Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbiji je upaljena crvena lampica

Signal koji je stranim investitorima poslao MMF je i dobar i loš, ali samo domaća štednja građana i države može zemlju izvesti iz krize. Odlaganje razgovora sa Međunarodnim monetarnim fondom nije dobar znak za strane kreditore, ali sa druge strane, njihova odluka da odobre kredit od 600 miliona dolara govori da u Srbiji nije sve tako crno, kaže za Biznis Klaus Miler, član Izvršnog odbora Folksbanke



Prema njegovim rečima, odluka o odobrenju kredita šalje signal da je ova institucija ipak zainteresovana za Srbiju i svesna da je Vlada Srbije u jako teškom položaju zbog čega joj treba više vremena, ali oslonac mora biti pre svega na "domaćim snagama".

- U Srbiji se ne štedi dovoljno, tako da se stopiranje priliva kapitala pokazalo kao jak udarac za privredu. Situacija će se poboljšavati vrlo sporo i to, po mom mišljenju, kroz kombinaciju veće štednje građana, većeg izvoza privrede, nižeg javnog deficita i, eventualno, novog starta priliva kapitala. Vrlo važno pitanje ovde je sposobnost Vlade da sprovede reforme. Međunarodni investitori su vrlo skeptični sada i Vlada mora da povrati njihovo poverenje. Ako se reforme uspešno sprovedu doći će i novi kapital. Očekujemo da 2009. i 2010. godina budu teške za opštu ekonomiju, a od 2011. se nadamo poboljšanju.

Da li ste spremni i pod kojim uslovima da kreditirate kompanije koje su usled krize na "klimavim nogama"?

- Stanje u privredi nije nimalo ružičasto. Najveći problem je u tome što su mnoge kompanije finansijski vrlo slabe jer su uzele previše kredita i sada su opterećene dugovanjima. Za nas, kao banku, jednostavno nije moguće da pozajmimo novčana sredstva ovakvim kompanijama, zbog njihovog lošeg finansijskog stanja. Kao posledicu toga, mi imamo vrlo ograničen broj "kvalitetnih" zahteva za kredite od strane korporativnih klijenata. Samo nekoliko kompanija sada ima računovodstveno stanje u dovoljno jakim brojkama da opravdaju investicione kredite. Te kompanije će moći da iskoriste recesiju da značajno poboljšaju svoju tržišnu poziciju.

Koliko se kasni sa otplatom kredita?

- Merimo obim kredita gde klijent kasni više od 90 dana, to je međunarodna definicija, po kojoj smo mi na pet odsto, dok je na kraju prošle godine kašnjenje iznosilo 2,5 odsto. Kašnjenje u otplati je logično, jer ako imate recesiju normalno je da je fizičkim licima i firmama teško da vraćaju kredite i to ne treba da izazove paniku. Prevara, u smisli da klijent beži iz zemlje ili da je uzeo kredit i da sada ne pokušava da reši njegovo vraćanje, ima vrlo malo. Ono što pogoršava situaciju u Srbiji su zakašnjenja države, sa, na primer, graditeljima puteva. Ovo pokazuje koliko je veliki problem u javnom sektoru. Vlada bi, pre svega, trebalo da plati svoje račune, pre nego što potroši novac poreskih obveznika na subvencionisanje kredita.

Da li samo javna preduzeća "stvaraju probleme"?

- Dodatni problem ovde su vrlo visoki zahtevi Narodne banke Srbije koji se odnose na kapital banaka. Sa kapitalom od 200 miliona evra, koliko ima Folksbanka Srbija, banka u Nemačkoj bi mogla dati oko tri puta više kredita, jer joj je potrebno manje kapitala. Naravno, dobro je imati vrlo stabilne banke s puno kapitala, ali ovo takođe ima visoku cenu: banke onda mogu davati manje kredita. U ovom trenutku, vrlo je malo srpskih banaka koje će biti u mogućnosti da dobiju dodatni kapital, tako da su primorane da ograniče svoje poslovanje.

Imate li poseban mehanizam za rešavanje probleme s klijentima koji kasne?

- Problem u otplati obaveza se može rešiti na nekoliko načina, počevši od kvalitetnih saveta od strane banke, preko reprograma obaveza koji podrazumeva produženje roka otplate kredita i/ili odobravanje dodatnog grejs perioda, do rešenje problema koje podrazumeva reorganizaciju poslovanja kompanije, što uglavnom podrazumeva određene racionalizacije, prodaju dela kompanije ili imovine koja nije vezana za glavnu poslovnu aktivnost. Realizacija obezbeđenja od strane banke je nešto za čime se poslednje poseže i to se, skoro po pravilu, čini samo onda kada se proceni da kompanija nije u mogućnosti da se izbori sa problemima u kojima se nalazi.

Prvi ste promovisali dinarske kredite sa fiksnom kamatom. Da li vam se isplatilo?

- Sve projekcije Folksbanke od jeseni prošle godine, kada smo promovisali dinarske kredite sa fiksnom kamatom, u potpunosti su se obistinile. Velika povoljnost kod ovakve vrste zaduživanja je to što klijent uvek zna tačan iznos mesečne rate, dok kod kredita u evrima to ne može da zna i zavisi od kursa na dan dospeća rate. Takođe se klijent ne izlaže dodatnim troškovima prilikom plaćanja mesečnih obaveza jer su rate dinarske - domaća valuta, tj. nema obračuna u odnosu na kurs i nema bojazni od inflacije jer će eventualni rast inflacije ići u prilog korisnicima ovih kredita, tj. klijenti plaćaju nominalno iste iznose mesečnih rata, ali realno.

Da li to znači da "znate" koliki će biti kurs?

- Mi dajemo fiksne kamate za dinare jer su to dinari iz našeg sopstvenog kapitala, odnosno to su pare naših akcionara koje su najvećim delom bile u repo transakcijama kod centralne banke i nama je sad interes da te pare plasiramo kod klijenata. Drugim rečima, nemamo projekciju kursa na osnovu koje dajemo dinare. Naša projekcija je da će do kraja godine kurs biti 100 dinara za evro, ali to je naša projekcija za naš budžet, a ne da bi na osnovu toga kalkulisali kamatu na dinare.

Kako komentarišete situaciju s presudama protiv banaka koje su samoinicijativno dizale kamate u BiH?

- Banke su kompanije kao i sve druge, mi kupujemo novac, uzimamo depozite i kredite iz inostranstva i onda ga prodajemo, odnosno dajemo kredite. Ako se troškovi banke prilikom kupovine novca povećavaju, sada trenutno plaćamo oko 2,5 odsto marže na kredite iz naše centrale, za razliku od prošlogodišnjih jedan odsto, onda i banka mora da poveća cenu kredita za svoje klijente. Objektivno gledano, ne vidim šta je tu neosnovano u povećanju kamate od strane neke banke. S druge strane, ako u ugovoru piše da je fiksna kamata i ako nema klauzule koja banci daje pravo da poveća kamatu onda povećanje kamate nije u redu. Ako klijent tuži banku onda problem može da predstavlja i to koliko se sudija razume u bankarske poslove, odnosno kako će on ugovor između banke i klijenta da interpretira. Folksbanka je na novih 1.200 ugovora imala manje od 10 odsto žalbi i to uglavnom na povećanje kamata. Imali smo slučajeve kada je posle medijacije odlučeno da vratimo novac klijentu koji se žalio, ali to su slučajevi kod posebnih ugovora, kod ljudi koji su bili vezani za banku.

Šta je sa vašom prošlogodišnjom akcijom "čeri ap", investicionom štednjom u evrima sa kamatom do 17 odsto godišnje?

- Proizvod i dalje postoji, jer on garantuje kapital. Drugim rečima, ako dođe do povećanja na berzi povećava se i kamata, ali ako dođe do pada nema dobitka, ali se novac ne gubi. Nažalost, ove godine neće biti dobitka zbog pada berze, a zagarantovana kamata na godinu dana je dva odsto. "Čeri ap" proizvod je veoma popularan na zapadu. Očekivali smo da ćemo dobiti 10 miliona evra u depozitima od ovog proizvoda, a na kraju smo dobili 300 hiljada. Ipak, smatramo da je dugoročno ovaj proizvod veoma interesantan, jer vi kao pojedinac ne možete da trgujete akcijama u Americi ili Nemačkoj, a "čeri ap" vam to omogućava.

U ponudi su vam "enerdži efišensi krediti"?

- Folksbanka Srbija i Nemačka razvojna banka (KfW) potpisale su ugovor o kreditnoj liniji od 10 miliona evra za finansiranje projekata koji imaju za cilj povećanje energetske efikasnosti i uštedu energije u sektoru malih i srednjih preduzeća i pod određenim uslovima u sektoru stanovništva. Finansiraju se projekti za fizička i pravna lica koji će doprineti povećanju energetske efikasnosti, uz uslov da je minimalna ušteda energije 20 odsto, i to kreditima za rekonstrukciju stambenog i poslovnog prostora, kupovinu opreme, kao i preko potrošačkih kredita za fizička lica. Korisnici ovih kredita ostvaruju dvostruku korist. Prva je što na osnovu preduzetih mera ostvaruju značajno niže troškove za utrošenu energiju u poslovnim i stambenim prostorima, kao i proizvodnim procesima, a druga je korišćenje kreditne linije pod veoma povoljnim uslovima sa vrlo konkurentnom kamatnom stopom za finansiranje projekata. Kamate stope su za potrošačke kredite 9,95 odsto (EKS 11,4 odsto); za rekonstrukciju stambenog prostora 6,65 odsto (7,08 odsto); za rekonstrukciju poslovnog prostora 9,95 odsto (10,74 odsto) i za opremu i vozila 9,95 odsto. (EKS 11,4 odsto).



U budžetu 2010. faliće bar 75 milijardi
Čak i sa zamrznutim plata i penzijama sledeće godine ćemo preko "željenog" deficita od 3,5 odsto imati manjak od još oko 75 milijardi dinara, kaže Pavle Petrović


Posle desetodnevnih avgustovskih pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom, srpska vlada dobila je mesec i po dana da smisli kako da ispuni najteže obećanje dato dosad - da sprovede reformu penzijskog sistema, prosvete, zdravstva, administracije i javnih preduzeća. Ono što nije dobila je skoro 700 miliona evra druge tranše kredita MMF-a, koji bi joj sledovali samo da je ispunila budžetske kriterijume od aprila i prvog sastanka sa fondovcima. Ministri su predstavili i kao veliki uspeh to što je MMF prihvatio da se ne povećavaju porezi, mada prema mišljenju ekonomista, to je kratkoročan spas jer nas tako nešto neće mimoići sledeće godine. 

Guverner Narodne banke Radovan Jelašić istakao je da mnogo toga zavisi od budžeta za 2010. godinu, a mimo 3,5 odsto BDP-a (koliki deficit nam dozvoljava MMF), koji se nekako mora uskladiti sa 50-60 milijardi dinara, što znači da će se morati smanjiti rashodi države (što su obećali ministri Dinkić i Dragutinović), ili će se uz to morati povećati i prihodi, odnosno porezi. Veći nameti su, po svemu sudeći, neizbežni tim pre što je ministarka finansija Diana Dragutinović istakla da će reforme u javnom sektoru doneti uštede od 20 do 25 milijardi dinara godišnje.

Za prvih sedam meseci ove godine država je napravila ukupni deficit od 63 milijarde dinara, koji je potpuno finansiran iz državnih obveznica kojih je emitovano 67 milijardi. U avgustu je deficit republičkog budžeta iznosio 10 milijardi dinara.

Pavle Petrović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i urednik biltena "Kvartalni monitor" (FREN) došao je do još pesimističnije procene o veličini rupe u državnom budžetu sledeće godine, od čak 75 milijardi dinara. Prema njegovim rečima, toliko će nedostajati u državnoj kasi i pored zamrzavanja plata i penzija. I sve to ne računajući 3,5 odsto BDP-a budžetskog deficita. Osim što će samo kresanjem troškova teško nadoknaditi nedostajuća sredstva, Srbija može ući i u opasnu zonu prezaduženosti, posle ovogodišnjeg deficita od 4,5 odsto i tek malo manjeg deficita naredne godine.

- Fond je prešao preko 4,5 odsto deficita ove godine, što su uradili i u drugim zemljama i što je očekivano s obzirom na recesiju. Suštinsko pitanje je kako ćemo se izboriti s deficitom i pratećim zaduženjem u naredne tri do četiri godine. Prema procenama Fonda, ali i "Kvartalnog monitora", čak i sa zamrznutim plata i penzijama sledeće godine ćemo preko deficita od 3,5 odsto imati manjak od još oko 75 milijardi dinara. Da bi se postigao dogovor u oktobru Vlada mora nekako da ubedi MMF da dolazi do ekonomskog oporavka i rasta poreskih prihoda. A tu je i zapelo, Fond misli da se deficit ne može samo smanjiti smanjenjem rashoda i otuda i njihovo rešenje da se poveća PDV. Povećanje PDV-a za dva procentna poena prepolovilo bi taj manjak od 75 milijardi dinara - ocenjuje Petrović.

On ističe da je sada ključno da se postigne dogovor u Vladi o budžetu za 2010. godinu ili MMF neće pustiti pare. Međutim, iz Vlade stižu mešani signali, neki ministri misle da će uspeti da spuste deficit na 3,5 odsto, neki kažu da će tražiti veći deficit. 

- Deficit nije rešenje, jer on stvara veći javni dug. Sa deficitom od 4,5 odsto ove godine i 3,5 odsto sledeće nije sasvim jasno kako će se finansirati manjak u sledećoj godini. MMF jeste dao 600 miliona dolara za budžet, ali i oni će paziti da taj novac ne ode u bunar - smatra Petrović.

Ne samo da treba pokriti deficit 2010. godine novim dugovima, već treba vratiti i stare koji dospevaju sledeće godine.

- Javlja se opasnost da se, ako deficit bude suviše veliki i ako država ponovo navali da se zadužuje na domaćem tržištu, investitori uplaše i da se povuku, a to je lako jer su to uglavnom obveznice na tri i šest meseci. Takođe, treba naći i način da se otplate rastuće kamate. Najbolje je smanjiti deficit smanjenjem rashoda, ali sumnjam da je to moguće, a rekao bih da tako misli i MMF. Nije jasno da na taj način može toliko da se uštedi - ističe Petrović.

Prema njegovim rečima, dobro je što se rade reforme, i ovoga puta one to jesu jer imaju rok od tri godine, a ne kao u aprilu ove godine kada se uzimalo gde se stiglo.

- Ove najavljene reforme daleko su od razrađenih, cifre nisu ni analizirane. Školstvo, zdravstvo i administracija imaju najviše zaposlenih, ali u zdravstvu kažu da su već sproveli reforme, u školstvu najavljuju reforme ali bez smanjenja zaposlenih, tako da ta priča o smanjenju troškova i reformama nije baš ubedljiva - kaže urednik "Kvartalnog monitora".

MMF je procenio povećanje privredne aktivnosti u sledećoj godini na svega jedan odsto, da bi potom posle ubeđivanja sa srpske strane tu procenu podigli na 1,5 odsto.

Guverner NBS ocenio je da su makroekonomski pokazatelji znatno povoljniji nego pre tri meseca: pad ekonomske aktivnosti je zaustavljen, a NBS ga procenjuje za ovu godinu na 3,6 odsto, banke i finansijsko tržište su stabilni, a i rizik zemlje na međunarodnim finansijskim tržištima pada.

- Jedino što bi moglo destabilizovati situaciju je eventualni neuspeh pregovora sa MMF-om, mada je ovo malo verovatno. Ukoliko bi do toga došlo, problem ne bi bio sa deviznim rezervama, jer nijedan dinar od prve tranše MMF-a nismo potrošili, već smo uvećali rezerve. Međutim, kada bi se premija rizika zemlje i povećala, pitanje je kakva bi bila spremnost banaka da se zadužuju i šta bi bilo sa Bečkim sporazumom. Banke su se prema njemu obavezale da refinansiraju svoje plasmane u Srbiji, a s druge strane, MMF bi pomogao u finansiranju deficita. Već smo imali, od 2001. godine, situaciju da se ne dogovorimo sa MMF-om i da tražimo odlaganja revizija, ali nije ovde pitanje da li ćemo se dogovoriti, već kada. Najviše zavisi od toga kako će izgledati fiskalna politika za 2010. godinu, a od toga zavisi i da li će NBS smanjivati referentnu kamatnu stopu - istakao je Jelašić.
 
Odlaganje nije uspeh
Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta ocenjuje da se na ovim pregovorima ništa nije dogovorilo niti se šta uspelo, osim ako uspeh ne predstavlja odlaganje.

- Bojim se da ne bude kao u prošlom aranžmanu sa MMF-om 2005. godine, kada su proveravali svaki broj, koliko je ljudi i gde otpušteno. Nama sada, srećom, pare od kredita MMF-a ne trebaju toliko, ali to lako može da se preokrene, bez podrške MMF-a. Treba znati da aranžman ne znači samo pare, već i sporazum sa bankama da će zadržati izloženost prema Srbiji, a to je ključ za našu ekonomiju - smatra Nikolić.

On ističe da čak i ako Vlada bude izgurala reformu, to će dati efekte tek u srednjem i dugom roku, ali šta ćemo za sledeću godinu.

- Bojim se da će zbog kratkoročnih efekata morati da se poveća PDV, a dugoročno će doprineti reforme - kaže on.

Otplata uvećanog javnog duga možda i ne bi bila problem ukoliko bi imali privredni rast od dva-tri odsto sledeće godine, ali ako bismo narušili odnose sa MMF-m od toga rasta ne bi bilo ništa.

- Jedina dobra stvar ovoga puta je što sva obećanja ne mogu da ostanu na priči, već će morati da se nađu u Zakonu o budžetu za 2010. godinu - zaključuje Nikolić.
 
 
Krediti do guše
Prema podacima Narodne banke u prvih sedam meseci ove godine javni dug Srbije povećan je za 908 miliona evra, a više od pola se odnosi na zaduženje po osnovu trezorskih zapisa od 530 miliona evra. U toku avgusta emitovana je još 31 milijarda dinara, ali 29 milijardi dinara otplaćeno je za obveznice emitovane u maju. Zbog ovoga smo u situaciji da spoljni dug stagnira, dok unutrašnji naglo raste. Tako je za sedam meseci ove godine unutrašnji dug povećan za 532 miliona evra, spoljni za 95 miliona, dok su indirektne obaveze po osnovu garancija veće za 280 miliona evra. Javno preduzeće "Putevi Srbije" dobilo je kredit od 100 miliona evra krajem juna, u julu je u budžet stiglo 50 miliona dolara od Svetske banke, a Beograd je dobio 15 miliona evra od EIB-a, dok su se "Železnice" zadužile 17 miliona evra.

Za Koridor 10 su okončani pregovori sa EBRD-om za 150 miliona evra i sa Svetskom bankom za 388 miliona dolara, a uzeli smo kredit od 90 miliona evra kod domaćih banaka. Očekuje se i 50 miliona evra od Evropske unije za pokriće budžeta.


NIS na berzi tek u 2010?

Još uvek je neizvesno kada i na koj način će građani moći da trguju besplatnim akcijama kompanije NIS, jer još uvek se ne zna ni na koji način će ova kompanija preći iz zatvorenog u otvoreno akcionarsko društvo


Po Zakonu o privrednim društvima, vreme neophodno za transformaciju iz zatvorenog u otvoreno društvo je šest meseci do godinu dana. To je rok za "normalne" kompanije, ali NIS po svemu sudeći i u ovome spada pod Zakon o besplatnim akcijama, po kojem nije određen ni vremenski period niti način transformacije.

- Ovo pitanje će biti regulisano posebnom uredbom Vlade, a za sada još nije odlučeno po kom zakonu će NIS preći u otvoreno akcionarsko društvo. Jedino se zna je da će, kada se NIS pojavi na berzi, prva transakcija biti potpuno besplatna za građane, odnosno država će snositi sve troškove - kaže Đorđe Jovanović, član Komisije za Hartije od vrednosti.

On kaže da će se emitovanje akcija NIS-a najverovatnije odvijati na način najsličniji inicijalnoj javnoj ponudi.

Sudeći po ovome, najava Nebojše Ćirića, državnog sekretara u Ministarstvu ekonomije, da akcije NIS-a na berzi možemo očekivati već u novembru - možda se i neće obistiniti. On je najavio i da bi do 20. septembra u Centralnom registru trebalo da budu otvoreni vlasnički računi kako bi započela procedura za podelu i trgovanje akcijama NIS-a.

Sve dok se ne reše sva ova pitanja građani nemaju pravo da prodaju ili kupuju ove hartije na bilo koji način.

- Svaka prevremena naplata je pod velikim znakom pitanja, jer Zakon o besplatnim akcijama i pravu na novčanu naknadu izričito propisuje da svi građani i zaposleni u NIS-u koji imaju pravo na besplatne akcije moraju prvo da budu evidentirani u Centralnom registru hartija od vrednosti, što još nije učinjeno. Građani ne treba da nasedaju na oglase u kojima im se nudi da za 800 evra ustupe pravo na besplatne akcije, jer su takve ponude mešetarske - upozorio je Ćirić.

Državni sekretar je najavio i da bi izmenama Zakona o podeli besplatnih akcija, koje treba da se usvoje do kraja godine, tokom 2010. godine trebalo da budu podeljene akcije ostalih pet preduzeća i pre privatizacije. Građani, koji imaju pravo na besplatne akcije, znaće koliko akcija kojeg preduzeća poseduju.



Moskovska kreditira deficit budžeta

Moskovska banka je zainteresovana je da učestvuje da Srbiji da dugoročni kredit za pokriće budžetskog deficita i refinansiranje dugova, piše Blic

Za sada se ne zna koliki će iznos kredita za ovu namenu država da se zaduži kod banaka pošto se rade preračuni o tome koliki će manjak u budžetu biti pokriven iz drugih izvora.

Vlada je usvojila odluku po kojoj bi po sistemu javne nabavke izabrala najpovoljniju ponudu banke za uzimanje dugoročnog kredita. Inače, nedavno je skupštinsku ratifikaciju prošlo zaduživanje države za budžetski deficit u iznosu od 90 miliona evra, kod tri banke - Alfe, Pireus i Vojvođanske, članice Nacionalne banke Grčke. Očekuje se da ratifikaciju prođe i kredit koji je odobrila Marfin banka, tako da bi ukupno zaduženje države za pokriće budžetskog deficita do sada bilo 140 miliona evra.

Međunarodni monetarni fond je ukazao da je preveliki deficit budžeta Srbije posledica samo delimične primene dogovorenih fiskalnih mera. Fond navodi i da će, ukoliko Vlada ne donese primenljivu strategiju uštede u javnim finansijama, morati da poveća poreze od kojih je PDV među najefikasnijim.

Za ovu godinu je jasno da je budžetski deficit 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Da bi ovo bilo primenjivo, Fond je sugerisao i veću kontrolu potrošnje lokalnih samouprava, kao i da se reši problem naplate dodatnih dividendi od državnih preduzeća i smanjenje budžeta ministarstva sa sopstvenim prihodima.

MMF je ove godine povećao kvotu za povlačenje sredstava iz Fonda, na osnovu kojih Srbija treba da dobije 600 miliona dolara, a koje država takođe planira da iskoristi za finansiranje deficita budžeta. Sugestija Fonda u memorandumu je i da se pažljivije prate velika državna preduzeća kako bi se ograničilo nagomilavanje njihovih dugovanja. Preporuka je da se u toku narednih nekoliko meseci izrade procene finansijske situacije velikih javnih preduzeća da bi se osmislile korektivne mere za budžet u 2010. godini.

Međutim, prema podacima Ministarstva finansija, ukupni prihodi budžeta Srbije u avgustu bili su manji za oko 10 milijardi dinara nego u julu i iznosili su 49,3 milijarde dinara, objavilo je juče Ministarstvo finansija. Prihodi od poreza iznosili su 46,6 milijardi, što je za oko osam milijardi dinara manje nego prethodnog meseca.

Za sedam meseci ove godine ukupni prihodi budžeta Srbije bili su 390,6 milijardi, dok su rashodi iznosili 457,6 milijardi, tako da je deficit bio u vrednosti od 67 milijardi dinara. Budžetski deficit u julu je iznosio 56,6 milijardi dinara. Najviše novca u državnu kasu u avgustu je prikupljeno po osnovu poreza na dodatu vrednost (PDV) - 23,8 milijardi, što je za pet milijardi manje nego u julu. Slede akcize koje su naplaæene u vrednosti od 10,9 milijardi, skoro dve milijarde manje nego prethodnog meseca, a prihod od carina iznosio je 3,5 milijardi, 700 miliona dinara manje nego u julu.

U rashodima budžeta i dalje je najveæa stavka isplata organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja za koju je u avgustu izdvojeno 22,6 milijardi, skoro dve milijarde više nego u julu, dok su troškovi za zaposlene bili približni i iznosili su oko 15 milijardi dinara. Zbog povećanog deficita Ministarstvo finansija priprema novi rebalans budžeta za ovu godinu, a u pripremi je i nacrt za iduću.



Moskovska kreditira deficit budžeta

Moskovska banka je zainteresovana je da učestvuje da Srbiji da dugoročni kredit za pokriće budžetskog deficita i refinansiranje dugova, piše Blic

Za sada se ne zna koliki će iznos kredita za ovu namenu država da se zaduži kod banaka pošto se rade preračuni o tome koliki će manjak u budžetu biti pokriven iz drugih izvora.

Vlada je usvojila odluku po kojoj bi po sistemu javne nabavke izabrala najpovoljniju ponudu banke za uzimanje dugoročnog kredita. Inače, nedavno je skupštinsku ratifikaciju prošlo zaduživanje države za budžetski deficit u iznosu od 90 miliona evra, kod tri banke - Alfe, Pireus i Vojvođanske, članice Nacionalne banke Grčke. Očekuje se da ratifikaciju prođe i kredit koji je odobrila Marfin banka, tako da bi ukupno zaduženje države za pokriće budžetskog deficita do sada bilo 140 miliona evra.

Međunarodni monetarni fond je ukazao da je preveliki deficit budžeta Srbije posledica samo delimične primene dogovorenih fiskalnih mera. Fond navodi i da će, ukoliko Vlada ne donese primenljivu strategiju uštede u javnim finansijama, morati da poveća poreze od kojih je PDV među najefikasnijim.

Za ovu godinu je jasno da je budžetski deficit 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Da bi ovo bilo primenjivo, Fond je sugerisao i veću kontrolu potrošnje lokalnih samouprava, kao i da se reši problem naplate dodatnih dividendi od državnih preduzeća i smanjenje budžeta ministarstva sa sopstvenim prihodima.

MMF je ove godine povećao kvotu za povlačenje sredstava iz Fonda, na osnovu kojih Srbija treba da dobije 600 miliona dolara, a koje država takođe planira da iskoristi za finansiranje deficita budžeta. Sugestija Fonda u memorandumu je i da se pažljivije prate velika državna preduzeća kako bi se ograničilo nagomilavanje njihovih dugovanja. Preporuka je da se u toku narednih nekoliko meseci izrade procene finansijske situacije velikih javnih preduzeća da bi se osmislile korektivne mere za budžet u 2010. godini.

Međutim, prema podacima Ministarstva finansija, ukupni prihodi budžeta Srbije u avgustu bili su manji za oko 10 milijardi dinara nego u julu i iznosili su 49,3 milijarde dinara, objavilo je juče Ministarstvo finansija. Prihodi od poreza iznosili su 46,6 milijardi, što je za oko osam milijardi dinara manje nego prethodnog meseca.

Za sedam meseci ove godine ukupni prihodi budžeta Srbije bili su 390,6 milijardi, dok su rashodi iznosili 457,6 milijardi, tako da je deficit bio u vrednosti od 67 milijardi dinara. Budžetski deficit u julu je iznosio 56,6 milijardi dinara. Najviše novca u državnu kasu u avgustu je prikupljeno po osnovu poreza na dodatu vrednost (PDV) - 23,8 milijardi, što je za pet milijardi manje nego u julu. Slede akcize koje su naplaæene u vrednosti od 10,9 milijardi, skoro dve milijarde manje nego prethodnog meseca, a prihod od carina iznosio je 3,5 milijardi, 700 miliona dinara manje nego u julu.

U rashodima budžeta i dalje je najveæa stavka isplata organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja za koju je u avgustu izdvojeno 22,6 milijardi, skoro dve milijarde više nego u julu, dok su troškovi za zaposlene bili približni i iznosili su oko 15 milijardi dinara. Zbog povećanog deficita Ministarstvo finansija priprema novi rebalans budžeta za ovu godinu, a u pripremi je i nacrt za iduću.



Paycheck Covers Small Basket
Average monthly wage in June covered minimal consumer basket, and in Smederevo and Belgrade as much as an average basket. Citizens’ purchasing power and the average net wage amounting to RSD 31,768 was enough to cover minimal, but not average consumer basket, shows an analysis performed by the Ministry of Trade. According to the data released by the Statistical Office of Serbia, the value of June consumer basket amounted to RSD 37,174, i.e. it has increased by RSD 244 against the previous month; the minimal consumer basket amounted to RSD 23,811 and has increased by RSD 135. One needs 1.17 of average net wage to cover average consumer basket, and 0.75 to cover minimal consumer basket.


Serbia Accomplished Export Surplus to CEFTA Countries
In the period between January and July this year, Serbia has accomplished an export surplus amounting to USD 788 mn, as announced by the Republic Statistical Office. It was said that the surplus is a result of export of agricultural products, mostly corn, corn products, and different kinds of beverages. In the first seven months, steel and iron were the most imported products, followed by electricity, and products of non-metal minerals. In the abovementioned period, Serbia’s export to CEFTA countries stood at USD 1.4 bn, while import amounted to USD 616 mn. Export import rate stood at 228.1 pct.


Fiscal Revenues Endangered
Dan and Bradstreet (D & B), the largest credit rating agency in the world, announced in its September report that Serbia is a high-risk country; rating assigned to Serbia is DB5a. The main reasons that influenced the increase in credit risk in Serbia are poor company earnings, limited access to new borrowing, the risk of repeated depreciation of dinar and inadequate judicial and bankruptcy procedures, according to D & B. D & B analysts also point to the fact that banks in Serbia remained in relatively good condition and that the country has solid foreign exchange reserves, while the trade deficit and balance of payments decreased rapidly due to the sharp drop in domestic demand.


EUR 350 Million for Safer Crossings
The Serbian Railways need around EUR 350 million in order to provide modern signs and signalization for all crossings between railways and roads, stated Milovan Markovic, the general manager of this public enterprise. He said that the Serbian Railways are currently providing safety signalization for 25 crossings, but that there are still 100 critical crossings which have to be designed and equipped.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta