajmo domaće“ trebalo bi da podstakne potrošače da kupuju domaće proizvode jer će to doprineti podsticanju proizvodnje, očuvanju radnih mesta, sprečavanju pada zarada, penzija i ukupnog standarda, ali i smanjenju deficita u spoljnotrgovinskoj razmeni, stvaranju preduslova za nove investicije, kao i boljem izvozu - izjavio je juče Slobodan Milosavljević, ministar trgovine na prezentaciji projekta „Birajmo domaće“ u Privrednoj komori Srbije
On je rekao da Srbija ima kvalitetne proizvode, od kojih su mnogi prepoznatljivi i u zemljama u okruženju. Komentarišući moguće efekte akcije Milosavljević je rekao da očekuje podršku potrošača, ali da i država pomogne proizvođačima. On je podsetio da nije reč o bojkotu roba stranih proizvođača.
Odgovarajući na pitanja novinara Milosavljević je rekao da je pokretanje nove akcije (za razliku od sličnog apela 2004. godine pod nazivom „Kupujmo domaće“) prilagođeno svetskoj ekonomskoj krizi, koja je uzdrmala temelje svetske privrede, pri čemu bi kampanja trebalo da „probudi zdravi ekonomski patriotizam“. Pokretač akcije je nevladina organizacija „Moja Srbija“.
Slobodna zona Fijat automobili U Kragujevcu je formirana firma Slobodna zona Fijat automobili Srbija, koja će poslovati kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Kragujevačka slobodna odnosno bescarinska zona već je, saznaje Danas, upisana u evidenciji Agencije za privredne registre. Za direktora imenovan je Šovani de Filipis, generalni menadžer firme Fijat automobili Srbija
Slobodna zona u Kragujevcu locirana je u krugu i pogonima Zastavine Fabrike automobila, a u drugoj razvojnoj fazi biće proširena i na industrijsku zonu u Korman polju, u kojoj će biti izgrađeno i 14 fabrika i pogona italijanskih firmi koje proizvode delove za ugradnju u Fijatove modele automobila.
Savetnik u Ministarstvu ekonomije Aleksandar Ljubić kaže za naš list da je formiranje Slobodne zone jedna od obaveza iz ugovora Vlade i Fijata. On ističe da se uskoro može očekivati i biznis plan kompanije Fijat automobili Srbija sa informacijama o tipu novog modela, koji će biti izrađivan u Kragujevcu.
Kina najveći izvoznik Ovog leta najmnogoljudnija zemlja pretekla je na listi eksportera i Nemačku, a do 2017. prestići će i Ameriku na spisku najvećih i najjačih ekonomija Za nekoliko godina Kina će postati najveća svetska ekonomija. Do tog cilja ta najmnogoljudnija zemlja sveta prolazi kroz pojedine etape i polako ruši do juče nezamislive granice.
Kina je u 2007. pretekla SAD u robnom izvozu i postala drugi svetski eksporter.
Bila je odmah iza neprikosnovene Nemačke. Prošle godine se, međutim,sasvim primaklaNemačkoj zabeleživši samo 2,5 odsto manju vrednost izvoza, da bi u razdoblju januar–jul ove godine postala vodeći svetski izvoznik pretekavši i Nemačku, kaže za naš list dr Miroslav Zdravković, urednik sajta ekonomija.org.
Da kineska ekonomija grabi krupnim koracima ka liderskoj poziciji svedoče i podaci MMF-a.Kineska ekonomija je 1980, mereno kupovnom snagom valuta a ne tekućim kursevima, činila svega 8,9 odstoameričke. Već 1990. dostiže 15,7,u 2000. je na 30,6, a prošle godine se primakla na 55,5 procenata. Ove, 2009,procenjuje se da će biti 60,8, a ne tako daleke 2014. i svih 85,3 odsto.Ekstrapolacijom stopa rasta iz godina koje prethode dolazimo, kako tvrdi Zdravković,do podatka da će u 2017. godini Kina postati najveća svetska ekonomija.
Prema ranijim statističkim podacima MMF-a, trebalo je da već 2009. Kina postane najveća ekonomija, ali je njenoučešće oboreno na osnovu istraživanja Svetske banke o kupovnoj snazi domaćih valuta u 2005. Po tom istraživanju, utvrđeno je da je kineski nivo cena za oko 40 odstoveći u odnosu na ranije procene i shodno tome je smanjen njen udeo u svetskoj ekonomiji u saopštenju za april 2008. godine.
– Da li je do toga došlo pukim statističkim i metodološkim promenama ili zato što se nekome ti podaci nisu dopali, u ovom času nije mnogo važno. To čak ni Kinezima ne smeta mnogo. Oni, dugoročno, znaju kuda idu. Naša je nevolja što mi od njih ništa nismo naučili, a kamoli postavili temelje izvozne i razvojne strategije, nego se i dalje batrgamo u nemoći šta strancima da prodamo – naglašava naš sagovornik i dodaje da ni ovo zatišje u svetskoj ekonomiji nismo iskoristili za nove tehnologije i izvozne poslove.
Udeo Kine u svetskoj ekonomiji povećan je sa dva odsto 1980. na 11,4 procenatau 2008. Zdravkovićočekuje da će 2014. dostići 15,5 odsto. Udeo SAD je u svetskom eksportu pao sa 22,4 u 1980. godini na 20,7 odsto prošle godine. Očekuje se da će u 2014. godinebiti 18,4 procenta.
Kada se posmatra standard građana meren kupovnom snagom valuta, prosečan Kinez je 1980. godine bio 50 puta siromašniji od prosečnog Amerikanca (ne računajući raspodelu bogatstva i prihoda unutar zemalja). Taj jaz je 1990. sveden 29, a u 2008. na osam puta. Procene za 2014. kažu da će prosečan Kinez biti pet puta siromašniji od Amerikanca.
U odnosu na prosečnog građanina Srbije, prosečan Kinez je 2000. bio siromašniji 58, u prošloj godini 45, a u 2014. očekuje se da će biti siromašniji za svega 26 procenata. A mi, kaže, na kraju Zdravković, i dalje pričamo o Evropi bez alternative i nekakvom strateškom partnerstvu s Kinom. Dometi te i takve politike, ističe, sasvim se drugačije vide kada se stave u kontekst hladnih brojki, koje ni po čemu nisu ohrabrujuće za nas i našu ekonomiju.
EK:Privreda zone evra izlazi iz recesije Ekonomija zemalja zone evra počela je da se izvlači iz recesije, saopštila je danas Evropska komisija (EK), ali je zadržala nepovoljnu ukupnu prognozu za 2009 godinu, s obzirom na podatke koji govore o daljem povećanju broja ukinutih radnih mesta u tom regionu, što ugrožava privredni rast
Komisija je zadržala nepromenjenu prognozu inflacije u 16 članica Evropske unije koje koriste evro u ovoj godini od 0,4 odsto, što je znatno ispod projektovnog nivoa Evropske centralne banke (ECB) od dva procenta, preneo je Rojters. Mada su rizici od inflacije, kako je ukazala EK, uglavnom izbalansirani, rizik od deflacije u zoni evra je umnogome smanjen usled povećanja cena sirovina. Komisija je upozorila da prognoze privrednog rasta nose značajan rizik, uglavnom usled rastuće nezaposlenosti i slabog kreditnog tržišta u regionu koji obuhvata 16 članica Evropske unije (EU) sa jednistvenom valutom. Statistička služba EU (Evrostat), danas je saopštila da je zaposlenost u zoni evra smanjena 0,5 odsto u drugom tromesečju u poređenju sa prethodna tri meseca i 1,8 procenata, u odnosu na isti lanjski period. Takva kretanja, kako navode analitičari, ukazuju na nastavak loše tendencije na regionalnom tržištu rada, kao posledica smanjenja proizvodnih kapaciteta u kompanijama usled slabe tražnje. Evrostat procenjuje da je u drugom kvartalu u zoni evra bilo zaposleno 145,6 miliona ljudi, 702.000 manje nego u prethodna tri meseca. Ukidanja radnih mesta su zabeležena u svim sektorima privrede, izuzev javne administracije, zdravstva i obrazovanja, u kojima je zaposlenost povećana 0,5 odsto. Broj zaposlenih je u drugom kvartalu smanjen u industriji, građevinarstvu, sektoru finansijskih usluga i poslovanja, poljoprivredi i trgovini, saobraćaju i komunikacionim uslugama. Kad je reč o celoj EU, u drugom kvartalu je bez posla ostalo 1,4 miliona ljudi, što je približno 0,6 odsto od ukupno 222 miliona radnih mesta u svih 27 članica Unije, pokazali su podaci Evrostata. Danas je Eurostat takođe saopštio da je industrijska proizvodnja u zoni evra opala u julu 0,3 odsto u odnosu na prethodni mesec i 15,9 procenata na godišnjem nivou. Ekonomisti su očekivali pad od 0,2 odsto na mesečnom i od 16,6 procenata na godišnjem nivou. Pokazatelj za industrijsku proizvodnju na godišnjem nivou, međutim, jasno govori da taj pad postaje manji. U junu je proizvodnja bila 16,7 odsto manja nego godinu dana ranije, a u maju 17,6 procenata, što je poboljšanje u odnosu na zabeleženi pad od 21,3 procenta u aprilu, podsetio je Rojters.
Štiglic: Banke sve više u problemu Američki ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade Džozef Štiglic izjavio je da SAD nisu uspele da reše osnovne probleme svog bankarskog sistema u periodu od početka finansijske krize i bankrota investicione banke "Liman braders" Štiglic je u intervjuu objavljenom ovog vikenda u američkim elektronskim glasilima ocenio da su sadašnji problemi u finansijskom sistemu SAD "izraženiji nego što su bili pre početka krize 2007", prenela je agencija Blumberg. Slično mišljenje je nedavno izrazio i bivši predsednik američke Uprave federalnih rezervi, Pol Volker, koji je savetovao administraciju predsednika Obame da smanji veličinu banaka, kao i guverner Banke Izraela Stenli Fišer, koji je prošlog meseca izjavio da bi vlade trebalo da spreče "preterani" rast finansijskih institucija. Godinu dana nakon što je krah "Liman bradersa" prisilio američko Ministarstvo finansija da potroši milijarde dolara na spasavanje finansijskog sistema, imovina korporacije "Benk of Amerika" je porasla, a banke "Sitigrup" ostala netaknuta. Štiglic je naveo da američka vlada okleva da se uhvati u koštac sa rešavanjem problema finansijske industrije jer je to "politički teško" i izrazio je nadu da će lideri Grupe 20 razvijenih i zemalja u razvoju, koji će se 24. i 25. septembra sastati u Pitsburgu, podstaći SAD na oštriju akciju.
The Chinese at Djerdap Companies from China, Germany, Austria and Norway are interested in strategic partnership with Serbia for the construction of HPP Djerdap 3, and the value of the investment is estimated ad EUR 4-6 billion – stated Petar Skundric the Minister of Mining and Energy, yesterday, in Majdanpek. “This is a reversible hydro power plant and we are the only country which has conditions to construct such a facility in this part of Europe. That is the best capital investment in our country having in mind that the installed power of the facility equals 2,400 megawatts,” stresses Skundric. The Minister stresses that this HPP is able to provide safety for the country’s electro-energetic system and that its construction would make Serbia one of the most powerful energy forces on the Balkans.
Participation in Kyoto Protocol Seminar which is to present the Draft National Strategy for Serbia’s Participation in the Clean Development Mechanism in Kyoto Protocol in agricultural, forestry and waste management sectors begins today, announced the Ministry of Environmental Protection and Spatial Planning. According to the Ministry’s press release, the National Strategy is a part of a bigger project called the National Strategy for Serbia’s Participation in the mechanism of clean development in Kyoto Protocol, the implementation of which was possible thanks to donations of the Ministry of Foreign Affairs of the Kingdom of Norway. The representatives of the government’s institutions, international organizations and those who applied for projects will attend the seminar where they will be presented with obligatory phases of projects and conditions which they have to meet in order to register a project as a part of the Clean Development Mechanism. They will also be informed about investment possibilities for such projects in agricultural, forestry and waste management.
The First Waste-Powered Plant The representatives of the city of Uzice and Elektropriverda Srbije (EPS) is to sign a memorandum on the construction of the first Serbian power plant for the production of electric energy by using communal waste, as well as the protocol on the construction of a new substation in Uzice announced the city’s Information Service. The Memorandum on the construction of the first power plant in SEE which with the help of advanced technologies, such as incineration, uses communal waste as fuel, will be signed in hydro power plant Pod gradom on Djetinja River, a facility constructed in 1900. It was the first in the Balkans and the third in the world to use Tesla’s principles of poly-phase electricity.
Public Debt Amounts to EUR 9.7 Billion at the End of August At the end of August, Serbia’s overall public debt amounted to EUR 9.7 billion, which is by about one billion more than at the end of 2008, announced the Finance Ministry. The overall direct debt of Serbia amounted to EUR 8.5 billion, EUR 4.8 of which is in the foreign debt, while EUR 3.7 billion was incurred as internal debt, reported the Finance Ministry on its website. Serbia’s indirect debt amounted to EUR 1.2 billion. The share of public debt in gross domestic product equals 31.6pct. At the end of 2008, Serbia’s overall public debt amounted to EUR 8.8 billion and its share in GDP was 25.9%.
|