Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Državi najviše trećina EPS-a

Elektroprivreda Srbije moraće da pretrpi mnoge promene. - Korporativizacijom proizvodnih preduzeća u startu treba uspostaviti drugačiju vlasničku strukturu. - Državi treba ostaviti maksimalno 30, a čak 70 odsto akcija dati u vlasništvo socijalnim fondovima, kaže Stojan Stamenković

Stojan Stamenković (Foto Tanjug) Vlada će pokriti ovogodišnji budžetski deficit, ali šta će uraditi u 2010, pa i kasnije, ostaje da se vidi. Ali, najlošije od svega što bi nam se moglo dogoditi bila bi ishitrena prodaja dela EPS-a. Bio bi to dokaz ne samo nastavka višegodišnje loše prakse – da prodajemo vredna preduzeća ne bismo li održali visok nivo javne potrošnje, već i pouzdan znak da ništa nismo naučili iz lošeg primera privatizacije NIS-a. A to znači – da ni u kom slučaju, pogotovo ne u vreme teške finansijske krize i pada vrednosti infrastrukturnih objekata, ne treba prodavati EPS ili Telekom. To su dva naša najvrednija javna preduzeća o čijoj ekonomskoj sudbini država mora da povede mnogo više računa nego do sada, podižući im tržišnu vrednost, a ne da ih prodaje da bi pokrila visok deficit svojih javnih računa, rekao je urednik biltena „Makroekonomske analize i trendovi” Stojan Stamenković.

Elektroprivreda Srbije, ovakva kakva je sada, moraće, prema rečima našeg sagovornika, ipak da pretrpi mnoge promene.

Transformacija, reorganizacija i korporativizacija Elektroprivrede Srbije teći će u skladu s mogućnostima formiranja tehničko-tehnoloških celina, ali, kako naglašava, radi uspostavljanja konkurencije i izbegavanja monopola.

Po Stamenkoviću, ne samo u EPS-u, već i ostalim javnim preduzećima, proizvodni kapaciteti treba da postanu posebni korporativni pravni subjekti. Drugim rečima, svaka povezana proizvodna celina, kao što su hidroelektrane na Đerdapu ili termoelektrane i površinski kopovi, treba da postane akcionarsko društvo, koje će biti organizovano i rukovođeno tržišnim mehanizmima. Dotle se novi proizvodni pogoni mogu graditi unutar postojećeg ili formiranjem posebnog preduzeća. Transformacijom EPS mora da zaokruži tehničke i tehnološke zahteve. Uz termoelektrane, recimo, preduzeću se mora dati i ugljenokop. I šta je tu još veoma važno? Svako od tih preduzeća mora biti, kako Stamenković smatra, samostalno. Ne samo finansijski, jer će se izdržavati vlastitim prihodima, već i u pogledu razvoja, tehničkog i investicionog održavanja ili eksploatacije proizvodnih kapaciteta koji im pripadaju.

Šta to znači?

– Korporativizacijom proizvodnih preduzeća u startu treba uspostaviti drugačiju vlasničku strukturu. Državi – procenjuje Stamenković – treba ostaviti maksimalno 30, a čak 70 odsto akcija dati u vlasništvo socijalnim fondovima (obavezno zdravstveno, socijalno i penziono osiguranje). Daljom dokapitalizacijom menjala bi se vlasnička struktura, ali tako da učešće socijalnih fondova ni u kom slučaju ne sme da padne ispod 30 odsto.

Zašto je to važno?

– Srbija više ne može da odlaže početak reforme javnog sektora. Ako pri tome budemo imali sreće da izbegnemo političku nestabilnost, smanjimo makroekonomski rizik urušavanja monetarne i cenovne stabilnosti, ali i regulišemo upravljanje i raspolaganje građevinskim zemljištem, smanjimo korupciju u obezbeđivanju potrebnih dozvola i odgovarajućeg vlasničkog statusa, može se očekivati veća zainteresovanost privatnog sektora i za našu energetiku. U tom slučaju, korporativizovana elektroenergetska preduzeća mogu postati veoma zanimljiva za dokapitalizaciju. A to ne znači ništa drugo do veliku odgovornost države za dalju transformaciju EPS-a, ali i ostalih javnih preduzeća. Tek s okončanjem reforme javnog sektora, stvoriće se uslovi za izgradnju novih elektrana, ali na tržišnim uslovima. Izgradnja novih elektrana počivaće na korporativnoj organizaciji proizvodnih preduzeća, koja će kroz ulog države u vidu zemljišta i odgovarajuće infrastrukture i neposredne investicije privatnog sektora, ući u javno-privatno partnerstvo.

S kojim udelima?

I tu, za Stamenkovića, nema dileme – 70 odsto novih elektrana treba da bude u vlasništvu investitora, a 30 procenata da pripadne socijalnim fondovima. Daljom dokapitalizacijom može se, smatra, menjati vlasnička struktura, ali tako da učešće socijalnih fondova ne padne ispod 30 odsto.



Energetska efikasnost

Po Stamenkoviću, paralelno sa sprovođenjem reorganizacije i korporativizacije EPS-a, mora se usvojiti Nacionalni program energetske efikasnosti. Da bi se u što kraćem vremenu utrošak struje po stanovniku smanjio na nivo ili ispod prosečne potrošnje u evropskim zemljama. Jasno je, napominje Stamenković, da se do toga ne može doći bez odgovarajuće politike cena i uspostavljanja realnih energetskih pariteta. Srbija, kao država, ne može da očekuje i planira brži razvoj proizvodnih kapaciteta sa elektroprivredom u gubicima.



Država privredi duguje oko 96 milijardi dinara

U privatnim firmama u Srbiji plate se trenutno isplaćuju sa prosečnim kašnjenjem od čak 37 dana, pokazuju podaci Unije poslodavaca Srbije. Krivicu za ovakvo stanje privrednici dobrim delom vide u ponašanju države, koja ne izmiruje svoje obaveze prema preduzećima, zbog čega mnoga od njih posluju na ivici likvidnosti


Iako je tačne podatke o dugu države prema privredi teško dobiti, pošto ih zvanična statistika ne evidentira, prema ranijim procenama Unije poslodavaca ova brojka je dostigla 96 milijardi dinara, a u određenim periodima je probijala i čitavih 130, pa čak i 150 milijardi.

- U januaru ove godine plate su se isplaćivale sa relativno malim kašnjenjem od osam dana u proseku, što je već u aprilu naraslo na 16 dana, a zatim postupno i na 37, koliko iznosi danas. Veliki problem će nastati krajem ove i početkom naredne godine, kada je promet redovno niži, što će dovesti do još većeg kašnjenja i socijalnih pritisaka - upozorava portparol Unije poslodavaca Dragoljub Rajić.

Prema njegovim rečima, država bi trebalo da pomogne firmama koje su zbog ekonomske krize zapale u probleme sa likvidnošću, kako bi se sprečilo da im računi budu blokirani, odnosno kako bi mogle da nastave da rade na nižem nivou prometa i da daju plate radnicima. Ovo naročito zbog toga što je, prema analizi Unije, više od polovine preduzeća, kojima je tokom ove godine blokiran račun, u tu situaciju dospelo krivicom države. „Oko 6.000 firmi je od januara zapalo u blokadu računa, od čega se 77 odsto ili 4.620 preduzeća u toj situaciji našlo zbog dugova. Država i javna preduzeća su direktno oterali u blokadu čak dve trećine ili 3.060 tih firmi, time što im nisu platili ono što im duguju, a taj podatak jasno pokazuje rezultate državnog delovanja“, navode u Uniji.

Kao rešenje, poslodavci predlažu mogućnost da država reprogramira dugove koje privrednici imaju prema njoj, a koji uglavnom ne prelaze 1,5 miliona dinara, što bi im olakšalo poslovanje. Ako se to ne dogodi, kako kažu, sve će ostati na tome da će subvencionisane kredite za likvidnost podići ona preduzeća koja su već likvidna, dok će ostali biti prepušteni sami sebi, kao što je to danas. Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin predložio je da država bude garant za kredite onim preduzećima kojima duguje novac, što bi im takođe omogućilo da prebrode krizu likvidnosti i da nastave sa investicijama. Ovu ideju podržavaju i u Uniji poslodavaca i ističu da su je iznosili još aprilu na Socio-ekonomskom savetu, kao dopunu merama Vlade Srbije za subvencionisanje kredita za privredu, ali da se nije odmaklo dalje od toga.

S druge strane, ekonomisti upozoravaju da iako ova zamisao ne mora biti loša, realizacija plana sigurno ne bi bila jeftina.

- To košta, mada je državi verovatno lakše da privrednicima bude garant za kredite, nego da sada isplati sve što im duguje, s tim što je garancija ne bi oslobodila duga. Problem je i u tome što je za davanje garancija potrebno da se predvide neophodna sredstva za to u budžetu, a Srbija mora da smanjuje, a ne da povećava rashode - objašnjava Goran Nikolić iz Instituta za evropske studije. Prema njegovim rečima, možda bi umesto garancije države, centralna banka mogla da reaguje i da oslobodi komercijalne banke polaganja obavezne rezerve pri odobravanju kredita preduzećima kojima država duguje novac.

U suprotnom, ako bi država garantovala za celokupan iznos zajma, to bi sigurno dovelo do nižih kamata i kreditne ekspanzije, ali bi morao i da se poveća budžet, kako bi se obezbedila sredstva za slučaj da neke firme ne vrate kredite.



Firme se snalaze kompenzacijama

Jedna od opcija koje su ranije pominjane kao način za regulisanje međusobnih obaveza države i privrede je multilateralna kompenzacija, odnosno prebijanje dugova, ali se od toga brzo odustalo. „Postojao je i prećutni dogovor sa nekoliko velikih firmi koje su preinvestirale u inostranstvu, da ih država ne primorava da ispune svoje obaveze prema dobavljačima, što im je dalo tri do šest meseci predaha, tako da su nedavno i one počele same da vraćaju dugove. Od jula prošle godine privatna preduzeća su povećala upotrebu multilateralne kompenzacije za 317 procenata, što pokazuje da su se firme među sobom snašle“, naglašavaju u Uniji poslodavaca Srbije.

Čekaju se krediti

U Uniji poslodavaca kažu da je teško odrediti koliko u ovom momentu država duguje privredi, pošto je najavljivala da će vratiti određene dugove. „Iz prvih kredita koje je uzela država, trebalo je da se vrati od osam do 15 milijardi dinara i prema našim podacima, do sada je prve uplate dobilo šest ili sedam velikih građevinskih firmi. Međutim, sada se čeka na novac iz kredita Sosijete ženeral i Alfa banke, tako da očekujemo da će plaćanje dugova potrajati“, kažu u Uniji poslodavaca.



Grundfos ulaže 70 miliona evra u fabriku u Inđiji

Danski proizvođač industrijskih pumpi Grundfos (Grundfos) i Opština Inđija potpisaće sutra ugovor o zakupu zemljišta na kojem će izgraditi fabriku vrednu 70 miliona evra, najavio je Fond za promociju investicija u Vojvodini

Početak izgradnje fabrike očekuje se tokom 2010. godine, a u pogonima će biti zaposleno 500 radnika.

Grundfos će u Inđiji imati nekoliko proizvodnih programa, uglavnom namenjenih izvozu, naveo je Fond za promociju investicija u Vojvodini.



EBRD bi u oktobru mogla da odobri novac za obnovu Gazele

Novac iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za rekonstrukciju beogradskog mosta Gazela mogao bi da bude na raspolaganju u oktobru, izjavio je danas Tomas Mejer (Thomas Meyer), direktor za infrastrukturu u toj banci

On je posle sastanka sa gradskim vlastima u Beogradu kazao novinarima da bi izveštaj o raseljenju divljeg naselja ispod beogradskog mosta Gazela mogao biti podnet Odboru EBRD u oktobru, posle čega će novac iz kredita biti na raspolaganju.

"Postupci za raseljene Roma koje je Grad Beograd preduzeo u potpunosti su u skladu sa standardima i očekivanjima EBRD", kazao je Mejer. On je dodao da je preostalo rešavanje još nekoliko pitanja u vezi sa raseljavanjem.

EBRD i Evropska investiciona banka (EIB) su 2007. godine odobrile kredite Javnom preduzeću Putevi Srbije za finansiranje radova na Gazeli i prilaznim putevima, a uslov za oba kredita je raseljavanje Roma koji su živeli u blizini mosta.

EIB je ugovorila početni zajam od 25 miliona evra za rekonstrukciju mosta Gazela, a EBRD će obezbediti 16 miliona evra za popravku prilaznih puteva, kao deo kredita od ukupno 80 miliona evra namenjenog i za finanisranje beogradske obilaznice, saopštila je EBRD.

Izgrađen 1970. godine, most Gazela nije od tada rekonstruisan. Preko njega dnevno pređe oko 170.000 vozila što je četiri puta više od njegovog projektovanog kapaciteta od oko 40.000 vozila dnevno.

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas je kazao da je preostalo da Ministarstvo za socijalnu politiku Srbije prevede na engleski izveštaj o raseljenju Roma koji nisu imali stalno prebivalište u Beogradu i da se otvori centar za preradu otpada.

Đilas je kazao i da će Romi moći da konkurišu za 1.000 neprofitnih stanova koje će Beograd graditi.

Romi koji su živali u improvizovanim barakama ispod Gazele su raseljeni krajem avgusta.



Akcije se "povukle" sa 11-mesečnog maksimuma

Cene akcija na globalnim efektnim berzama "povukle" su se sa 11-mesečnog maksimuma koji je ostvaren na kraju prošlonedeljnog poslovanja, pre svega zbog nižih kotacija sirovina, ali i manje spremnosti investitora da se upuštaju u rizičnije tržišne poslove, uoči samita lidera Grupe 20 najrazvijenijih zemalja i privreda u naglom usponu i sastanka čelnika američke Uprave federalnih rezervi (Fed)

Dolar se blago oporavio prema korpi šest drugih valuta, što se može smatrati i nekom vrstom "tehničke korekcije", posle prošlonedeljnog pada u odnosu na većinu glavnih takmaca do najnižeg nivoa za proteklih 12 meseci.
Globalni indeks - MSCI - opao je za 0,5 odsto, isto toliko su pojeftinile i akcije na tržištima brzo rastućih ekonomija, dok je Panevropski indikator - FTSEurofirst 300 - oslabio za 0,6 odsto.
Cene akcija na najvažnijim globalnim efektnim berzama uvećane su u proteklom delu ove godine za oko 26 odsto, čime je nadoknađena više nego polovina pojeftinjenja koje je u trgovini deonicama zabeleženo tokom 2008. Analitičar švajcarske banke UBS Nik Nilson ocenio je da je globalno tržište akcija sada u ekspanziji, nakon što je postalo jasno da je, prema njegovim rečima, "ekonomija definitivno u usponu", kao i korporacijski profiti, dok kamatne stope ostaju niske, a deonica nisu skupe.
Tržišni krugovi u Londonu ukazuju da bi predstojeći samit lidera G20, 24. i 25. septembra u američkom gradu Pitsburgu, trebalo da potvrdi već iskazano većinsko opredeljenje za nastavak politike stimulativnih mera, u cilju daljeg podsticanja privrednog rasta i stabilizacije međunarodnog finansijskog sistema.
Berzanski trgovci takođe očekuju da Fed, i nakon sastanka čelnika te finansijske instuticije koji će biti održan u sredu, zadrži postojeću super-nisku baznu kamatu od nula do 0,25 odsto. Investitori na finansijskim tržištima će takođe pažljivo motriti da li će i kada Fed prestati da sprovodi politiku ogromnih novčanih ulivanja u domaće kreditno tržište da bi što pre oživeo tražnju u najrazvijenijoj svetskoj privredi.
Ukoliko je ceniti na osnovu već iskazane namere Feda da do kraja godine uloži 1,45 biliona dolara u kupovinu akcija i dužničkih hartija dve paradržavne hipotekarne organizacije - Fani Mej i Fredi Mek - koje su početkom ove godine faktički bankrotirale, američka emisiona banka namerava i dalje da radi po receptu kojim je i do sada pokušavala da predupredi kolaps domaćeg kreditnog tržišta i pad ekonomske aktivnosti.
Indeks dolara porastao je za 0,5 odsto prema korpi šest drugih snažnih novčanih jednica. Istovremeno je "zelena valuta" blago ojačala na 1,4665 za evro, dok je prema japanskom takamacu uglavnom stagnirala u uskom rasponu oko 92 jena. Komentarišući najnovija kretanja u trouglu dolar - evro - jen, ekspert filijale francuske banke Sosjiete ženeral Patrik Benet je izjavio da se sada može primetiti neka vrsta konsolidacije dolarskih kurseva, nakon što je vrednost američke valute u prethodne dve sedmice osetnije smanjena.



Odložena privatizacija Duvanske industrije Bujanovac

Vlada Srbije uvažila je zahtev za odlaganje privatizacije koji je uputila Duvanska industrija Bujanovac (DIB), što znači da se posle drugog poništenog tendera, krajem jula ove godine, neće ponovo oglašavati prodaja 19.628 akcija tog preduzeća, od kojih je 57,85 odsto u vlasništvu Akcijskog i Fonda PIO


- Jesmo za privatizaciju, ali ne po svaku cenu. Trenutno imamo pune ruke posla, jer naš glavni proizvod, duvansku foliju prodajemo i van granica Srbije, a trenutno smo u pregovorima o plasmanu za naredne tri godine - ističe za Danas Bogoljub Tomić, direktor DIB i ističe da su u toj firmi zadovoljni odlukom Vlade.

On naglašava i da to preduzeće spada u red najuspešnijih kolektiva u posrnuloj privredi opštine Bujanovac, a samo u prvih šest meseci ove godine proizvedeno je 887 tona duvanske folije, što je 20 odsto više od odnosu na isti period lane. Ovogodišnji prihod od 1,26 miliona evra, odrazio se i na zarade 150 zaposlenih, koji u proseku primaju oko 37.000 dinara.



Business organisation calls for comprehensive tax reform
President of the Serbian Chamber of Commerce (PKS) Milos Bugarin said yesterday that the Government should unburden business sector by decreasing VAT, income taxes and profit taxes, which would provide better budget revenues and attract new investors. “The government of Serbia should unburden business sector by decreasing VAT from 18 to 16.5 percent, income taxes from 63 to 50 percent and profit taxes from 10 to 8 percent, which would provide better budget revenues and attract new investors,” said Bugarin in an interview for Tanjug news agency. VAT collection with a decrease to 16.5% and the collection of lower income taxes would be lower during the first two months, but then, it would stabilize because a large part of grey economy would enter legal economic flows thus contributing to the budget, explained he.


Criteria for Laying Off Public Servants Established
The government of Serbia established criteria for laying of redundant clerks, according to which the first two criteria will be employees’ performance and the need to have that particular job position, reported yesterday RTS, the Serbian national broadcaster. Those with full-time jobs will be treated the same as part-time workers, which means that if a superior believes that part-time worker is doing a better job than a full-time worker, the supervisor will have the liberty to employ the part-time worker. The state administration will also lower the number of part-time workers, who will make for only 10% of the total number of employees.


Serbia, Slovakia hold one-day business forum

Prime Minister Mirko Cvetkovic invited Slovak investors to enter the Serbian market through privatisation, Greenfield investments or to take part in public tenders, adding that the two governments will give them their full support. Opening the business forum Slovakia-Serbia, he said that Slovakia is one of Serbia’s most important partners for the EU integration process and economic cooperation, and that bilateral relations have steadily improved over the past eight years. He said that owing to the measures being implemented by the government in keeping with the arrangement with the IMF further economic downturn has been avoided and macroeconomic stability has been secured.



EBRD might disburse funds for Gazela Bridge reconstruction next month

Dislocation of the unhygienic settlement under the bridge Gazela has come to an end in line with the European Bank for Reconstruction and Development’s standards and we want to congratulate the city authorities on successfully completed work – Thomas Maier, Director in charge of infrastructure sector at EBRD London said following yesterday’s meeting with the mayor of Belgrade Dragan Djilas and his deputy Milan Krkobabic. He added that he’ll give his conclusions to the EBRD Managing Board in October, after which the bank will approve EUR 16 mn intended for repairing Gazela and access roads. The managing board of the European Investment Bank will get a similar report, which set aside EUR 25 mn for the reconstruction of Gazela bridge. EBRD and EIB earlier conditioned their financial support to the reconstruction of the bridge with providing adequate accommodation for the families that live in its vicinity.



Danish Grundfos Builds Factory in Indjija

The Danish company Grundfos, one of the world's leading pump manufacturers, will build a EUR 70 million worth factory in Indjija, Vojvodina Investment Promotion Agency (VIP) stated .

The lease contract for the land and the construction of a factory, which is to employ 500 workers, will be signed today in Indjija, and will represent one of the biggest Greenfield investments in Vojvodina since the beginning of privatization.



State Owes About RSD 96 Billion to Serbian Corporate Sector

At the moment, private companies in Serbia are paying wages with a 37-day delay, show the data released by the Serbian Union of Employers. Businessmen are inclined to blame the state for such a behavior, since the state itself often fails to settle its own debts toward private companies, making these companies operate on the very verge of bankruptcy.

Although it is hard to get exact data on the amount Serbia as a state owes to private firms, since official statistics do not include such information, according to the Union’s previous estimates, the number reached RSD 96 billion, while over certain period it amounted to as much as RSD 130 billion or even RSD 150 billion.

In January this year wages were paid with a relatively small delay (8 days), which grew to 16 days in April and then, gradually, to 37. We’ll have a huge problem at the end of this and the beginning of the next year when we usually have lower turnovers, which will push us into more delays and additional social pressures – warns employers’ spokesman Dragoljub Rajic.



Tobacco Industry Bujanovac Privatization Postponed

After the second tender for the privatization of DIB, held in July, failed, the government of Serbia accepted the request for the postponement of privatization sent by the Tobacco Industry Bujanovac (DIB), which means that there will be no more invitations for the sale of 19,628 shares of the company, 57.85% of which belongs to the Share Fund and Pension and Disability Fund.

We want privatization, but not at any cost. At the moment, we are working double shifts because our most important product, tobacco foil, is exported. Also, we are currently negotiating export for the next three years – stresses for Danas daily Bogoljub Tomic, DIB General Manager and adds that the company is pleased with the government’s decision. He also said that the company is one of the most successful firms in the half-dead economy of Bujanovac municipality. In H1 2009, the factory produced 887 tons of tobacco foil, i.e. 20% more against the same period last year. This year’s profit, amounting to EUR 1.26 million, has influenced the salaries of 150 employees; average monthly wage is RSD 37,000.



Skundric, Congolese delegation discuss energy cooperation

The Ministry of Energy and Mining stated that Minister Petar Skundric today received a Congolese delegation led by the Congolese President’s First Advisor for Energy and Mining Clement Mubiayi Nghiem.


The statement says that the talk mostly concerned broadening cooperation in electric energy, as well as in other areas in order to boost their business relations.

The participants also looked at other possibilities for cooperation between Serbia and Congo. The Congolese delegation presented several projects whose realisation is of utmost state importance.

Congo plans to start building two large-scale hydroelectric plants and to hire Serbian contractors for the job since they have already cooperated on several other major energy projects, the statement adds.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta