Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U region godišnje stiže 11 milijardi dolara

Zemlje Zapadnog Balkana koje prolaze kroz tranziciju više su koncentrisane na potrošnju nego na izvoz, spoljno-trgovinski deficit raste u gotovo svim zemljama i zato nema dovoljno grinfild investicija. Nivo stranih direktnih investicija u ove zemlje i dalje je znatno niži u poređenju sa, na primer, Rumunijom i Bugarskom - rekla je juče profesorka ekonomije na Univerzitetu u Peruđi Milica Uvalić, na zatvaranju međunarodne konferencije posvećene efektima svetske ekonomske krize na tranzicione procese u zemljama regiona


Ona je na dvodnevnoj konferenciji u organizaciji Fondacije Fridirh Ebert istakla kako su putem direktnih stranih investicija u zemlje Zapadnog Balkana uložene 53 milijarde dolara, a da je u Bugarsku i Rumuniju na ovaj način investirano 74 milijarde dolara. Prema njenim rečima, zemlje iz regiona godišnje privlače oko 11 milijardi dolara stranih investicija, što je i dalje znatno manje nego u slučaju zemalja koje su se u poslednjoj turi priključile EU.

Govoreći o istoriji tranzicije u Srbiji profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Mihailo Crnobrnja rekao je da postoje različita mišljenja povodom datuma početka tog procesa u našoj zemlji, kao i toga šta je on dosad doneo građanima Srbije. „Tranzicija u Srbiji počinje januara 2001, ali je određena svim onim što se devedesetih dešavalo, od ratova, inflacije, NATO bombradovanja što je donelo gubitak koji se meri u milijardama dolara. Iako su mnogi smatrali da napretka nakon 2000. nema, njega je bilo i to se videlo u oblasti privatizacije, trgovine i bankarskog sektora - istakao je Crnobrnja, aključnu ulogu imala su direktna strana ulaganja. „Iako je privatizacija dovedena do kraja, još uvek ne znamo koliko daleko hoćemo da idemo u tome. EPS ili JAT nisu privatizovani, a najveći posao tek treba da bude urađen, a tu pre svega mislim na uređivanje penzijskog sistema, potom obrazovanja i zdravstva - naglasio je Crnobrnja.

Među zemljama u regionu najviše je napredovala Hrvatska, a profesor političkih nauka na zagrebačkom univerzitetu Nenad Zakošek kaže da je dosta toga urađeno u, na primer, oblasti infrastrukture jer je završeno gotovo 1.000 kilometara autoputa, ali da i dalje postoji dosta toga na čemu tek treba da se radi. „Što se tiče ekspanzije hrvatskih velikih kompanija možemo da se poredimo sa Slovenijom. Međutim, stopa nezaposlenosti je i dalje velika, a ostaje nam da rešimo i probleme neefikasnog obrazovnog i penzijskog sistema“, rekao je Zakošek. On je napomenuo da građani Hrvatske donekle imaju negativan stav prema posledicama privatizacije i transformacije ekonomije jer smatraju da su se pojedinci nepravedno obogatili. Takav izrazito antikapitalistički stav je, prema rečima Zakošeka, paradoksalan jer je Hrvatska doživela prosperitet poslednjih godina, a da se to najbolje ogleda u porastu životnog standarda.



Danone kupuje mlekare od Salforda?

U toku su pregovori francuske multinacionalne kompanije Danone i Salforda o prodaji dela mlekara koje ova kompanija ima u Srbiji, piše Dnevnik

Salford je, da podsetimo, vlasnik holdinga “Denjub fuds grup”, koji je u Srbiji većinski vlasnik kompanija “Knjaz Miloš“, Bambi, Imlek, Mlekare Subotica i još nekoliko večih i manjih mlekara širom Vojvodine.

„Pregovori su u toku, a Danone je pre svega zainteresovan za mlekare”, – potvrdio je za Dnevnik direktor Salforda za Srbiju Slobodan Petrović.

U “Denjub fuds grupi” kažu da je prodaja mlekara neminovnost, ali da se neće žuriti, te dodaju da bi neke od fabrika bile prodate i ranije da sve nije zaustavila globalna ekonomska kriza. Ovde takođe naglašavaju da se, osim s Danoneom, razgovara i sa svim ostalim potencijalnim kupcima ostalih kompanija u sastavu “Denjub fuds grupe”.

Salford, to jest “Denjub fuds grup”, u Srbiji je trenutno vlasnik oko 40 odsto mlekarske industrije. Vlasnici su beogradskog Imleka, Novosadske, Subotičke, Zaječarske i Zemunske mlekare, kao i pogona u Vršcu, Šidu, Odžacima, Čačku, Požarevcu i Kraljevu.

Treba podsetiti na to da je prodaja kompanija iz “Denjub fuds grupe” trebalo da počne još u drugoj polovini 2008. godine, a planirano je da se završi do početka ove godine. Očigledno je da pazar kasni, a kako će se završiti, i kada, ostaje da se vidi.



EBRD traži još 10 milijardi evra za istočnu Evropu

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zatražila je od država članica dodatnih 10 milijardi evra, što je 50 odsto sredstava kojima sada raspolaže, kako bi umanjila uticaj globalne ekonomske krize na zemlje centralne i istočne Evrope


Ta multinacionalna banka, koju kontroliše 61 država - uključujući sve članice Evropske unije, SAD i Japan - zatražila je dodatna sredstva koja bi joj omogućila da proširi kreditiranje i na taj način nadoknadi oštar pad dotoka privatnog kapitala u bivše komunističke zemlje, preneo je "Fajnenšel tajms".

List britanske poslovne elite napominje da taj potez banke, neposredno pred godišnji sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), naglašava njenu zabrinutost da bi ekonomske nevolje u kojima se taj region našao mogle da budu zanemarene.

U pismu akcionarima, predsednik EBRD-a Tomas Mirou upozorio je da su ekonomije regiona počele da se stabilizuju, ali da to ne čine uniformno i da bi bilo preuranjeno reći da je počeo opšti preokret. On je ocenio da će kriza imati trajne posledice.

Mirou je pozvao članice banke da ne zaborave da se ove godine navršava 20 godina od pada "gvozdene zavese", ocenivši da zemlje centralne i istočne Evrope koje su nekada pripadale komunističkom bloku zaslužuju široku podršku za nastavak obostrano korisne integracije u ekonomiju Evrope i sveta.

"Tajms" podseća da se u EBRD već nedeljama vode razgovori o mogućem povećanju kapitala banke radi borbe sa globalnom ekonomskom krizom. Prema oceni Miroua, radeći sa sadašnjim kapitalom od 20 milijardi evra, banka bi morala da ograniči godišnje kreditiranje na oko osam milijardi ove i sledeće godine i da ga kasnije smanji na šest milijardi.

- Aktivnost (banke) bi se smanjila u vreme kada je oporavak još nesiguran - ocenio je Mirou i dodao da stoga snažno preporučuje povećanje kapitala EBRD za 10 milijardi evra, kako bi mogla da izdvoji devet do 10 milijardi godišnje, odnosno 20 milijardi za ukupno dodatno kreditiranje između 2010. i 2015. godine.

Predlog Miroua najbolje pokazuje kako je globalna recesija transformisala EBRD, ocenjuje list, navodeći da su pre krize SAD, najveći akcionar, tražile da se aktivnost banke smanji, obrazlažući taj zahtev činjenicom da se u postkomunističkim zemljama polako ustaljuje tržišna ekonomija, pa podrška tranziciji više nije neophodna.

EBRD je prošlu godinu, zbog najteže globalne krize u minulih osam decenija, zaključila s rekordnim gubitkom od 602 miliona evra.



Otvoreno predstavništvo beloruske privredne komore u Srbiji

Trgovinsko-industrijska komora Belorusije otvorila je danas svoje predstavništvo u Beogradu

Predsednik te komore Vasilij Vasiljevič Romanov je prilikom otvaranja izrazio nadu da će, zahvaljujući i tom prestvaništvu, za tri godine robna razmena Srbije i Belorusije dostići pola milijarde evra.

Prema njegovim rečima, to je realno i izvodljivo, jer su privrede dve zemlje kompatibilne.

Ministar trgovine Belorusije Sergej Valentinovič Čekanov ocenio je da otvaranje predstavništva beloruske komore predstavlja nastavak intenziviranja privredne saradnje dve zemlje.

Čekanov je naveo da se robna razmena Srbije i Belorusije stalno povećava, jer je za poslednjih šest godina porasla tri puta i dodao kako smatra da je 2009. godina prelomna u razvoju privrednih odnosa dve zemlje.

Potpredsednik Privredne komore Srbije (PKS) Mihailo Vesović rekao je da će otvaranje predstavništva beloruske komore olakšati privrednicima iz te zemlje pristup srpskom tržištu.

Istakao je i da će PKS pomoći rad tog predstavništva i izrazio nadu da će se trgovina između dve zemlje povećati, bez obzira na svetsku ekonomsku krizu.

Za predstavnika beloruske Trgovinsko-industrijske komore u Beogradu imenovan je Dragomir Karić.

U PKS se danas održava i poslovni forum Srbije i Belorusije na kome će bilateralne susrete imati firme iz dve zemlje, a za sutra je najavljeno održavanje Poslovnog saveta Srbija-Belorusija.

Prema podacima PKS, robna razmena dve zemlje u prvoj polovini ove godine iznosila je 23,7 miliona dolara i bila je manja za oko 28 odsto nego u isto vreme lane.

Deficit Srbije u robnoj razmeni sa Belorusijom za šest meseci ove godine iznosio je 8,8 miliona dolara, jer je u tom periodu uvezeno robe za 16,3 miliona dolara, dok je izvoz bio 7,4 miliona dolara.

Trgovinu Srbije i Belorusije, kako navode iz PKS, karakteriše mali obim robne razmene sa stalnim deficitom na srpskoj strani, mali broj proizvoda u razmeni, nerazvijena finasijska i međubankarska saradnja, kao i nerazvijena mreža predstavništava preduzeća iz Srbije u Belorusiji i obrnuto.

Iz Srbije su se u Belorusiju ove godine najviše izvozile boje i premazi, hartija, karton, mašine za bušenje, ventili, slavine, brusilice, ali i kukuruz, dok su se najviše uvozile razne vrste žica, kablovi, užad, vlakna od poliestera, traktori, so.

Analiza uvoza Belorusije i njenih razvojnih prioriteta, koju je uradila PKS, pokazuje da postoji mogućnost za povećanje plasmana srpske robe na tržište te zemlje i to pre svega lekova i medicinske opreme, boja i lakova, alatnih mašina i opreme, dela opreme za energetiku, semenske robe, sadnog materijala, prehrambenih proizvoda i građevinskog materijala, delova i opreme za automobilsku industriju.



„Matroz” reciklira aluminijum

Sremskomitrovačku kompaniju u stečaju kupuje firma „Industrikum” za 2,8 miliona evra, koja će investirati 75 miliona evra u izgradnju nove fabrike za reciklažu aluminijuma

Biće posla za dve i po hiljade radnika: fabrika „Matroz” Posle tri propale tenderske privatizacije i četiri neuspešna pokušaja prodaje u stečaju, sremskomitrovačka fabrika celuloze i papira „Matroz” danas će konačno biti prodata, i to privrednom društvu „Industrikum“ iza koga stoji švajcarski kapital. Umesto proizvodnjom papira, ubuduće će se baviti reciklažom aluminijumskog otpada, saznaje „Politika”.

Kako je predviđeno dokumentom na koji je, kako saznajemo, Vlada Srbije nedavno dala saglasnost, „Industrikum” će kupiti „Matroz” u stečaju i to u celini za 2,86 miliona evra, uz ulaganje 75 miliona evra u rekonstrukciju postojećih objekata i izgradnju nove fabrike za reciklažu aluminijuma u „Matrozovom” fabričkom krugu.

Radovi bi trebalo da krenu u januaru da bi nova fabrika proradila u aprilu 2011. godine. Biće to treća ovakva fabrika u Evropi i prva u regionu centralne, istočne i jugoistočne Evrope, kapaciteta 70.000 tona godišnje u prvoj fazi, odnosno 150.000 tona recikliranog aluminijuma u drugoj fazi. Nova fabrika zaposliće 250 novih radnika, dok će posla u celom lancu, kako ukazuju analize, biti za oko 2.500 ljudi.

Inače, predsednik „Industrikuma” je, kako saznajemo, stari znanac poznavaocima investicionih prilika u Srbiji. Reč je o Janu Drisensu, doskorašnjem predsedniku „Bol pekidžing Jurop“, koji je rukovodio svim operacijama „Bol korporacije” prilikom dolaska te kompanije u Srbiju, kao i prilikom izgradnje, otvaranja i uspostavljanja proizvodnje u fabrici limenki. To potvrđuju i podaci iz privrednog registra u koji je prošlog četvrtka, 24. septembra, „Industrikum” upisan kao društvo sa ograničenom odgovornošću – industrijski, naučni i park za zaštitu životne sredine sa sedištem u Beogradu.

Podsetimo da je prvi tender za prodaju „Matroza”, na kome nije bilo zainteresovanih kupaca, raspisan 2. avgusta 2003. godine. Drugi, oglašen 7. decembra 2005. proglašen je neuspelim 17. aprila 2006. jer je jedini ponuđač ponudio nisku cenu i nedovoljan investicioni program. Treći tender raspisan je 11. maja 2006. godine, rokovi su produžavani, ali su pregovori sa jedinim ponuđačem „Palp mil holdingom” završeni neuspešno.

Posle tri propala tendera, mada je „Matroz” u postupku restrukturisanja oslobođen dugovanja više od 100 miliona dolara, država je (na predlog Poreske uprave) avgusta 2007. pokrenula stečaj, kada je iz fabrike, koja je svojevremeno imala 3.500 zaposlenih, na tržište rada uputila hiljadu radnika. Agencija za privatizaciju imenovana je za stečajnog upravnika, a u postupku stečaja, prodaja stečajnog dužnika, kao pravnog lica je oglašavana četiri puta (od maja 2008. do aprila 2009). Sve četiri prodaje proglašene su neuspelim pošto nije bilo zainteresovanih kupaca.

Prema jučerašnjim podacima koje smo dobili iz Centra za stečaj Agencije za privatizaciju, „najznačajniju imovinu stečajnog dužnika čine zgrade – legalizovane i nelegalizovane, ukupne bruto površine veće od 120.000 kvadrata, sa kompletnom opremom koja se nalazi na prostoru ove firme. „Matroz” se, inače, prostire na površini od oko 55 hektara.

Prema podacima iz Registra privrednih subjekata, „Matroz” je prošlu godinu završio sa gubitkom od 5,8 miliona dinara, a u 2007. je zabeležio gubitak od 2,46 milijardi dinara. Preduzeće je na kraju prošle godine zvanično imalo jednog zaposlenog.

„Matroz” je nekada bio najveći proizvođač roto-hartije u bivšoj Jugoslaviji koja se koristila u štamparskoj industriji. Svojevremeno se tvrdilo da je za sremskomitrovačku fabriku bio zainteresovan i bečki „Kronencajtung”.Mediji su prilikom ranijih prodaja spekulisali da za Fabriku hartije „Milan Stepanović Matroz” ima zainteresovanih, među kojima je i vlasnik „Avala Ade” iz Beograda, firma „Kapa star”. Na ranijim tenderima su se pojavljivali, uglavnom, manje poznati kupci, kao što su austrijska firma „Palp Mil” i firma „S&A Capital limited” sa Britanskih Devičanskih ostrva.



Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (21.5 Mln Euro) in 3-mo T-bills

Serbia’s Finance Ministry said on Tuesday it sold out a 2.0 billion dinar ($31.3 million/21.5 million euro) offer of three-month Treasury bills.

The average accepted price in the auction was equal to 97% of par and the accepted interest rate was 12%, the ministry said in a statement posted on its website.

The ministry sold 300,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each, it added. The government securities will mature on December 29.


In the previous auction of three-month T-bills held on September 15 the ministry sold out its entire 3.0 billion dinar offer at an annual interest rate of 12.03%.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays and of six-month T-bills on Thursdays. It skipped last week’s auction of three-month T-bills. It held its debut auction of 12-month T-bills last month with the next one scheduled for September 30.

The next auctions of six-month and three-month T-bills will be held on October 1 and October 6, respectively.



Cacanska Banka Projects 157.6 Mln Dinars (1.7 Mln Euro) in 2009 Pre-tax Profit

Serbian commercial bank Cacanska Banka said it plans to close the current year with 157.6 million dinars ($2.5 million/1.7 million euro) in pre-tax profit, down from 268.4 million dinars pre-tax profit in 2008.

Cacanska Banka targets 1.26 billion dinars in 2009 net interest income, down from 1.83 billion dinars last year, it said in a statement on the website of the Belgrade Stock exchange on Monday.

The bank projects its 2009 total assets will remain at the 20 billion dinar level it reached in the first six months of this year, the statement said.

Cacanska Banka posted 64.4 million dinars in pre-tax profit and 533.6 million dinars in net interest income in the first half of 2009.

The bank, based in Cacak, in central Serbia, ranked 21st biggest bank in the country at the end of June with total assets of 19.95 billion dinars.

The bank’s shares fell 2.12% to 23,001 dinars on Tuesday, bourse data showed.



Chamber of Commerce of Serbia won Transparency Award

The Chamber of Commerce of Serbia has won the award for special contribution to affirmation of rights to free access to information of public significance and transparency in work for the second time, on the occasion of the International Right to Know Day. This year, the Chamber of Commerce won the award in the category of institutions on the level of whole republic.

"Through active representation of interests of entrepreneurs through clearly defined positions, with the aim of protecting and supporting local economy, over the last year, the Chamber of Commerce of Serbia has been firmly and clearly presenting opinions backed by the arguments from the real sector whose promoter and patron is the Chamber", it is stated in the Chamber’s announcement.

PKS is not a budget institution because it is financed from the membership fees of the companies and entrepreneurs in its structure, but the state has entrusted it with certain legal authorizations. Speaking of that and the problem of reduction of expenses of the government administration, the President of the Chamber of Commerce of Serbia, Miloš Bugarin, pointed out that the chamber system, including 16 regional chambers, two provincial chambers, and the Chamber of Commerce of Belgrade, had huge institutional, infrastructural and every other potential that can take over significant share of administrative works, which would not cost the national budget anything. That would be a significant help in rationalization of the government costs and expenditures, with the increased level of efficiency and quality of services.

For the fourth consecutive year, the Trustee for Information of Public Significance to Serbia, the Independent Association of Journalists of Serbia, and the Coalition of NGOs for free access to information, with the support of the US Agency for International Development, one of its partners – the US Association of Lawyers, as well as the OSCE Mission in Serbia, grant the award to the organ of public authority that has been applying the Law on Free Access to Information of Public Significance in the most efficient way in the previous period.

"By granting these awards, the organizers contribute to celebration of the International Right to Know Day in order to institutionalize it in Serbia. This day, which is celebrated in 100 democratic countries all over the world, represents a great success of democratic citizenship, that is, organized tax payers", it is stated in the announcement.



ICANN removed the .yu extension

The extension - assigned to the former Republic of Yugoslavia - has been replaced by .rs (for Serbia) and .me (for Montenegro).

ICANN, which oversees the assigning of top-level domain names, allowed extra time for sites to make the transition before removing the .yu extension.

It is thought up to 4 000 websites have still not migrated to a new domain.

However, the Serbian National Register of Internet Domain Names has requested a postponement of several months; The Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICAN) is meeting to consider the request.

ICANN removed the .yu extension from their list of approved country domain names in 2006.



WB, government discuss pension system reform

Deputy Prime Minister Jovan Krkobabic spoke yesterday with a World Bank delegation, led by World Bank Country Director and Regional Coordinator for South East Europe Jane Armitage on pension system reforms. The two sides discussed the setting up of a central registration system, as well as a project for consolidating collection and controlling the meeting of pension and invalidity insurance obligations, which is being financed by the World Bank, reads press release from Krkobabic’s office. It was agreed that the realisation of the project has been developing at great speed and that delays and mistakes from the previous period will be corrected. The project is of special importance for the control of collection of taxes and contributions, which will introduce order in that area and help to eliminate current failures to settle liabilities towards the state. Part of the project is the formation of a central registry, consisting of a comprehensive data base of employers and employees, the drafting of which a number of ministries and state institutions are involved in. The project is worth USD 25 million and is due to be completed by the end of 2010.



Contracts on Celje Fair

With the support of the Vojvodina Economy Secretariat, a number of firms from this province have participated in two Slovenian business fairs, in Gornja Radgona and Celje – fairs with regional importance and a significant number of exhibitors. During these fairs, Vojvodina hosted meetings where it presented its economy, which provoked interest in many Slovenian companies, claims Istvan Pastor, Vojvodina’s Secretary for Economy. – Slovenia is one of the three biggest investors in Vojvodina, after Germany and Italy and overall investments amount to USD 500mn. There are about 30 Slovenian companies which employ 7,000 people in Vojvodina. At the Celje fair, held at the beginning of September, we voiced hope that Slovenian presence in Vojvodina will expand – stated Pastor upon his return to Subotica.



Greek pharmaceutical firm Alapis reiterates investment interest

Greek Alapis has announced yesterday that it increased the value of its assets by EUR 451mn through recapitalization, and it is ready to keep on investing in Serbia. Alapis is the leading pharmaceutical company in Greece, and it is also the majority owner in Sumadijalek in Serbia. The representatives of this company announced they will take part in a tender for the sale of the Belgrade-based Galenika, which was rescheduled for the next year. Alapis owns four drug manufacturing companies, one factory for production of cosmetics, and one for production of veterinary drugs, as well as the Greek company for the wholesale of pharmaceutical products, Marinopoulos. Sumadijalek is listed among top eight drug wholesales in Serbia.



Food Fills the Budget

In the first seven months of the year, Serbia exported agricultural and food products worth USD 1.07bn. Trade surplus amounted to USD 359.5mn. Domestic cereals and processed food, fruit and vegetables, were mostly exported to ex-Yu countries. Export market for raspberries and sugar was the EU market. The most important export product is corn (the first on the top 100 list). After the ‘yellow gold’, the list goes as follows: frozen Rolend raspberries, no sugar added, refined sugar and raw sunflower oil. According to experts, if the export trend in food and agriculture sectors persists, we are most likely to witness an export amounting to USD 2bn. Surplus should amount to USD 700mn.



Matroz Gets New Owner

After several failed tenders, there is an interested buyer for insolvent public enterprise Matroz. As Danas daily unofficially learns, the bidder is company Industricum Jan Drissens, which offered EUR 2.86 million and a 2-phase investment plan, which envisages the construction of new factory for aluminum recycling on Matroz’s location; later on, the parcel should be expanded to an industrial park.



Strike of Maintenance Staff Grounds Serbian Flag Carrier JAT Airways

A strike at state-owned aircraft maintenance company JAT Tehnika grounded the planes of Serbia's flag carrier JAT Airways .

JAT Tehnika, which employs about 1,000, went on strike late on Tuesday after JAT Airways failed to pay debt owed to the maintenance company, causing a one-month delay delay in the payment of salaries at JAT Tehnika, JAT Airways said in a statement made available to SeeNews on Wednesday.

JAT Airways aircraft will remain grounded until 3 p.m. local time (1300 GMT) on Wednesday.

“JAT Airways owes JAT Tehnika between 120 million dinars ($1.9 million/1.3 million euro) and 150 million dinars at present,” an official of JAT Tehnika official, who refused to be named, told SeeNews over the phone.

JAT Tehnika was spun off three years ago from JAT Airways.



Italy's UniCredit Plans 4.0 Bln Euro Capital Increase

Italian banking group UniCredit plans to raise its share capital by up to 4.0 billion euro ($5.9 billion) and subscribe for a capital increase of up to 2.0 bilion euro of UniCredit Bank Austria, aiming to back operations in Austria and Central and Eastern Europe (CEE).

UniCredit will call an extraordinary shareholders' meeting in the middle of November to vote on the prposed 4.0 billion euro capital increase, it said in a statement on its website.

"The proposed capital increase is expected to take place by way of an issue of ordinary shares providing for regular beneficial ownership to be offered on a pre-emptive basis to existing ordinary and saving shareholders of the company," it said

The banking group plans to perform the hike by the end of the first quarter of 2010.

"In light of the strategic nature of the Group’s activities in Austria and in the CEE, the Board of Directors of UniCredit today also approved the strengthening of UniCredit Bank Austria’s capital base through the subscription of a capital increase of up to € 2 billion which will be resolved upon by UniCredit Bank Austria," it added.

The group will not use any government support in the capital hikes.

"The Board of Directors of UniCredit resolved not to proceed with the issuance of capital securities to be subscribed by the Italian Ministry of Economy and Finance and by the Austrian Ministry of Finance. The Board of Directors expressed its appreciation for the decisive action taken by the Italian and Austrian Governments, which have contributed significantly to the stabilization of the financial system and creating the necessary conditions for accessing the capital markets," it said.

UniCredit also confirmed its ongoing support to the economies of those countries, in which it operates, and its intention to continue developing a lending policy in support of small and medium-sized enterprises (SMEs) and households, confirming its compensation policy which would rewards sustainable long term profitability, customers’ satisfaction and the sound management of the company.

The UniCredit Group (www.unicreditgroup.bg) is a leading international banking group with strong presence in 22 European states and representative offices in 27 other markets running a network of 10,200 outlets and 174,000 employees. In CEE, it has over 4,000 outlets and 78,000 employees serving more than 28 million clients.



August Industrial Output Falls 10% Y/Y
Serbia’s August industrial output dropped 10.0% on the year after falling by an annual 15.4% in July, Serbia’s statistics office said on Wednesday.

In August, Serbia’s industrial output was 14.8% lower than last year’s average, the office said in a statement on its website. In July, industrial production was 13.3% lower than the 2008 average.

Industrial output contracted 16.2% in the first eight months of 2009, compared to the same period in 2008.

Serbia's industrial output (pct change):

Aug'09 vs Aug'08 July'09 vs July'08
TOTAL
-10 -15.4
Mining +9.6 -2.6
Processing industry -5.0 -20.2
Utilities +4.7 +1.9


Serbia’s Sept Retail Prices Rise 0.3% M/M, Up 9.5% Y/Y

Serbia’s September retail prices rose by 0.3% month-on-month after increasing 0.1% in August, Serbia’s statistics office said on Wednesday.


In September, retail prices increased by 9.5% year-on-year, versus an annual rise of 9.4% a month earlier, the statistics office said in a statement.

Details of Serbia's September retail prices follow (pct change):

m/m y/y
TOTAL +0.3 +9.5
Goods +0.2 +6.3
Farm Products +0.7 0.0
Industrial Goods +0.1 +6.7
Drinks +0.1 +15.5
Tobacco 0.0 +14.9
Services +0.6 +18.4
Food -0.3 +3.7



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta